Martin Pascal, djed Blaisea Pascala imenovan je 1586. kraljevskim savjetnikom i upravnikom financija. Pascalov otac, Etienne, također je obavljao va?ne du?nosti, naj?e??e na podru?ju financija i poreznih prihoda. Takav dru?tveni polo?aj omogu?io je porodici Pascal da ?ivi imu?no, bez ve?ih materijalnih potresa, te da se kre?e u visokim politi?kim, umjetni?kim i znanstvenim krugovima zemlje. Etienne Pascal o?enio se Antoinetteom Begon, s kojom je u razmaku od ?est godina dobio ?etvero djece, od kojih je prvo (djevoj?ica) umrla veoma rano. U ?ivotu su ostali Gilberte, potom Blaise i Jacqueline, zvana Jacquete, koja ?e nakon ?to stupi u samostan postati sestra Eufemia. ^[2]

Kada mu je umrla supruga 1626. godine (Blaiseau je bilo 3 godine), Etienne Pascal nije se ponovo ?enio, nego je unajmio guvernantu, izvjesnu Louis Belfaux, koja se skrbila o djeci dok se on samo brinuo za njihov odgoj, a kasnije i obrazovanje. Otac Blaisea Pascala bio je uman ?ovjek, viđeni ljudi po?tovali su ga i rado primali u svoje dru?tvo. Etienne Pascal sam je isplanirao kako ?e obrazovati svoju djecu, naro?ito Blaisea, koji je veoma rano iskazao volju i dar za u?enje. Međutim on tada jo? nije slovio kao ku?ni genije. Tu privilegiranu poziciju zauzimala je Jacqueline, koja je s osam godina slovila kao pjesnik , a u trinaestoj je napisala sonet posve?en kraljici. Kasnije ?e u Rouenu dobiti ?ak i nagradu na jednom poetskom turniru. Ne?to kasnije njena darovitost odigrat ?e zna?ajnu ulogu u tome da njen otac ponovo zadobije milost kardinala Richelieua .

Etienne Pascal nastojao je da mu sin najprije dobro nau?i latinski i gr?ki jezik , a matemati?ke knjige je sklonio, smatraju?i kako bi ga matematika zavela na pogre?an put i sprije?ila u humanisti?kom obrazovanju . Međutim Blaise se sam pribli?io geometriji stvoriv?i, prema svjedo?inju sestre Gilberte, neke aksiome Euklidove geometrije uop?e je ne poznavaju?i. Otac je bio zapanjen i odu?evljen, te je sinu nabavio knjige iz geometrije kako bi se njegov genije mogao razvijati. S jedanaest godina Blaise je otkrio osnovne osobine zvuka kada je slu?ajno ispustio no? na tanjur , a odmah potom uhvatio porculan kako bi prigu?io zvuk rukom.

Otac ni kasnije nije promijenio svoju odluku da sina ne ?alje u ?kolu, nego je nastavio sam ga podu?avati. U njegovu konceptu obrazovanja zna?ajni su bili susreti sa znanstvenicima onog vremena, koji su se kretali u krugu umnog opata Mersena, a on se dopisivao s Galileom i Descartesom . Tu ?e Pascal uskoro zadobiti simpatije gostiju i sklopiti poznanstvo s matemati?arem Pierre de Fermatom , s kojim ?e stvoriti osnove zakona vjerojatnosti i s fizi?arem Robervalom, koji ?e utjecati na njegovo kasnije bavljenje problemima te?ine . Ali sigurno je da je o?ev utjecaj na Blaisea bio najve?i. On ga je i po?tivao i volio. Prihvatio je njegove poglede na ?ivot i znanost , poku?avao ga je slijediti sve dok nije prona?ao sebe i nastavio napredovati u smjeru gdje ga otac vi?e nije mogao voditi. ^[3]

Prvi zna?ajan rad Pascal je napisao sa 16 godina. Bio je to osnovni nacrt njegove ?uvene rasprave o presjecima sto?ca , koja ?e se kasnije izgubiti, ali koju ?e vidjeti Leibniz kad je Pascalu bio 19 godina. Leibnitz je u po?etku sumnjao da je takvo djelo mogao napisati ?esnaestogodi?njak. Sa ?esnaest godina Blaise Pascal je stvorio i svoj ?uveni misti?ni ?esterokut koji nije sa?uvan. Tim je svojim mladena?kim radovima ve? stekao glas ozbiljnog znanstvenika u koga su polagane velike nade.

Etienne Pascal je prolazio kroz isku?enja svog vremena, u kome se bilo veoma te?ko sna?i, pravilno odrediti i tako izbje?i ljutnju kancelara ili kralja . Kako bi izbjegao tamnicu , morao je 1638. napustiti Pariz i povu?i se na svoje imanje u Clermont-Ferrandu. Razlog je bio taj ?to se pridru?io prosvjedu pravnika protiv odluke Richelieua o ve?im porezima . Da bi oca vratila u dr?avnu slu?bu, Jaqueline je prihvatila ponuđenu ulogu u kazali?nom komadu Tiranska ljubav . Poslije predstave Gilberta je izrecitirala svoj sonet u pohvalu kardinalu , a Richelieu joj je udjelio poljubac i dopustio da ne?to po?eli. Ona je zatra?ila milost za oca, ?to je kardinal odmah prihvatio. Tako se Etienne Pascal vratio u dr?avnu slu?bu, dobiv?i mjesto poreznika u Normandiji .

Ulaz u Rouen bio je toliko mu?an da je morao ostaviti trajan biljeg u Blaiseovoj ranjivom duhu. Vi?e od godinu dana trebalo je vojsci da slomi otpor tzv. bosonogih (pregladnjelih, bijednih, skitnica, prosjaka i ubo?nika) i s tom ?e vojskom Etienne Pascal sa svojom obitelji, koju je uvijek vodio sa sobom, u?i u grad 1640., kako bi obavljao svoju du?nost. Bila su to iscrpljuju?a zbrajanja i mno?enja . Kako bi olak?ao posao svome ocu, Blaise je s 19 godina stvorio genijalno djelo svog prakti?nog uma, prvi ra?unalni stroj u povijesti ( Pascalina ), koji je mogao obavljati ?etiri osnovne ra?unske operacije. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Do 1652. Pascal je proizveo pedesetak prototipova stroja, ali proizvodnju je prekinuo zbog slabe prodaje. Prodao ih je petnaestak. ^[4]

Glavobolje postaju stalne, a njima se pridru?uje bolest ?eluca pra?ena kratkotrajnom paralizom udova. Od svoje devetnaeste godine Pascal ?ivi s glavoboljom i nesanicom . Od 24 godine nije mogao piti hladnu teku?inu, a i mlako je mogao uzimati samo kap po kap. Za promatra?a to je bio veoma mu?an prizor, dok se on stoi?ki odnosio prema svojoj bolesti . Nikada se nije ?alio. Nastoje?i popraviti njegovo zdravlje, lije?nici su mu savjetovali da manje izla?e svoj um prevelikim naporima vezanim za matematiku ili neku drugu znanost, ?to je bio uzaludan zahtjev. Radoznao i ?iv duh , Pascal je u vrijeme o?evog slu?bovanja u Rouenu tro?io dane i na besposlicu, nalaze?i se po?esto u dru?tvu sa svojim mladim prijateljima.

Godine 1648. Etienne Pascal seli obitelj u Pariz , a odmah potom u Clermont-Ferrand, jer su u Parizu vode uli?ne borbe. Na sve strane se di?u pobune i ustanci . Jacqueline tra?i od oca dopu?tenje da se potpuno povu?e u samostan , ali on ne pristaje. Ona je također vr?ila pritisak na brata da se potpuno posveti vjeri . ?injenica je da Pascal nije bje?ao od svjetovnih u?ivanja, da je volio dru?tvo lijepih ?ena i vino , da je nastojao dvije-tri godine zaboraviti na svoje tjelesne patnje. Kada je Etienne Pascal umro 1651., a Blaise postao glava ku?e, Jacqueline je udvostru?ila svoje napore u nagovaranju brata da joj dopusti da se zaredi . On slijedi misao svog oca i odbija takvo ?to. Sam se prepu?ta vedrom pari?kom dru?tvu. Postaje intiman prijatelj s vojvodom od Roanneza, zaljubljenikom u matematiku i naro?ito kockarom i vitezom Chevalier de Mereom, koji ?e ga navesti, tra?e?i da se on pozabavi mogu?no??u dobitka na kartama, da stvori svoju matemati?ku teoriju vjerojatnosti .

1652. godine popu?ta upornosti svoje sestre Jacqueline, te ne samo da daje suglasnost da stupi u jansenisti?ku opatiju Port-Royal (Pariz), nego joj kao miraz kod zaređenja daje (tj. prepu?ta samostanu) ve?inu nasljedstva iza svojega oca, koji je umro 1651. godine.

Sam Pascal nastavlja s dosada?njim na?inom ?ivota, makar je gajio odnose s moralno rigoroznom zajednicom jansenista. U no?i 23. studenog 1654. godine zapisuje sna?nu vjersku viziju koja ga je iznenadno zahvatila te no?i: "Vatra. Bog Abrahamo v, Bog Izakov , Bog Jakobov , ne filozofi i znanstvenici..." Taj je svoj zapis poslije nosio u?ivenoga u ovratnik svojega kaputa, kao memento na po?etak jednog druga?ijeg ?ivota sna?no ozna?enog vjerom. U sije?nju 1655. Pascal provodi dva tjedna u samostanu u Port-Royalu, kojega ?e i poslije ?esto posje?ivati. Odlu?uje se za asketski ?ivot, odri?u?i se prakti?no svih tjelesnih ugoda. Ubrzo ula?e svoj javni ugled zauzimaju?i se u knji?evnom radu Pisma provincijalcu (1657.) za janseniste, u njihovom prijeporu s Isusovcima . Pascalova duboko pro?ivljena katoli?ka vjera vidljiva je u njegovim Mislima , nedovr?enoj apologiji kr??anstva koja je ostala ?itana do dana?njeg vremena; u jednome od njegovih poglavlja izlo?io je do danas ?esto spominjanu tzv. Pascalovu okladu , u kojoj se vrijednost vjere umjesto racionalnim argumentima nastoji obraniti kalkulacijom kakva se koristi u igrama na sre?u.

Ne prekidaju?i potpuno svoj znanstveni rad, Pascal obavljuje svoj rad o cikloidi, koji je navodno nastao jedne no?i kada ga mu?ila ?estoka zubobolja. Prona?ao je rje?enje dotad nerije?enog problema, a zubobolja je pro?la kao rukom odnesena.

Pascala je pogodilo prisilno zatvaranje jasnenisti?kih ?kola 1660. godine i kraljeva zabrana da samostani u Port-Royalu primaju nove redovnike i redovnice - ali najvi?e smrt njegove sestre Jacqueline u listopadu 1661. god. (od Blaisea dvije godine starija redovnica Jacqueline je umrla u dobi od 36 godina). Blaiseovi bolovi u ?elucu se pokazuju kao simptom raka ?eludca. Bolove je trpio bolove bez jauka, sagledavaju?i bolove kao nu?ni dio ?ivota, a njihovo strpljivo sno?enje plodotvornima za rast duhovnosti . U velikim mukama, umro je 1662., u dobi od 39 godine. Naredne godine objavljeni su njegovi matemati?ki radovi.

Pascalov zakon je temeljni zakon hidrostatike , koji ka?e: u teku?ini koja se nalazi u zatvorenoj posudi, vanjski tlak ?iri se jednako na sve strane, to jest ?estice teku?ine prenose tlak u svim pravcima jednako . Na tom principu djeluje hidrauli?ka pre?a ili hidrauli?ki tijesak. Ako posuda ispunjena teku?inom ima dva otvora razli?ite povr?ine, u kojima su smje?teni pokretni klipovi , a povr?ina drugog klipa je n puta ve?a, tada ako na mali klip djelujemo određenom silom , na veliki klip ?e djelovati sila n puta ve?a. Hidrauli?ka pre?a omogu?uje da se primijenjena sila du? nekog puta pretvori u ve?u silu du? manjeg puta (naravno rad jedne i druge sile je isti). Pascalov zakon se mo?e primijeniti na utvrđivanje hidrostati?kog tlaka . ^[5]

Pascalov trokut je shema izgrađena od binomnih koeficijenata ${\displaystyle {\tbinom {n}{b}}}$  . U pojedinom retku nalaze se redom svi binomni koeficijenti ${\displaystyle {\tbinom {n}{b}}}$  ; b ?=?0, 1, 2,.. ., n , za neki određeni n . Svaki je od njih jednak sumi njemu lijevoga i desnoga broja iz prethodnoga retka, dok su prvi i zadnji uvijek jednaki 1. Taj je na?in određivanja binomnih koeficijenata bio poznat Kinezima ve? 1303. Na taj na?in omogu?eno je izravno izra?unavanje koeficijenata u razvoju bilo koje potencije binoma. Na primjer?:

${\displaystyle (x+y)^{4}\;=\;x^{4}\,+\,4\cdot x^{3}\cdot y\,+\,6\cdot x^{2}\cdot y^{2}\,+\,4\cdot x\cdot y^{3}\,+\,y^{4}.}$ 

Pascalov teorem pokazuje da se po dvije protustrane ?esterovrha (A, B, C, D, E, F) upisanoga u neku krivulju drugoga reda (na primjer elipsa ) sijeku u to?kama koje sve le?e na jednom pravcu, koji se naziva Pascalov pravac . Tomu je teoremu dualan Brianchonov teorem.

• Esej o konikama ( Essai pour les conique , 1640.)
• Experiences nouvelles touchant le vide (1647.)
• Recit de la grande experience de l’equilibre des liqueurs (1648.)
• Traites de l’equilibre des liqueurs et de la pesanteur de la masse de l’air (1651.)
• Traktat o aritmeti?kom trokutu ( Traite du triangle arithmetique , 1653.)
• Pisma provincijalcu ( Lettres a un provincial , 1656. ? 1657.) ^{[6] [7] [8]}
• De l’esprit geometrique - de l’art de persuader (oko 1658.)
• Misli ( Pensees , 1670.) ^{[9] [10]}

• Papa Franjo objavio je 19. lipnja 2023. apostolsko pismo Sublimitas et miseria homini , o ?etiristogodi?njici njegova rođenja. ^[11]

• M. ?., ≫Misli≪?o ?ovjeku, koji tra?i Boga , Obnovljeni ?ivot 1/1942.
• M. ?., ≫Misli≪?o Bogu, koji postade ?ovjekom , Obnovljeni ?ivot 2/1942.
• Dafne Vidanec, ?ovjek u mislima jednog genija?: psiholo?ko-analiti?ki pristup razumijevanju Pascalove antropologije , Crkva u svijetu 3/2005.
• Marija Tudor, Bog filozofa - Bog Abrahama, Izaka i Jakova u Mislima Blaisea Pascala , Nova prisutnost 2/2007.
• Franka Miriam Bruckler, Povijest matematike II , Sveu?ili?te u Osijeku, Osijek, 2010., ISBN 9789536931378
• Roni Rengel, Podijeljeni Pascal: u potrazi za redom prirode , Filozofska istra?ivanja 3/2018.
• Antoine Compagnon, Jedno ljeto s Pascalom , TIM press, Zagreb, 2021. (224 str.), ISBN 9789533690001

• Blaise Pascal Britanska enciklopedija , www.britannica.com
• Franka Miriam Bruckler, Blaise Pascal , Osje?ki matemati?ki list 2/2007., Hr?ak
• J. Primorac, Blaise Pascal , www.filozofija.org, 2006.