Paraguari
o? nembype tava
Paraguai
retame. O?hina
tetavore Paraguarime
. Ko tavape oiko 22.174 ava (2002 ary).
Tava
Paraguaigua
,
Departamento peicha avei herava
tavusu, opytava 66 km teta tavusu (
Paraguay
)gui.
Paraguaripe onehenoi "Cuna de la Independencia Nacional", pe
13 jasyte?
1811
-me, paraguaikuera Yegros, Gamarra ha Cabanas ha avei itropa-kuera, omboguevi ejercito argentino omotenondeva general Dr.
Manuel Belgrano
norairo Cerro Mbaepe, ha peicha omopyenda pora Paraguai Saso.
1775
-pe
Agustin Fernando de Pinedo
ofunda ko tava pete? yvyty ari, onemos?mba aremi rire umi jesuita Paraguaigui.
18 jasypoapy
1960
-pe oiko chugui Distrito.
Tavusu Paraguari opyta 66 km
Paraguaygui
; ojere rehe, yvate gotyo, opyta cerrania de la Cordillera de los Altos ha yvy gotyo katu yvype jepyso tuicha pete?.
Ojere hese cerro Santo Tomas, Cerro Pero (Cerro Pelado) ha Cerro Porteno.
Hakukue namombytetaramo 21 º C rupi, arahaku aja katu og?uah? 39º C peve ha araro’y aja oguejy 2º C peve.
Paraguari oguereko 22.154 tapicha oikova pype, ijapyteguikuera 11.053 kuimba’e ha 11.101 kuna; peicha he’i Censo Guasu ojejapova’ekue 2002-me.
Tavaitepe oiko 8.307 tapicha ha okahare katu 13.847.
Kokue ha mymbanemonemona, ha avei tape pora orekova, oipytyvo Paraguaripe omog?uah? hag?ua heta hi’upyra
Paraguaype
.
Ha’e pete? tava ojehepyme’?hape heta mba’e tapichakuera rembiapo. Upeichante avei pete? tenda tekombo’e oguataha porahape.
O? cantera oneguenoh?hagui itara’?i ha tovat?.
Paraguari opyta 66 km
Paraguaygui
Ruta I “Mcal. Francisco Solano Lopez” rupi.
Oneg?uah? hag?ua ape ikatu ojejupi mba’yruguatape Terminal Paraguaype, ?ro Avda. Eusebio Ayala-pe, ohasaha rupi manterei mba’yruguata oporoguerahava Paraguaripe.
Ojejuramo kuarahy res?gui ruta Nº 2 rupi, oneg?uah? hag?ua Paraguaripe ojejuva’era ruta "Rogelio Benitez", 7 km ojehasa rire
Eusebio Ayala
.
Agustin Fernando de Pinedo
ofundava’ekue
Carlos III
, Espana-gua Rey, oipota rupi peicha ojejapo, jesuita-kuera onemos?mba rire. Opyta ipopekuera mba’erepy: estancias de Paraguari “Tavapy” ha “Campo Grande”.
Paraguaripe opytava’ekue oiko heta espanol, ouva
Burgos
ha
Andalucia
-gui; chupekuera ogustaitereimi toro nemonaro, upevare ko tavape ojekuaa “cuna de toreros” ramo.
Compania de Jesus, pe sa’ary VII-pe oiko pete? estancia-pe, o? haguepe Rey Carlos III omos? meve chupe.
Yvakuera jehepyme’?ha ko tavapegua hyakuamombyry ha oneg?uah? meme upepe onenemu hag?ua; umi nemuha opyta Ruta I ykepe.
Vy’aguasu tava nangarekoha Santo Tomas nemomoraha arape, oiko toro nemonaro, “toro monaroha” ha avei Santo nemboguata ohopahape tavayguakuera.
Ruta ombojoajuva
Paraguari
Piribebuy
ndive oimenevoi pe tape iporaveva ko tetamegua, ha’e ombojoaju rupi heta tenda turistico, oipysova tesa renondepe yvyty ha ysyry pora ag?uiete Paraguaygui.
Reserva
Mbatovi
ha’e pete?va umiva apytepe, opytava 72 km
Paraguaygui
ruta h? ombojupytyva Ruta I Ruta II , ha tenda ojepyta hag?ua Chololo, Pinamar, Pirareta ha ambueve.
Museo de la Artilleria opyta tavaitepe, ha’e rupi Comando de Artilleria del Ejercito o?ha; upepe ojehechauka mboka guasu ha ambue mboka yma guare, upeichante avei trofeo, ta’anga ha kuatia.
Barrio Kamba Kokue ohechauka o? hague tembiguai umi Misiones-pe.
Tren opytaha ko tavapegua o? umi itujaveva America-pegua apytepe.
Turista-kuera ohecharamo tupao ha ambue oga yama.
- Geografia del Paraguay, Primera Edicion 1999, Editorial Hispana Paraguay SRL