Big Bang
ha'e pete?
mba'ekuaara
tee omombe'u ha ohechauka mba'eichapa
arapy
onepyr?va'ekue ha mba'eichapa umi
mbyja
ha
mbyjaraity
henoi. Ko Big Bang hina upe tera umi tembikuaa rekahara oipuruveva one'?vo arapy nepyr?re, jaipururo
avane'?nte
ikatu ja'e Kapu'ypy Guasu.
[1]
[2]
Ko Big Bang jehechauka omombe'u ko ore
arapy
onepyr? pete? mba'e'ypyicha imich?etereiva, ipu'akaiteva, hypy'? rasa ha hakuitereiva; ndaipori mbyja,
tumingue'a
tera yvagamba'e ambueicha,
[3]
Ha upei katu, ojapo amo 13 su sua 8 sua ary,
[3]
arapy onepyr?va'ekue ojepyso ha onembotuicha pya'e (upeicha katu ojogua "Kapu'ypy Guasu"). Upe rupi umi
tumingue'a
onepyr?, ha hetaite ary rire
mbyja
ha
mbyjaraity
henoi. Karai
Georges Lemaitre
voi upeva pete?hame ohechakuaa (ary 1927-pe) ikatu jaheka pe nepyr? pete? arapy ojepysovape. Ko'aga katu ore arapy ojepyso gueteri ha onemoro'ysa avei.
Aiporo, ore arapy onembotuicha tuicha ha
imba'epytu
ro'yve
ara
ohasa jave.
Arapykuaa
hina upe
tembikuaaty
ohekava ha ohesa'?ijo mba'eichapa ore arapy onepyr?va'ekue ha mba'eichapa ojepyso. Umi tapicha arapykuaare onemoaranduva one'? pete? ko mba'ekuaara Big Bang rehegua oikoite umi mba'e ohechama arapyre rehe.
[3]
-
Big Bang: the most important scientific discovery of all time and why you need to know about it
. Harper Perennial. 2005.
ISBN
9780007152520
.