Norairo Ro'y

Emoambue joajuhakuera
Vikipetamegua
Norairo Ro'y
(1945-1991)
Asu guive akatua gotyo, yvate guive guy gotyo: Korea norairo (1950-1953), Hungyria nepu'a 1956 pegua , Kuva mbokapura o?roguare tesaparape 1962-me, Pote? Ara Norairo 1967-me, Jasype ohoroguare yvypora 1969-pe, Viena norairo (1955-1975), Ahyganita norairo (1978-1992), Teko'?ngatu Chernobil pegua 1986-pe, Berlin mongoraha ho'aroguare 1989-pe ha ojejaposeroguare golpe de Estado Joaty Sovietiko-pe ary 1991 -me.
Yvora ra'anga o?roguare Norairo Ro'ype ary 1980 aja, pytame o? umi URSS rehe onoir?va ha tetanguera komunista ambueva, hovype o? Tetavore Joapykuera ha umi capitalista onoir?va hese; kyta pyta he'ise " guerrilla komunista" ha kyta hovy he'ise " guerrilla komunistare onemo?va".

Norairo Ro'y oiko onombohovakeroguare upe aty Kuarahyreikegua ( capitalista ha Yvy peh?ngue kuarahyreikegua) Tetavore Joapykuera omyakava, ha upe aty Kuarahyres?ygua ( comunista ha Yvy peh?ngue kuarahyres?ygua) Joaty Sovietiko omyakava, ojovai hikuai jokuaikuaare , viru remimono'ore, avano'o rekore , jokuaikuaa neimo'are, mboka jeporure ha mba'ekuaarare. Upe onepyr? opa rire Norairo Guasu Mokoiha .

Norairo Ro'y peh?ngue pete?ha onepyr? kuri opakuevo Norairo Guasu Mokoiha ary 1945 jave. Tetavore Joapykuera ojapo ku tetanguera nembojoaju norairohara herava OTAN ary 1949 -pe, ojapo upeicha ani hag?ua Joaty Sovietiko onembotuicha Europape . Joaty Sovietiko, ombohovai hag?ua upe nembojoaju Tetavore Joapykuera ojapo, omohenda ku jekupytyha Varsovia pegua ary 1955 -pe, onembojoajuroguare opa umi teta aty Kuarahyres?yguagui omba'apo hag?ua onondive. Hetaite jey tetanguera ojehecha tesaparape ha heta mba'e vai oiko va'ekue, techapyrame: onembojokoroguare Berlin rehe 1948-49, China retaygua norairo peh?ngue mokoiha (1946-1949), Korea norairo (1950-1953), Sinai norairo 1956-pe, onemopu'aroguare upe Berlin mongoraha ha Kuva mbokapura o?roguare tesaparape ary 1962-pe. Joaty Sovietiko ha Tetavore Joapykuera onepyr? onembotuichase Amerikape , Kuarahyres? Agu?guape ha umi tetame Afrika ha Asia pegua ndaha'eveima kolonia, ojehechahape comunismo imbareteha ha heta nembohovai vai oikohape, techapyrame komunista kuera malajo onepu'aroguare Taveta Joajure ha Indochina norairo .

O? rire tesaparape umi mbokapura Kuva pegua (he'ise Tetavore Joapykuera ojuhu ramovo o?hague mbokapura oveveva Kuva ypa'?me) onepyr? peh?ngue pyahu ko norairome, ko peh?nguepe jahecha China ha Joaty Sovietiko ojopoiroguare (he'ise nomba'apoveima hikuai onondive) ha upeicha komunista kuera apytepe ikangyve jekopyty, upe aja Hyasia , onoir? va'ekue Tetavore Joapykuera rehe, onepyr? ohekave heko sasora omba'apo hag?ua ha'eno ha hi'ari os? avei OTAN atygui. [1] [2] Ary 1968 aja Joaty Sovietiko ondyry Chekia-Elovakia rehe ombopaha hag?ua upe ojehero va'ekue Praga Arapoty (Chekia-Elovakia ojerureroguare heko sasove), upe aja Tetavore Joapykuerape oiko guyryry umi apytepe ohekava tekoiterape opaite tetayguape ha umi onemo?va Viena norairo rehe. Ary 1960 ha 1970 apytepe, oiko jeku'e guasu tetanguera avano'ome oheka onondivepa toiko py'aguapy ha norairo'?. Tapichakuera ono'o onemo? hag?ua mboka guasu okapuva rehe, ani hag?ua tetanguera oipuru umi mboka,ha hetaite onembyaty va'ekue onombohovai hag?ua norairore. Amo 1970 arykuerape, mokoi aty (Kuarahyreikegua ha Kuarahyres?ygua) mbeguehape onepyr? ojojekopyty oheka hag?ua py'aguapy ha norairo'?, upeicha onepyr? peh?ngue pyahu ojehechahape tetanguera inakaguapyve ha onemongeta ohekavo ne'? pete? ani hag?ua ojeipuru rei mboka guasu okapuva. Ojehecha avei Tetavore Joapykuera ha China Tetara Reta ijekopyty onemoporaha ha Joaty Sovietikore onemokangyve.

Ko norairo peh?ngue py'aguapyva opa onepyr?vo Joaty Sovietiko ha Ahyganita norairo ary 1979-pe. Amo 1980 arykuera tetanguera jekopyty ojehecha jey tesaparape. Tetavore Joapykuera ojopyve Joaty Sovietiko viru remimono'o rupi, tetanguera ambueve jekopyty rupi ha mboka jeporu rupi, hi'ari ohasa asyma Joaty Sovietiko iviru remomono'o ndokakuaaveigui. Arykuera 1980 mbytepe, ruvicha sovietiko pyahuva Mikhail Gorbachev omoinge heta rekorame nemyatyro omoambue hag?ua heta mba'e, umi nemyatyro ojehero va'ekue Glasnost (1985-pe oheja va'ekue toiko mba'e oporomomaranduva hekosasova) ha Perestroika (1987-pe oheja va'ekue tetaygua viru remimono'o heko sasove) ha'e avei oipe'a mbaretekue norairohara sovietiko Ahyganitagui . Kuarahyres? Europape onembotuicha tetanguera rembipota isasora ha Gorbachov ndoipurusei norairohara aty umi tetame, upeicha onepyr? Sinatra Reko, ojeherohaicha Gorbachov ome'?ve teko saso umi tetame. Upevare 1989-pe onemyasai guyryry guasu ipy'aguapyva Europa retanguera apytepe oipe'a teta rekuaigui komunistakuera ( Rrumana mante ndoikoi upeicha). Aty ojokuaikuaava komunista Joaty Sovietiko katu avei ndaipu'akai hetame ha os? va'era kuri heta rekuaigui ojapose rire pete? golpe de Estado jasypoapy 1991-me oipe'asegui teta rekuaigui karai Boris Yeltsin , ombohovaiva komunistakuerare. Upeicha opa hekope Joaty Sovietiko jasypakoi 1991-me, umi tavakuaireta onembojoaju va'ekue hese ojei ha onemosaso, ho'a avei umi teta rekuai komunista Afrika ha Asia pegua.

Norairo Ro'y rera ypy [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

Opavo Norairo Guasu Mokoiha, haihara George Orwell oipuru ≪norairo ro'y≫ one'? hag?ua heta mba'ere You and the Atomic Bomb arandukape, os? 19 jasypa 1945-pe kuatiane'?me hera Tribune . Pete? arapype oiko memeva tesaparape norairore ikatu ojeipuruhape mboka guasu oipuruva tumingue'a rendyry ( energia atomica ), Orwell ogueromandu'a umi mba'e James Burnham he'i akue pete? yvora onombohovaiva rehe ha ohai:

Hakatu, jahechavo ko yvora tuichakue, yma guive tapekuera ndopororahaveima teko mburuvicha'? ngotyo, opororaha katu tembiguai reko pyahupe [...] Upe James Burnham mba'ekuaarare hetaite onemone'?, sa'i katu umiva ojepy'amongeta apanuaire ikatu ou chugui jokuaikuaa neimo'are, upe he'ise, mba'eichapa jahecha ko yvora, mba'eicha jajerovia ha mba'eicha nanemohenda avano'ome ikatu oiko nandeve jaikovo pete? Tetame ndaikatuiva onembojara hese ha oiko memeva ≪norairo ro'ype≫ umi ijykeguare. [3]

Orwell avei ohai jey The Observer kuatiane'?me ara 10 jasyapy 1946-me ≪Mosku amandaje rire ku jasypakoi ohasamava, Rrusia onepyr? ojapo pete? norairo ro'y Taveta Joaju ha Vyretana Mburuvi rehe≫. [4]

Karai Bernard Baruch oipuru rae ko ne'?ngue one'? hag?ua ko nembohovaire ojapo Joaty Sovietiko ha Tetavore Joapykuera, ha'e akue Tetavore Joapykuera ruvicha pytyvohara, ara 16 jasyrundy 1947-me. [5] He'i Baruch: ≪anike jajavy: nanapymi niko pete? norairo ro'ype≫. Tapichakuera onepyr? oipuruve ko ne'?ngue os? rire aranduka ojapo haihara Walter Lippmann hera The Cold War . [6] Ha'e ombohovai oipe'aha ko ne'?ngue la guerre froide pegua, Hyasiane'? ne'?ngue ojeipuru meme va'ekue amo 1930 arykuera jave. [7]

Mandu'apy [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

  1. ↑ Globalizing de Gaulle: International Perspectives on French Foreign Policies, 1958?1969 . Lexington Books. 2010. pp. 99?102 . https://books.google.com/books?id=tcicr6TrwjUC&pg=PA101 .  
  2. ↑ Garret Martin, "The 1967 withdrawal from NATO?a cornerstone of de Gaulle's grand strategy?." Journal of Transatlantic Studies 9.3 (2011): 232-243.
  3. ↑ Orwell, George (2013). ≪La bomba atomica y usted≫. Ensayos . Debate. ISBN 978-8499920429 .  
  4. ↑ Orwell, George (10 de marzo de 1946). ≪Black Country≫. The Observer :  pp. 3.  
  5. ↑ Gaddis, 2005 , p. 54
  6. ↑ ≪ Bernard Baruch coins term 'Cold War,' April 16, 1947 ≫ (en ingles) . POLITICO (16 de abril de 2016). Ojehechakuri arape: 23 de septiembre de 2017.
  7. ↑ Talbot, Strobe (2009) (en ingles) . The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation . Simon & Schuster. pp.  441 . ISBN 978-0743294096 . https://archive.org/details/greatexperiments0000talb .  

Joajuha [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

Ko marandu ou " https://gn.wikipedia.org/w/index.php?title=Norairo_Ro%27y&oldid=123925 " pegua