한국   대만   중국   일본 
Manuel Ortiz Guerrero - Vikipeta Eho kuatia retepype

Manuel Ortiz Guerrero

Vikipetamegua
Manuel Ortiz Guerrero
Tera tenoikua Manuel Ortiz Guerrero
Tenoi 16 jasypokoi , 1897
Villarrica del Espiritu Santo , Paraguai
Mano 8 jasypo , 1933
Buenos Aires , Argentina
Nacionalidad Paraguaya
Area Ne'?poty
Tembiapokue Raida poty , Panambi vera

Manuel Ortiz Guerrero ne'?papara Paraguaipegua, henoi tavaii Yvarotype, tavaguasu Villarrica del Espiritu Santo -pe, Paraguai , 16 jasypokoi 1897 jave, ituva Vicente Ortiz ha isy Susana Guerrero, omanova'ekue o'arahechavo imemby kuimba'emi.

Imita ha imitarusuro [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

Omongakuaa ichupe ijaryi ituva symi, dona Florencia Ortiz. Onemoarandu nepyr? mbo'ehao Villarrica-pe, onembokatupyry mbo'ehaope umi tembiapo oneme'?vape. Hi'ot? ha ojepy’a mongetaiterei, ikunu’?kuaa, ha’enominte ojepokuaa oiko. Ne’?poty je’epe ohechauka ikatupyryha Colegio Nacional de Villarrica-pe oime jave ha, upero, ohai ne’? vore mbykymiva. Inir?nguera onepyr?ma ohenoi ichupe: Manu ha peicha ojekuaa ko’agaite peve. Oguah?vo Paraguaype oiko temimbo’e Colegio Nacional de la Capital-pe, ipohyi hembiapo poeta ha guia ombohapeva generacion ipyahuva. Ary 1914 jave.Oguah? mboyve, ary 1912, oike lucha armada-pe, omoir?vo ituvape. Onemos? upe aty oimehape ne’?papara, oho exilio-pe, Brasil gotyo, upepe onepyr? hasy ha imba’asy hera beri-beri ojehaitypova hese omano meve.


Omoherakua ne’?poty “Revista del Centro Estudiantil”-pe hembiapo ha’e oisambyhy avei ko kuatiahaipyre, upei periodico capitalino oipe’ava ichupe hok? omba’apo hagua. Hembiapo onemomba’eguasuveva ha ojeguerohoryva, “Loca” ne’?poty ijojaha’?va jehaipe henoiva upe revista herava “Letras” ha opavave opyta ijurujai ojehai poraitereigui, ko ne’?poty guive oguah? itava ne’aite remiandupe. Upero omoir? ne’?papara Guillermo Molinas Rolon. Inangir?ete omokyre’?va hembiapope, avei ne’?papara arandu Arturo Alsina ichupe ohai: “..Omombe’uvo, upe oga’imime.ha’eva ichupe guara pete? albergue o? ara ndokaruiha avei ara ro’y jave ombojopyru tupa ha frasada oke hagua hikuai.”.

Hembiapokue [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

Ne'?poty “Loca” rire ambue ne’?poty o?haicha, ombyaty’imi, “Raida poty”,“ Guarani ”,“La sortija”, “Diana de gloria”. Ohai avei ne'?koime, avane’?me os? poraitereiva, ojeporuva umi guarania ombopuroryva’ekue hi'angir? Maestro Jose Paraguaype Flores:“Panambi vera”,“Ne rendape aju”,“Kerasy” ha “Paraguaype”. Arandukape “Poesia paraguaya - Historia de una incognita” ohaiva karai arandu brasileno Walter Wey: “Ortiz Guerrero omopyenda mbarete ha tembiasa arandu Paraguai reta rehe ndorekiva editor, neira, oreko ohasa hagua arte rehe oikove hagua, ndoikuaai mba’epa ojapota ome’? hagua ne’?poty ha ombopuvo mbaraka. Ha’e poeta ha el tipografo ine’?poty henoiva ijeheguiete. Ha’e oimprimi imakina tipografica imba’eva voi ha oikuave’? folleto ok? ok?me ohovo. Oguah? tavaygua ne’ame ha omopir? hekovepy ha oiporiahuvere ko kuimba’e hasymiva rehe, amo hekove ogueva ohovo mbeguekatupe, onomongeta umi hi’angir? ikoty eskinaite guive, omohendavo hi’apyka mombyrymi hupagui, ani hagua ohecha ichupe “hete ha ipire ro’o ohechaukava mba’eichaitepa hekove pypore” onemomba’eguasuva, peicha, pe hesa ojajajaiva poragui, hovy’uva “isa’y henyh?va esperansagui”. Ipypore hekovepe oneha’avo ha opyta ne’?poty mimime ha ne’?syry omoherakuava upe kuatiape hasy ha onembyasyetereiha ha ombohera “Cantimplora”, orekova testigo ramo idestino hasyeteva orekova poeta avane'?me ikatupyryva opuraheiva ha ojerure asyva ojejogua hagua hembiapo o?va arandukape...”

Hekovekue [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

Nanemandu'avo Alsina rehe, ko sentencia: “Ijeheguiete ha sasome oipytyvo letra paraguaya-pe ha teko porambype ohechaukava, namo?va’era avei pe onemomba’eguasuva oguah?va nane angape, ojeipysova tiempo ohovape, ndopytu’uiva ome’? hagua hi’a.. Tavarandu, purahei, ne’?poty, noha’anga teko tavaygua ohasava jehechauka, ojuhu ipype, ha’e ohaihaicha onemohenoiha avei, ambue hapicha omokyre’? ha omomba’eguasuva... Hendape oguah? Julio Correa , onakaityva’ekue umi escena ohechaukava teatro nanemba’evaite, ine’?poty, vineta mbykymi oporomopir?va; Gomez Serrato , inapyru’u roky ha’eva “Jasy jatere”, Manu ohaiva inepyr?mby ha omoherakuava...”


Orekopaite umi rasgo tipico poeta itiempo-gua: oikundahava tape vy’a ha py’aguapype, ohaiva nembokirame, ijehai, onemomyivo, tekoayhupe oikova ha’e nahakate’?iva mba’evere, ndahova mokoi, imarangatuetereiva ha ojepytaso hekove nepi’ame, teko pora ha ijohei pyrevape oikoveva. Onemombe’uva omondava’ekue tataindy camposanto-gui ohesape hagua pyhare, hendive ambue inangir? ne’?papara ha musico, ha’eicha.

Hekove pahape [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

Hembiapo ne'?porahaipyrepe ?maymava omomba’eguasu ha pe herakuaveva tembiasa letra paraguaya-pe, jepente o?me umi hi'aranduva nomomba’eseiva hembiapo gua’u ha pe ijehai arandu ouma ymaite guive ha orekova trascendencia estetico- decada ’20 guive ha upero ohai ha omoherakua ne’?poty aty “Surgente”, “Pepitas” ha “Nubes del este” umi noha’anga “Eirete”, “La conquista” ha “El crimen de Tintalila”. Peicha os? “Obras completas” ? oike’?vo umi tembiapo inedito- ha’eva ary 1952 jave, “Arenillas de mi tierra”, 1969 arype. Avei ohai, umi jehai guaranime purory oguah?va nane angape ha'eva guarania inangiruete Jose Asuncion Flores espanol-pe ohaiva, “India”ha “Buenos Aires, salud”.


Omenda inangiruete Dalmacia ndive, omano 8 jasypo 1933 jave, omboty mboyve cuarenta ary. Hetekue opytu’u ko tava guasupe o?hape pa’u rovy’? herava “Manuel Ortiz Guerrero ha Jose Paraguaype Flores” omopyendava ko'a kuimba'e arandu katupyry rembiapo, anetehape ko'ava onemoherakuaveva arte paraguayo rembiasape.

Mandu'apy [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]