한국   대만   중국   일본 
Nawnaare korona hitande 2019 - Wikipedia Jump to content

Nawnaare korona hitande 2019

Iwde to Wikipedia
Nawnaare korona hitande 2019
emerging communicable disease , atypical pneumonia , class of disease
Laamu innde coronavirus disease   Taƴto
Significant person Zhang Jixian , Zhong Nanshan   Taƴto
Significant event COVID-19 pandemic   Taƴto
Has cause SARS-CoV-2   Taƴto
Time of discovery or invention Bowte 2019   Taƴto
Location of discovery Wuhan   Taƴto
Health specialty infectious diseases , pulmonology , virology , epidemiology , emergency medicine   Taƴto
Medical examination reverse transcription polymerase chain reaction , ELISEA , computed tomography , polymerase chain reaction , COVID-19 rapid antigen test   Taƴto
Hashtag COVID19   Taƴto
Has natural reservoir mink   Taƴto
Has characteristic contagiousness , COVID-19 mortality   Taƴto
Taariki timeline of the COVID-19 pandemic   Taƴto
Subject has role acute respiratory distress syndrome   Taƴto
Manifestation of disease X   Taƴto
Handled, mitigated, or managed by treatment of COVID-19   Taƴto
NCI Thesaurus ID C171133   Taƴto

Nawnaare Korona hitande 2019 (COVID-19) nde anduda hino wawi rabude si ontigi on battike jogiido biddo Nawnaare den(Dupu e korona 2) o rabora Wobbe [1] Biddo nawnaare den hino waawi hebede si tawi tun ontigi battike wondudo e biddo nawnaare den madun si ontigi memii piiji jogiidi nawnaare den madun memugol gitte, kine e hunduko. Fayda biddo nawnare den hino rabira e koyaltata e huduko, kinal madun si tawi ontigi hino doyyude madun illude. kala battido(buri fandude fayda meteer 1,8) hino wawii rabude godo nawnaare den. kono kadi ontigi hino wawii hebude nawnaare den si tawi o memii piiyi marude biddo nawnaare den madun memugol gitte den, kine den, noppi din e si o sodaaki haa labi [2]

Ko honto nawnaare den iwiii [ ta?to | ta?to ?a?i wiki ]

Nawnaare den  ata yiede ko e sare wietede Wuhan e leydi chine e fudaade hitannde 2019. Gila den nawnaare den yehii e aduna o fow . E lewru march hitannde 2020 fodde fi cellal aduna on holiri ko pandemik. Pandemik woni ko nawnaare rabode wonude e aduna on fow. Yesoyo fedde cellal e nder aduna on, Tedors Adnahom Gherbreyesus maaki nawnaare den wonata tun cadelle fii cellal kono memay caldi leydi ndin fow. "Mo kala ka woni fottii tawede fii habudugol e nde nawnaare."

Afrik du Sud [ ta?to | ta?to ?a?i wiki ]

E lewru Awril hittande 2020 Yimm?e 1845 joiibe korona e Leydi Afrik du sud. nawnaare den warii yimm?e sappo e jeetati , tawii yimm?e 45 selliino feren. Dental fii cellal ka leydi mabbe wii, " jande hollii yimm?e temedere e 60 hebay nawnaare den e Afrik du sud, kono be fow be nawnidaata. [3] " Fii wantaol yili e nawnaare den sare den uduma gila mars 2020, kaddi presidan Ramaphosa wi'ii e 27 Mars 2020 yimm?e 10 000 gollay be e cellal imminaama fii seytatagol yimm?e ben ka galleji fii biddo nawnaare den [4] .

Findeeji e nawndugol ngol [ ta?to | ta?to ?a?i wiki ]

Nawnaare den ko buuri hewde kon ko durma,wulu bandu,tampere e duppu nde ardata e nde wonde musu jokke, redu dogoru,daade saylode,durma e musu redu. Ko buri kon nawnaare den ko e nder lebbi didi  fenata ka bandu kono gobbe ko nder balde jowi. Naawnaare den si hewi ka bandu hino wawii bonude bandu dun. Si nawnaare tampini ontigi on haa haray koyo nabbe ka laptanie [5] .

Doctorube ben ndaray ka nder kinal si tawi ontigi hino wondi e nawnaare den. Ko dun innetee"nasalopharyngeal swag". Nawnaare nden no wawii andeede kadi si a wadii eskaneer  CT. Si goddo no marii biddo nawnaare den e nder bandu makko, be nabete ka loptanie e be potinay e sera kala mo nawnaani nden nawnaare mmadun sida. Ko gonga nini lekki mun alaa, kono yimbe buy ronkay mayude fii nawnaare den si be topitaama no fotiri non.

Watangol yilli [ ta?to | ta?to ?a?i wiki ]

Fii renagol biddo nawnaare den, ontigi fotii woddaade nawnube ben, hara o yahaali e dulaali hewudi yimbe e wota o naatu e jamaa. Ko dun innetee"distance sociale". Hino sati wonugol e hakude yimbe hara on memidiraani, ko dun wadi watagol mask"mask"(si wona dun murugol hunduko kon e linsere maa wada jungo ngon) e bornagol" gan" no yamira. Kaddi yimbe ben hino fotti sodorade e sabunde maa alkol ko yehi e feccere miniti. Ko fawii e dun, yimbe ben no janna fii wota be memu yesso mabbe ngun e soddagol sonowoo [6] .

Hiimo?e [ ta?to | ta?to ?a?i wiki ]

  1. World Health Organisation. Naming the Coronavirus disease (COVID-19) and the virus that causes it . Retrieved 31 March 2020.
  2. “Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)-Transmission"www.cdc.gov Retrieved 31 March 2020.
  3. National Department of Health official government COVID-19 support service. Accessed via WhatsApp 0600 123456 on 31 March 2020
  4. SABC NEWS. Special Broadcast. 31 March 2020.
  5. Symptoms of Novel Coronavirus (2019-nCOV " Retrieved 31 March 2020.
  6. “Advice for public.” World Health Organisation (WHO). Retrieved 31 March 2020.