nirvana (sanskrt. nirv??a: be?udnja, bestraš?e, utrnu?e, od nir: bez i v?n ili v?: puhati).

1. U brahmanizmu, jedan od naziva za stanje oslobođenja poniranjem u brahman ; najviše transcendentno stanje svijesti, u kojem je bi?e oslobođeno patnje, smrti i ponovnoga rođenja te svih drugih okova ovoga ?ivota.

2. U ranom budizmu, oslobođenje od vje?noga toka zbivanja (sa?s?ra), »utrnu?e« svijesti o sebi. – Kako je svijest (?tman) kao nosilac »?eđe za ?ivotom« (t?š??) i djelatnosti (karman) izvor neznanja (avidy?) ili osnova patnje (dukkha), koja je bit egzistencije svih bi?a, to se u kontemplativnom zamiranju osobne svijesti posti?e oslobođenje od patnje i praznine (??nyat?). Istodobno, takvim poniranjem (dhy?na) ?ovjek se uklju?uje u skrivenu uzro?nost sa?s?re. Postignu?e nirvane ne zna?i ni sjedinjenje relativnoga bi?a s apsolutnim u smislu vedantinskoga panteizma koji nalazimo u upanišadima, a ni apsolutni nihilizam. U tom pogledu Buda propovijeda nauk o »srednjem putu«, pa u duhu indijske logike formulira nirvanu kao »ni bi?e, ni nebi?e, ni bi?e-i-nebi?e, ni ni-bi?e-ni-nebi?e«. Nirvana je pobjeda nad tri glavna okova (mr?nja, strast, glupost), a prema Budi najva?nije je oslobođenje od patnje. Razli?ite budisti?ke škole razli?ito shva?aju nirvanu, neki ju suprotstavljaju sa?s?ri, drugi s njom poistovje?uju, ili izjedna?uju s prazninom (??nyat?) . U na?elu ve?ina škola razlikuje nirvanu za ?ivota i nirvanu nakon smrti.