Mali
jo
nut?ikokrajny stat
w
podwjacornej Africe
. Jo njewotwisny wot
Francojskeje
wot l?ta 1960, tak pomjenjonego
Afrika?skego l?ta
.
Krajne m? jo se po p?ikła?e srjej?ow?kowskego
mocna?stwa Mali
woliło.
Po
woja?skem put?u
w głownem m?s?e
Bamako
a jadnobocnej deklaraciji wo njewotwisnos?i podpołnocy kraja (
Azawad
) stoj kraj w l??e 2013 sna? p?ed ???pjenim.
[2]
11. januara 2013 jo se
Operation Serval
, zasaj?enje
francojskich wobronjonych mocow
za podp?ranje wojska Maliskego kn??a?stwa zachopiła.
Mali jo
nut?ikokrajny stat
w
podwjacornej Africe
z płonju 1.240.192 kwadratnych kilometrow, z kotarych? 20.002 km² p?i?o na wody. La?y ako we
wjelikokrajinje Sudan
tak teke w
Sahelu
a ??li se swoju 7243 kilometrow dłujku krajnu granicu ze sedym susednymi statami; na dłujkem zajt?u a na podpołnocy z
Algeriskej
(1376 kilometrow dłujkos?i), na dłujkem podwjacorje z
Maureta?skeju
(2237 kilometrow), na podzajt?u z
Nigerom
(821 km) a na krotkem zajt?u z
Burkina Faso
(1000 kilometrow). Z Malijom granicuju mimo togo
Senegal
(419 kilometrow) na podwjacorje,
Guineja
(858 kilometrow) na krotkem wjacorje a
P?ibrjog Słonoweje kos?i
(Cote d'Ivoire, 532 kilometrow) na podpołdnju.
[3]
Wu?ej
Nigerowego
wokłona la?y pus?ina
Sahara
, kotara? pok?ywa dw? t?e?inje krajneje płoni.
Maliska ludnos? zestaja se z n??i 30 rozd??lnych
etnikumow
. Maju rozd??lne r?cy a kultury a su zgromadnje ?ywe do dalokeje m?ry m?rnje.
Głowny etnikum jo
Bambara
, kotare? tworje p?isamem t?e?inu (32 %) wobydlarjow. Politiski wjeduce su
Malinke
, l?crowno? tworje jano 6 procentow ludnos?i. Teke trajnje zasedlone rolnikarje su
Senufo
z 12 procentow,
Soninke
z 9 procentow,
Songhai
z 7 procentow a
Dogon
. Ako
nomady
abo połnomay su ?ywe wesrjej? kraja p?edew?ym
Fulbe
, kotare? tworja 14 procentow ludnos?i kraja, mimo togo
Tuareg
a
Mawry
. Dal?ne kupki su Minianka,
Bozo
, Khassonke,
Bobo
a
Dioula
.
[4]
W n?gaj?nej francojskej koloniji jo ?ywe hy??i ?insa n??i 6000 Francozarjow.
[5]
Hy??i p?ed amtskeju r?cu
francoj??ina
, kotara? wu?ywa se ako druga r?c wot n??i 10 % lludnos?i, jo
Bambara
(40 procentow pow?darjow) nejw?cej roz?yrjona r?c. L?crowno? n??i 80 procentow wobydlarjow, inkluziwnje tych, kotare? wu?ywaju ako drugu r?c, wum?ju Bambaru, jo francoj??ina jadnucka amtska a wuwucowa?ska r?c. Na Bambarje krajne m? Mali woznamjenijo ?
wodny ko?
“. Dal?ne r?cy su
dogonowe r?cy
,
Fulfulde
,
Songhai-r?cy
,
Soninke
,
Senufo-r?ce
a
Tama?ek
.
Arab??ina
ma p?edew?ym w religioznem konteks?e wjeliki wuznam. Wot wjele Maliarjow rozm?ju se n?kotare z to? tych r?cow.
[6]
Wobydlarje Sudanoweje cony su se wot podpołnocnoafrika?skich muslimiskich dobywarjow zw?t?ego islam?rowali. Rownocasnje su podla togo domorodne formy w?rjenja dalej wobstali. Maliski islam jo teke elementy tradicionelnych afrika?skich nabo?ninow p?ewzeł, p?edew?ym pla narodow Malinke a Songhai.
Sunitiski islam
malikitiskeje
p?awniskeje ?ule jo z n??i 90 procentami nejw?cej roz?yrjona nabo?nina ludnos?i w Maliju. Muslimy su ?ywe p?edew?ym na podpołnocy;
sufistiske
brat?ojstwa wugbaju wjeliki wliw.
Na p?ipołdnju praktic?rujo n??i jaden procent ludnos?i
animistiske nabo?niny
. K to? tym nabo?ninam se nejw?cej p?isłu?nikow narodow Bobo, Senufo a Dogon wuznawa.
Katoliki
a
protestanty
maju jano dwa procenta po??l .
[4]
N?gaj?na kolonialna moc Francojska jo m?ła katolski charakter.
Mali su m?li a? do wojerskego put?a w m?rcu 2012 za mjenjej abo w?cej ra?ony p?ikład
demokratizacije
w Africe, jo pak jaden z nejchud?ych a nejmjenjej wuwitych krajow sw?ta. Statna forma kraja jo
semiprezidialna republika
we formje
semiprezidentowego kn??a?stwowego systema
. Ku?de p?? l?t wolona
narodna zgroma?ina
wop?imujo 147 wotposłancow a kn??y se z głownego m?sta Bamako. Parlamentowy prezident jo wot l?ta 2007
Dioncounda Traore
. Z wu?ej 100 opoziciskich stronow jo 14 w parlamen?e zastupjone.
[7]
21. m?rca 2012 jo se w Maliju
wojerski put?
wotm?ł. Pow?da? put?istow
Amadou Konare
jo wobtwar?ił statny p?ewrot z njezamo?nos? prezidenta, wot srjej? januara 2012 trajucy zb??k
Tuareg
-rebelow
Narodnego gibanja za wulichowanje Azawada
(MNLA) w regionje
Azawada
na podpołnocy kraja pod kontrolu dosta?. Za nawjedowarja put?istow maju stotnika
wobronjonych mocow Malija
Amadou Sanogo
. Po dobywanju prezidentowego palasta w Bamaku su put?isty kn??a?stwo za wostarcone deklar?rowali. Wustawu su za njepła?iwu deklar?rowali, za apryl planowanu wolbu prezidenta su ?marnuli a w?ykne dotychm?stne statne institucije zacynili. N?kotarych ministrow su popaj?ili. Prezidenta
Amadou Toumani Toure
su za wotsaj?onego deklar?rowali; jomu jo se groma?e z lojalnymi wojakami wub?gnjenje ra?iło.
[8]
[9]
Rada za w?stos? UN
,
Afrika?ska unija
a wenkowna społnomocnjona EU
Catherine Ashton
su statny p?ewrot zasu?ili a su wojerskej jun?e sankcije nakładli;
EU-komisija
jo p?ipow??eła, swoju wuwi?owu pomoc za Mali nachylu wusaj?i?.
[10]
1. apryla 2012 jo Sanogo p?ipow??eł, aby wustawa zasej pła?iwa była a aby se ?liche, wotworjone a demokratiske wolby“ zmo?nili.
[11]
6. apryla 2012 jo Sanogo do wobłukowego dojednanja z
Podwjacornoafrika?skim gospoda?skim zjadno?enstwom
(ECOWAS) za p?epoda?e mocy ciwilnemu kn??a?stwoju zwolił. Maliski parlamentowy prezident
Dioncounda Traore
by m?ł p?echadne prezidentstwo p?ewze? a w b?gu 40 dnjow nowe wolby organiz?rowa?, ECOWAS pak ko?cy swoje sankcije.
[12]
Aby to? ten k?ac zmo?nił, jo teke n?gaj?ny prezident Toure 8. apryla swoj wotstup wozjawił.
[13]
Mjaztym su Tuareg-zb??karje MNLA w?ykne m?sta regiona
Azawad
na podpołnocy kraja wobsaj?ili a 6. apryla 2012 jadnobocnu njewotwisnos? Azawada deklar?rowali.
[14]
L?crowno? put?isty su nadawki kn??a?stwa p?epodali, jo jich dal?na rola njejasna. 16. apryla su wojaki n?gaj?nego minista?skego prezidenta
Modibo Sidibe
popaj?ili, 17. apryla p?edseda?ja strony
Union pour la republique et la democratie
(URD)
Soumaila Cisse
, kandidata z dobrymi wugl?dami za zastojnstwo prezidenta.
[15]
17. apryla jo statna telewizija k w?s?i dała, a?
Cheick Modibo Diarra
bu?o p?echadne kn??a?stwo ako minista?ski prezident nawjedowa?.
[16]
Diarra jo a? do ko?ca 2011 za Microsoft ako p?edseda? za p?ekupowa?ski wobcerk Afrika ??łał.
[17]
Jo wotgl?d m?ł, za wolbu prezidenta kandid?rowa?, kotara? pop?awem jo planowany za 29. apryla 2012.
[18]
Mjazy januarom a julijom 2012 jo wu?ej 250.000 Maliarjow dla politiskeje njestabilnos?i, njew?steje situacije a ?patnego p?istupa k ?ywidłam a wo?e do susednych krajow
Burkina Faso
,
Maureta?ska
a
Niger
wub?gnuło. Mimo togo jo było w tom samskem casu n??i 105.000 nut?ikownych wub?ga?cow na podpołnocy a n??i 69.000 nut?ikownych wub?ga?cow na podpołdnju Malija.
[19]
Zachopje?k oktobra 2012 jo UNO n?gaj?nego italskego minista?skego prezidenta
Romano Prodi
za
społnomocnjonego za sahel
wumjeniła.
[20]
Rada za w?stos? UN jo 12. oktobra 2012 rezoluciju p?iwzeł, w kotarej? pomina zd?ar?enje statneje jadnoty
Malija.
[21]
Wojerske wojowanje ECOWAS jo chapjało se pokazowa?.
[22]
ECOWAS jo k??ł 3.300 lu?i interwenciskich jadnotkow posła?, Europska unija jo zasaj?enje 200 wuwucowarjow planowała
[23]
z wob??lenim
Zw?zkoweje armeje
.
[24]
Po popaj?enju p?ez militerow 10. decembra 2012 jo Modibo Diarra 11. decembra rano w p?ipow??enju w statnej telewiziji swoj wotstup a wotstup swojogo cełego
kabineta
deklar?rował.
[25]
[26]
Ten samski ?e? jo prezident Traore
Django Sissoko
za interimnego premierministra wumjenił.
[27]
Rada za w?stos? UN jo podpr?ła w swojej rezoluciji 20. decembra 2012 wojerske wojowanje susednych statow.
[28]
To? to wojowanje njejo mogło se sna? do septembra 2013 zachopi?.
[29]
Mjaztym su wojska podpołnocy k podpołdnju postupowali.
[30]
11. januara 2013 jo se wojerska operacija maliskego wojska z mjenim
Operation Serval
, zachopiła, podp?rana wot francojskich jadnotkow, p?e?iwo islamistiskim rebelam, kotare? su z podpołnocy postupowali.
[31]
Stat rozr?dujo se do wosym regionow a do distrikta głownego m?sta. To? te rozr?duju se do 49 wokrejsow a 703 gmejnow. Regiony su po swojich
głownych m?stach pomjenjone.
Mali jo był wot 11. stol??a a? do wokoło 1600 islamske wjelikomocna?stwo, kotare? jo se pozd?ej wot ludowu Mossi a Fulbe dobyło a rozd??liło. 1893 bu z doby?im m?sta
Timbuktu
pod mjenim
Francojski Sudan
kolonija
Francojskeje
.
4. apryla 1959 stej se
Francojski Sudan
a
Senegal
w
Communaute francaise
k
Mali-federaciji
zjadno?iłej, kotara? jo 20. junija 1960 swoju njewotwisnos? wot Francojskeje doj?pił. Dla diferencow mjazy wjeducyma politika?joma wobeju ??low kraja,
Modibo Keita
a
Leopold Sedar Senghor
, jo se federacija ju?o 20. awgusta togo samskego l?ta złamała, a 22. septembra 1960 jo n?gaj?na kolonija
Francojski Sudan
pod mjenim Republika Mali formelnje swoju samostatnos? deklar?rowała. To? ten ?e? pła?i w
Maliju wot togo casa ako
narodny sw??e?
.
Po njewotwisnos?i jo Mali stat jadneje strony, w l??e 1968 jo se general
Moussa Traore
k mocy put?ował, 1991 p?i?o po zb??kach k demokratiskim reformam a k p?iwze?eju wustawy. 1992 jo se
Alpha Oumar Konare
za prezidenta wuzwolił.
Kraj ma wot l?ta 1992 demokratisku
wustawu
. Głowa stata jo wot 8. junija 2002 statny prezident
Amadou Toumani Toure
była, ale
wolbne wob??lenje
jo z n??i 30 procentami wjelgin małe było. Statny prezident jo se po wustawje nejpjerwjej na p?? l?t direktnje wot luda wuzwolił a 29. apryla 2007 znowego wuzwolił.
[7]
Po wotstupje minista?skego prezidenta
Modibo Sidibe
30. m?rca 2011 jo była z stro?ski njew?zaneju
Cisse Mariam Kaidama Sidibe
pr?dny raz ?e?ska ?efowka kn??a?stwa w Maliju.
Na podpołnocy Malija jo w zachadnos?i ces?ej ke konfliktam z tam domorodnymi
nomadami
,
Tuaregami
p?i?ło, kotare? su se po berga?skej wojnje w
Libyskej
znowego wuderili. Po put?u w Maliju w m?rcu 2012 su
wobronjene jadnotki Tuaregow
a? do zachopje?ka apryla w?ykne m?sta w regionje
Azawad
dobyli a samostatny stat proklam?rowali.
[14]
Hy??i w l??e 2003 jo po??l ludnos?i z mjenjej ako jadnym US-dolarom nabrankow na ?e? 73 procentow wucynił. Po drugich poda?ach jo w l??e 2005 na 36 procentow ludnos?i pod granicu chudoby ?ywe.
[32]
Korupcija jo daloko roz?yrjona.
Nejwa?njej?ej eksportowej kraja stej Chinska, kotara? woteb?ra t?e?inu eksportow Malija a Pakistan (n??i 10 procentow). Nejwa?njej?ej importowej kraja stej Francojska (n??i 15 procentow) a Senegal (n??i 10 procentow).
[33]
Zemski wolij jo nejwa?njej?a importowa wora. Nejwa?njej?e eksportowe wory su produkty gornistwa (n??i 75 %), bałma (10 %) a ?ywe zw?rjeta (5 %).
Wjelika mo?eja w Djenne
jo jadne z nejw?t?ych glinjanych twarjow sw?ta a licy k nejsławnjej?im twarjam Afriki. W l??e 1998 jo se zgromadnje ze starym m?stom Djenne wot
UNESCO
za sw?towe kulturne derbstwo deklar?rowała. p?istup jo njemuslimam zakazany. Ko?c junija 2012 su cłonki islamistiskeje kupki
Ansar Dine
mjazy drugim mawsoleum
sufistiskego
sw?tego
Sidi Mahmud
zapus?ili, kotary? słu?a k
sw?towemu derbstwoju UNESCO
. Wobronjenych konfliktow dla jo komitej sw?towego derbstwa UNESCO ako pus?inowe m?sto
Timbuktu
z jogo
glinjanymi mo?ejami
tak teke
rowowy pomnik Askia
do togo na
cerwjenu lis?inu wobgrozonego sw?towego derbstwa
stajił.
[34]
- ↑
(mortwy wotkaz!) Nachylne wusl?dki censusa 2009
- ↑
Peter Stutzle:
Europa will Mali helfen - aber wie?
bok Nimskeje ?wały wot 23. oktobra 2012
, wotwołany ten samski ?e?
- ↑
Mali
.
In:
Central Intelligence Agency
(Hrsg.):
The World Factbook 2009
. Washington 2009,
ISSN
1553-8133
- ↑
4,0
4,1
Meyers Großes Landerlexikon.
Meyers Lexikonverlag, Mannheim
2004
.
- ↑
Ein schwarzer Tag fur Frankreich.
spiegel. de wot 12. januara 2013, wotwołany 12. januara 2013
- ↑
Fischer Weltalmanach 2006,
ISBN 3-596-72006-0
, S. 307.
- ↑
7,0
7,1
http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/01-Nodes_Uebersichtsseiten/Mali_node.html
- ↑
DerStandard - Putschisten ubernehmen Macht und verhangen Ausgangssperre
.
Wotwołana dnja
22. m?rca 2012
.
- ↑
FOCUS Online: Prasidentenpalast in Hand von Putschisten. Meuternde Soldaten in Mali sturzen Regierung
.
Wotwołana dnja
22. m?rca 2012
.
- ↑
ZEIT Online: Regierungssturz. UN-Sicherheitsrat verurteilt Militarputsch in Mali
.
Wotwołana dnja
23. m?rca 2012
.
- ↑
Putschistenfuhrer Sanogo lenkt ein
.
W:
Zeit Online
.
1. apryla 2012
, wotwołana dnja
7. apryla 2012
(nim??ina).
- ↑
Mali coup leaders to stand down as part of Ecowas deal
.
W:
BBC
.
7. apryla 2012
, wotwołana dnja
7. apryla 2012
(engel??ina).
- ↑
Malis Prasident tritt nach Putsch zuruck
.
W:
tagesschau.de
.
9. apryla 2012
, wotwołana dnja
9. apryla 2012
(nim??ina).
- ↑
14,0
14,1
Tuareg rufen eigenen Staat in Nord-Mali aus
.
W:
Frankfurter Allgemeine Zeitung
.
6. apryla 2012
, wotwołana dnja
6. apryla 2012
(nim??ina).
- ↑
Ubergangsregierung in Mali lasst mehrere Politiker festnehmen
- ↑
Nach Militarputsch - Mali ernennt neuen Ministerprasidenten
sueddeutsche.de
- ↑
Dr. Cheick Modibo Diarra
- ↑
Profile: Mali's Cheick Modibo Diarra
- ↑
OCHA
(Hrsg.):
La crise au Sahel. Bulletin Humanitaire Special
. Nr. 3 / 13. August 2012 (
Online-Version
), S. 2.
- ↑
UNO-Pressemitteilung (engl.)
, wotwołany 23. oktobra 2012
- ↑
Casnikowa informacija na boku UN wot 12. oktobra 2012 (eng.)
, wotwołany 23. oktobra 2012
- ↑
Niebel- ?In Mali droht ein zweites Afghanistan.“
welt.de wot 22. oktobra 2012
, wotwołany 23. oktobra 2012
- ↑
ECOWAS-Staaten einigen sich auf 3300 Mann starke Eingreiftruppe.
sueddeutsche.de wot 11. nowembra 2012
, wotwołany 13. nowembra 2012
- ↑
Merkel gibt grunes Licht fur Mali-Mission.
spiegel.de wot 22. oktobra 2012, wotwołany 12. januara 2013
- ↑
Malis Regierungschef tritt zuruck
w: Handelsblatt wot 11. decembra 2012
- ↑
Unfreiwilliger Rucktritt in Mali
Malis Ministerprasident Diarra festgenommen w: Frankfurter Rundschau online wot 11. decembra 2012
- ↑
Django Sissoko named as Mali prime minister
, BBC News Africa
- ↑
Tekst rezolucije (eng.) na boku nimskego UN-zastupnistwa
, wotwołany 22. decembra 2012
- ↑
Katrin Gansler:
Keiner traut mehr der Armee.
taz.de wot 11. januara 2013, wotwołany 13. januara 2013
- ↑
Thomas Scheen:
Unheilige Allianz.
faz.net wot 11. januara 2013, wotwołany 11. januara 2013
- ↑
Ein schwarzer Tag fur Frankreich.
spiegel. de wot 12. januara 2013, wotwołany 12. januara 2013
- ↑
https://web.archive.org/web/20130528135802/http://www.ipicture.de/daten/wirtschaft_mali.html
p?istup 14. januara 2012
- ↑
https://web.archive.org/web/20130528135802/http://www.ipicture.de/daten/wirtschaft_mali.html
- ↑
Islamisten zerstoren Weltkulturerbe
, Spiegel online wot 1. julija 2012
Staty a
wotwisne kraje
w
Africe
17
-4.3666666666667