| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Vrbas
je rijeka i desna pritoka
Save
a proti?e zapadnim dijelom
Bosne i Hercegovine
. Du?ine je oko 250 km, povr?ine sliva od 6.273 km
2
i prosje?nim protokom od 114 m
3
u sekundi mjereno na u??u u Savu.
Nastaje od dva vrela na Zec-Planini (ogranak Vranice), 1715 m nadmorske visine. Rijeka Vrbas usjeca kompozitnu dolinu, prolaze?i kroz Skopljansku kotlinu, Vina?ku klisuru, Jaja?ku kotlinu, kanjonsku dolinu Tjesno, Banjolu?ku kotlinu, a donjim tokom preko svoje makroplavine
Lijev?e polje
.
Na obalama Vrbasa ili u njegovoj blizini nalaze se gradovi
Gornji Vakuf
,
Bugojno
,
Donji Vakuf
,
Jajce
i
Banja Luka
.
Desne pritoke Vrbasa su: Kru??ica, Bistrica, Ri?ica, Boja?ki, Od?a?ki, Goru?ki i Vile?ki potok, te Vitina, Rovanjski potok, Drvetinska rijeka, ?ehaji?a rijeka, Volu?nica, Obora?ka rijeka, Bara?ki, Sand?a?ki i Babin potok, Godu?a, Sokolinski potok, Bila voda, Rika, Lu?ina Komatinski potok,
Ugar
, Svrakava
Vrbanja
, Brusina, Turjanica, Crkvena, Gumjera, Velika rijeka, Resovac, Savica i
Poveli?
.
Lijeve pritoke su: Trnova?a, Barski potok, Mrkodo, Cipala, Bunta,
Duboka
, Lubovo,
Prusa?ka rijeka
,
Seme?nica
, Podvode, Dihanjski potok, Kra?ec, Rasadni?ki potok, Hornjak, Glasinac, ?edinac,
Pliva
,
Crna rijeka
,
Krupa
, Rekavica, Rui?njak,
Suturlija
,
Crkvena
, Rudni?ka rijeka, Iva?tanka, Bukovica, Mehovljanska rijeka i Osorna.
Sliv rijeke Vrbas smje?ten je u nekoliko razli?itih geotektonskih jedinica Dinarida.
- Tipi?ni nekarstni (silikatni) tereni: tektonski blok Srednjebosanskog ?kriljavog gorja (podru?je planina
Vranica
i
Zec
), Ofiolitna navlaka (planine Uzlomac, Borja i Kozara), Savsko-Vardarska navlaka.
- Tipi?ni karstni tereni: navlaka Visokog kr?a (karbonatna platforma Dinarida), navlaka Bosanskog fli?a.
- Karbonatno-silikatni tereni: navlaka Radu?a-Sto?er-Plazenica-Lju?a. U okviru ovih geotektonskih jedinica izdvajaju su slatkovodne neogenske naslage sa ugljem, marinski neogenski sedimenti panonskog basena (sliv Vrbasa sjeverno od Banja Luke) i kvartarni sedimenti.
Ova otvorenost prema Panonskoj niziji na sjeveru kao i slabiji uticaj Jadranskog mora na jugu uslovljavaju da u u ni?im predjelima sliva preovladava umjerenokontinentalna klima, dok se brdsko-planinski predjeli karakteri?u subplaninskom i planinskom klimom. Prosje?ne godi?nje temperature vazduha najvi?e zavise od nadmorske visine i morfolo?kih odlika terena. U slivu Vrbasa one iznose od 10,8 °C do 9,4 °C na podru?ju koje karakteri?e umjerenokontinentalna klima, odnosno u od 9 °C do 6 °C u predjelima koji pripadaju subplaninskoj i planinskoj klimi.
Poljoprivredne povr?ine sliva zauzimaju oko 35%. Prosje?na veli?ina parcela je obi?no manja od 1 ha. Veliki broj je zapu?tenih parcela koje se ne mogu vi?e smatrati poljoprivrednim. Dominiraju povr?ine pod pa?njacima u brdsko-planinskom podru?ju sliva, te livade u podru?jima kra?kih polja i rije?nih dolina. Obradivog zemlji?ta u okviru ukupnih povr?ina poljoprivrednog zemlji?ta ima 5-6%, uglavnom u donjem toku Vrbasa od Banjaluke prema u??u Vrbasa u Savu. Najva?nije obradive povr?ine nalaze se uz vodotoke.
Na rijeci je izgrađeno nekoliko zna?ajnijih hidrocentrala:
Jajce I
,
Jajce II
,
Bo?ac
.
[1]