S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Visla
(
pol
.
Wisła
) je najdu?a
poljska
rijeka
i jedna od najdu?ih u
isto?noj Evropi
. S ukupnom du?inom od 1.047 km najdu?a je rijeka Poljske i 9. najdu?a rijeka u
Evropi
.
[1]
[2]
Izvire na jugu Poljske, ispod 1200 m visoke
Barania gore
, a ulijeva se u
Gdanjski zaliv
, u
Balti?ko more
. Najve?im dijelom protje?e kroz poljsku ravnicu.
Prolazi kroz nekoliko velikih poljskih gradova:
Krakow
,
Var?avu
,
Gda?sk
i kroz neke manje gradove. Slivno podru?je Visle ima povr?inu od 194.424
km
2
, od ?ega je 168.699 km
2
na teritoriji Poljske,
[3]
a ostatak se nalazi u susjednim dr?avama:
Ukrajini
,
Bjelorusiji
i
Slova?koj
. Visla te?e od juga prema sjeveru tako da dijeli Poljsku na isto?ni i zapadni dio.
Visla se pod ovim nazivom prvi put spominje u spisima
Plinija
77
. godine. Deminutivni nastavak
-la
?esto se koristi u mnogim indoevropskim jezi?kim skupinama za nazive rijeka. Kad govori o Visli,
Ptolomej
koristi gr?ku rije? "Ouistoula", dok se u mnogim drugim historijskim izvorima ova rijeka naziva i "Istula". Međutim, dana?nji naziv vjerovatno potje?e od
Jordaneska
, koji koristi termin "Viscla".
Tok rijeke Wisłe se mo?e podijeliti na tri dijela: gornji tok, od njenog izvora do grada
Sandomirca
, srednji tok, od Sandomirca do podru?ja gdje se u nju ulijevaju rijeke
Nareu
i
Bug
, i donji tok koji se prote?e do sjevera gdje Visla pravi
deltu
pri u??u u
Balti?ko more
.
Sliv obuhvata 194.424 km
2
a njegova prosje?na visina je 270 m. Osim toga, ve?ina sliva (55%) nalazi se na visinama od 100 do 200 m. Najvi?a ta?ka u slivu Visle nalazi se na 2.655 m (vrh Gerlah u Tatrama).
Visla pri svom u??u u Balti?ko more kod grada
Biala Gori
tvori deltu naziva ?ulawy Wislane, ?iroku i do 50 km. Delta se cijepa na 2 glavne grane: Leniwka (lijevo) i Nogat (desno) te jo? nekoliko sporednih.
|
---|
1000+ km
| | |
---|
500?1000 km
| |
---|
100?500 km
| |
---|
Do 100 km
| |
---|