Plivska jezera
, u koja spadaju
Veliko
i
Malo jezero
, nastala su na
Plivi
, lijevoj
pritoci
Vrbasa
u
Jajcu
. Smje?tena su u
dolini
Plive, između Jajca i naselja
Jezero
.
Veliko jezero le?i na
nadmorskoj visini
424 m. Dugo je pribli?no 3,3 km, s prosje?nom ?irinom 400, a maksimalnom 700 m. Najve?a dubina iznosi 36 m. Nastalo je na mjestu gdje Pliva zavr?ava tok, nizvodno od Jezera, a zavr?ava u Zaskoplju. Kona?nu formu dobilo je sredinom 20. stolje?a, prilikom izgradnje HE "Jajce 1".
[1]
Geolo?ki razvoj ovih jezera pro?ao je kroz sve procese, tako da ima karakter tektonske, jezerske i fluvijalne faze. Izrazito diferencirani hidrografski procesi uvjetovali su njihovo nastajanje. Jezera nastaju u mlađem
tercijaru
, a kona?no se formiraju u
kvartaru
i
holocenu
. Usljed intenzivne vertikalne i bo?ne erozije neprestano im se mijenjaju granice. Jezera su međusobno odvojena specifi?nim sedrenim barijerama, za koje je bilo odlu?no razdoblje od posljednjih desetak hiljada godina, u kojima su vladali ekolo?ki odnosi pogodni za talo?enje sedre i nastanak jezera.
Sjeverozapadno od centra Jajca, na udaljenosti 6 km, između Velikog i Malog jezera, smje?teno je 20 mlinova na Plivi. To su jedine o?uvane vodenice, koje se ovdje nazivaju mlin?i?ima. Izgrađene na sedrenoj pregradi, postavljene u dva reda, vodenice su objekti visoke etnografske vrijednosti.
Na?in izgradnje mlinova potpuno je podređen njihovoj funkciji i potrebi za njihovim postojanjem; ovi jednostavni, ali neophodni privredni objekti, po?ev?i od cjeline, pa do najmanjeg detalja, potpuno su rastere?eni svih suvi?nosti, izvedeni bez dekoracija, nisu imali prozore ni tavane. Kompleks mlinova iskazuje skromnost narodnog graditelja, njegovu podređenost zahtjevima funkcije i prirodnom okru?enju.
Svi mlinovi sagrađeni su od drveta, oslonjeni na stubove, koji su nejednakih visina zbog pada terena. Pokriveni su vi?evodnim krovovima sa ?indrom. Ispred svakog mlina izveden je pristupni plato od drvenih dasaka, u du?ini mlina i ?irine 70 cm. Svaki mlin opremljen je cjelokupnom potrebnom opremom: ?rvnjevi, mlinski to?kovi i sli?no. Sva korita koja dovode vodene tokove na to?kove mlinova izvedena su od drvenih dasaka, koje nose drveni stubovi pravougaonog presjeka.
Prilikom rekonstrukcije kompleksa mlinova 1985. napravljene su staze koje povezuju mlinove i omogu?uju kontinuiran obilazak.
Tokom
rata u Bosni i Hercegovini
kompleks mlinova bio je o?te?en, ali je potpuno obnovljen. Danas je u relativno dobrom stanju. Osnovni problem koji ozbiljno prijeti kompleksu jest nedostatak redovnog odr?avanja. Stoga je danas samo jedan od 20 mlinova u funkciji. Sami mlin?i?i obnovljeni su, kao i staze koje vode do njih. Osvijetljeni su i lijepa su atrakcija u no?i. Svaki je ozna?en svojim brojem te je u nekoliko mogu?e i u?i, dok su ostali zaklju?ani radi o?uvanja.
Plivska jezera pogodna su za vesla?ke sportove jer se voda smatra "te?kom". Usljed prirodne pojave, javlja se dodatni atom
vodika
, koji ovoj vodi daje dodatnu stabilnost, pa je voda izuzetno mirna. Na ovom jezeru odr?avaju se takmi?enja svih nivoa. Staze od 200, 500 i 1.000 m stalno su obilje?ene pluta?ama. Veliko jezero ne mrzne se, tako da su
kajaka?tvo
i
veslanje
mogu?i tokom cijele godine. U julu i augustu tu se odr?avaju dr?avna i međunarodna takmi?enja. Na tim vodama 1963. odr?ano je Sedmo evropsko i vanredno svjetsko prvenstvo.
[2]