Ugro?ena vrsta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Populacija ameri?kog bizona je zbog pretjeranog lova 1890 . dovedena do broja od 750 jedinki.

Ugro?ena vrsta je vrsta ?ija je populacija tako malena da postoji velika vjerovatno?a da ?e izumirijeti u bliskoj budu?nosti, bilo u cijelom svijetu ili u određenoj politi?koj jurisdikciji. Ugro?ene vrste mogu biti ugro?ene zbog faktora kao ?to su gubitak stani?ta, krivolov i invazivne vrste. Crvena lista Međunarodne unije za o?uvanje prirode (IUCN) navodi globalni status o?uvanja mnogih vrsta, a razne druge agencije procjenjuju status vrsta unutar određenih podru?ja. Mnoge nacije imaju zakone koji ?tite vrste i koje, na primjer, zabranjuju lov, ograni?avaju razvoj zemlji?ta ili stvaraju za?ti?ena podru?ja. Neke ugro?ene vrste su meta opse?nih napora za o?uvanje, kao ?to su uzgoj u zato?eni?tvu i obnova stani?ta.

Ljudska aktivnost je zna?ajan uzrok ugro?avanja nekih vrsta. [1] [2]

Ispo?etka kori?ten jedino od biologa i ekologa , ovaj je pojam dobio i svoje pravno zna?enje kada su mnoge dr?ave, pod pritiskom pokreta za za?titu okoline, donijele zakone kojima se određene vrste definiraju kao ugro?ene te na temelju njih donose razne mjere u svrhu sprje?avanja njihovog izumiranja, naj?e??e u obliku zabrane lova ili privrednog iskori?tavanja pojedinih prirodnih stani?ta. [3]

Stavljanje određenih vrsta na listu ugro?enih, odnosno skidanje s nje ?est je predmet kontroverzi i politi?kih sukoba iza kojih stoje razli?iti ekonomski, politi?ki i socijalni interesi.

Status o?uvanosti vrste [ uredi | uredi izvor ]

Status o?uvanosti vrste ukazuje na vjerovatno?u da ?e ona izumrijeti. Vi?e faktora se uzima u obzir prilikom procjene statusa vrste; na primjer preostali broj, ukupno pove?anje ili smanjenje populacije tokom vremena, stope uspje?nosti razmno?avanja ili poznate prijetnje. [4] IUCN crvena lista ugro?enih vrsta je najpoznatija svjetska lista statusa o?uvanosti i sistem rangiranja. [5] .

Procjenjuje se da je vi?e od 50% svjetskih vrsta u opasnosti od izumiranja. [6] Na međunarodnom nivou, 195 zemalja potpisalo je sporazum o izradi akcionih planova za biodiverzitet koji ?e za?tititi ugro?ene vrste. U Sjedinjenim Dr?avama takvi planovi se obi?no nazivaju Planovi oporavka vrsta .

Crvena lista Međunarodne unije za o?uvanje prirode (IUCN) [ uredi | uredi izvor ]

Iako je POZNATAkao lista, IUCN crvena lista je sistem procjene globalnog statusa o?uvanja vrsta koji uklju?uje vrste s nedostatkom podataka (DD) ? vrste za koje je potrebno vi?e podataka i procjena prije nego ?to se mo?e utvrditi njihova situacija ? kao i vrste sveobuhvatno procijenjen IUCN-ovim procesom procjene vrsta. [7] Vrste pod indeksom uklju?uju: sisare , ptice , vodozemce , cikade i korale . Procijenjene su vrste koje imaju status "skoro ugro?enih" (NT) i "najmanje zabrinutosti" (LC) i utvrđeno je da imaju relativno robusne i zdrave populacije, iako one mogu biti u opadanju. Za razliku od njihove op?enitije upotrebe na drugim mjestima, Lista koristi izraze "ugro?ene vrste" i "vrste u opasnosti" s posebnim zna?enjima: "Ugro?ene" (EN) vrste se nalaze između "ranjivih" (VU) i "kriti?no ugro?enih" (CR) vrsta. U 2012. godini, IUCN Crvena lista je navela 3.079 ?ivotinjskih i 2.655 biljnih vrsta kao ugro?ene vrste (EN) ?irom svijeta. [7]

Brazil [ uredi | uredi izvor ]

Brazil je jedna od zemalja sa najve?im biodiverzitetom na svijetu. U njemu se nalazi ?uma Amazona i Atlantska ?uma, Cerrado nalik savani pored ostalih bioma. [8] Zbog velike gusto?e nekih dobro o?uvanih pra?uma , trgovina divljim ?ivotinjama, koja je uz kr?enje ?uma jedan od najve?ih opasnosti u Brazilu, postala je izazov. Zemlja ima ?irok pravni sistem namijenjen za?titi okoli?a, uklju?uju?i svoj Ustav, kao i nekoliko federalnih, dr?avnih i lokalnih vladinih agencija koje imaju zadatak da ?tite floru i faunu, ka?njavaju pojedince ili kompanije povezane s ekolo?kim zlo?inima i oduzimaju ilegalno oduzete divlje ?ivotinje. Iako takve agencije mogu prikupljati svoje podatke, svaki sistem radi relativno samostalno kada je u pitanju trgovina divljim ?ivotinjama. Međutim, i agencije i nevladine organizacije koje rade u Brazilu sla?u se da ptice ?ine oko 80% vrsta kojima se trguje u zemlji. [9]

Odnos između krijum?arenja divljih ?ivotinja, drugih ekolo?kih zlo?ina prema brazilskom zakonu, kao ?to je kr?enje ?uma, i ugro?enih vrsta posebno je zamr?en i zabrinjavaju?i jer ?to je rjeđa ?ivotinja ili biljka postaje najtra?enija i najvrednija na crnom tr?i?tu, ?to dovodi do ve?e ugro?enosti te vrsta. [10]

Pored toga, mnogi stru?njaci za ?ivotnu sredinu i nau?nici isti?u raspu?tanje ekolo?kih agencija i ukidanje zakona u Brazilu pod predsjedavanjem Jaira Bolsonara kao jedan od razloga za porast broja ugro?enih vrsta. [11] Jednom prilikom tokom njegovog predsjedni?tva neke nov?ane kazne u ukupnom iznosu od 3,1 USD za ekolo?ke kriminalce su opozvane i najmanje jedna nov?ana kazna (u vezi s ilegalnim ribolovom) izre?ena samom Bolsonaru je poni?tena, a agent koji ga je kaznio je degradiran. [12]

U pro?losti je Brazil uspje?no spasio endemsku vrstu Tamarin zlatnog lava od izumiranja. Ogromne kampanje za podizanje svijesti među ljudima od strane nevladinih organizacija i vlada, koje su uklju?ivale ?tampanje prikaza zlatnog lava tamarina na brazilskim nov?anicama, zaslu?ne su za skidanjem ove vrste s liste kriti?no ugro?enih ?ivotinja. [13] [14]

Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave [ uredi | uredi izvor ]

Postoje podaci iz Sjedinjenih Dr?ava koji pokazuju korelaciju između ljudske populacije i ugro?enih i ugro?enih vrsta. Koriste?i podatke o vrstama iz baze podataka o ekonomiji i upravljanju ugro?enim vrstama (DEMES) i periodu u kojem postoji Zakon o ugro?enim vrstama (ESA) od 1970. do 1997. godine, napravljena je tabela koja sugeri?e pozitivan odnos između ljudske aktivnosti i ugro?enosti vrsta. [15]

Zakon o ugro?enim vrstama [ uredi | uredi izvor ]

Prema Zakonu o ugro?enim vrstama iz 1973. u Sjedinjenim Dr?avama , vrste mogu biti navedene kao "ugro?ene" ili "u opasnosti". Tigrasta buba Salt Creek (Cicindela nevadica lincolniana) primjer je ugro?ene podvrste za?ti?ene ESA. Ameri?ka slu?ba za ribu i divlje ?ivotinje , kao i Nacionalna slu?ba za morsko ribarstvo , odgovorni su za klasifikaciju i za?titu ugro?enih vrsta. Oni su također odgovorni za dodavanje određene vrste na listu, ?to mo?e biti dug i kontroverzan proces. [16]

Neki zakoni o ugro?enim vrstama su kontroverzni. Tipi?ne oblasti kontroverzi uklju?uju kriterijume za stavljanje vrste na listu ugro?enih vrsta i pravila za uklanjanje vrste sa liste kada se njena populacija oporavi. Da li ograni?enja u razvoju zemlji?ta predstavljaju "uzimanje" zemlje od strane vlade; povezano pitanje da li privatnim vlasnicima zemlji?ta treba nadoknaditi gubitak kori?tenja svojih povr?ina; i dobijanje razumnih izuzetaka od zakona o za?titi. Lobiranje lovaca i raznih industrija kao ?to su naftna industrija, građevinska industrija i i drvna industrija također su bili prepreka u uspostavljanju zakona o ugro?enim vrstama.

Bushova administracija ukinula je politiku koja je zahtijevala od saveznih zvani?nika da se konsultuju sa stru?njakom za divlje ?ivotinje prije poduzimanja radnji koje bi mogle o?tetiti ugro?ene vrste. Pod Obaminom administracijom, ova politika je ponovo uspostavljena. [17]

Biti na listi ugro?enih vrsta mo?e imati negativne posljedice jer bi to moglo u?initi vrstu po?eljnijom za kolekcionare i krivolovce. [18] Ovaj efekat se potencijalno mo?e smanjiti, kao na primjer u Kini gdje kornja?e koje se uzgajaju u komercijalnom uzgoju mogu smanjiti dio pritiska na krivolov ugro?enih vrsta. [19]

Jo? jedan problem s popisom vrsta je njegov u?inak podsticanja upotrebe metode "pucaj, zakopaj i za?epi" za ?i??enje ugro?enih vrsta s podru?ja zemlji?ta. Neki vlasnici zemlji?ta trenutno mogu primijetiti smanjenje vrijednosti svog zemlji?ta nakon ?to na njemu pronađu ugro?enu ?ivotinju. Oni su se navodno odlu?ili da ubiju i zakopaju ?ivotinje ili da tiho uni?te stani?te. Na taj na?in otklanjaju problem sa njihove zemlje, ali u isto vrijeme dodatno smanjuju populaciju ugro?ene vrste. [20] U?inkovitost Zakona o ugro?enim vrstama ? koji je skovao termin ?ugro?ene vrste“ ? dovedena je u pitanje od strane poslovnih lobisti?kih grupa i njihovih publikacija, ali je ipak ?iroko priznata od strane nau?nika koji se bave divljim ?ivotinjama i koji rade s tim vrstoma ?to je djelotvoran alat za oporavak. Devetnaest vrsta je skinuto i pronađeno [21] , a 93% popisanih vrsta na sjeveroistoku Sjedinjenih Dr?ava ima populaciju koja se oporavlja ili je stabilna. [22]

Trenutno je 1.556 ugro?enih vrsta pod za?titom vladinog zakona. Ova procjena, međutim, ne uzima u obzir vrste kojima prijeti opasnost, a koje nisu obuhva?ene za?titom zakona poput Zakona o ugro?enim vrstama. Prema Globalnom statusu o?uvanja NatureServea , pribli?no trinaest posto ki?menjaka (isklju?uju?i morsku ribu ), sedamnaest posto vaskularnih biljaka i ?est do osamnaest posto gljiva smatra se ugro?enim. [23] :?415 ? Dakle, ukupno između sedam i osamnaest posto poznatih ?ivotinja, gljiva i biljaka u Sjedinjenim Dr?avama su blizu izumiranja. [23] :?416 ? Ovo ukupno je znatno vi?e od broja vrsta za?ti?enih u Sjedinjenim Dr?avama prema Zakonu o ugro?enim vrstama.

Otkako je ?ovje?anstvo po?elo loviti da bi se sa?uvalo, prekomjerni lov i ribolov su veliki i opasan problem. Od svih vrsta koje su izumrle zbog uplitanja ?ovje?anstva, ptica dodo, golub putnik, velika auk, tasmanijski tigar i Stellerova morska krava su neki od poznatijih primjera; sa Bjeloglavim orlom, medvjedom grizlijem, ameri?kim bizonom, isto?nim drvenim vukom i morskom kornja?om koji su bili izlovljeni do skorog izumiranja. Mnogi su po?eli kao izvori hrane koji su smatrani neophodnim za pre?ivljavanje, ali su postali meta sporta. Međutim, zbog velikih napora da se sprije?i izumiranje, Bjeloglavi orao, ili Haliaeetus leucocephalus, sada je pod kategorijom najmanje zabrinutih na crvenoj listi. [24] Dana?nji primjer prekomjernog lova neke vrste mo?e se vidjeti u okeanima jer su populacije određenih kitova znatno smanjene. Veliki kitovi kao ?to su plavi kit , grenlandski kit , kit peraja, sivi kit, kit sperma i grbavi kit su neki od osam kitova koji su jo? uvijek uklju?eni na Listu ugro?enih vrsta. Poduzete su radnje kako bi se poku?alo smanjiti kitolov i pove?ati broj populacije. Radnje uklju?uju zabranu svaki lov na kitove u vodama Sjedinjenih Dr?ava, formiranje CITES ugovora koji ?titi sve kitove, zajedno sa formiranjem Međunarodne komisije za kitolov (IWC). Ali iako su svi ovi pokreti uspostavljeni, zemlje kao ?to je Japan nastavljaju loviti kitove pod tvrdnjom o "nau?nim svrhama". [25] Prekomjerni lov, klimatske promjene i gubitak stani?ta dovode do dodavanja vrsta na listi ugro?enih vrsta. To bi moglo zna?iti da bi se stope izumiranja mogle pove?ati u velikoj mjeri u budu?nosti.

Kanada [ uredi | uredi izvor ]

Ugro?ene vrste rje?avaju se kroz kanadski Zakon o ugro?enim vrstama. Vrsta se smatra ugro?enom ili u opasnosti kada je na rubu izumiranja ili istrebljenja. Kada se smatra da je vrsta ugro?ena ili u opasnosti, Zakon zahtijeva da se izradi plan oporavka koji pokazuje kako zaustaviti ili preokrenuti pad populacije vrste. [26] Od 2021. godine, Komitet za status ugro?enih divljih ?ivotinja u Kanadi (COSEWIC) procijenio je 369 vrsta ugro?enih u Kanadi.

Indija [ uredi | uredi izvor ]

World Wide Fund India izaziva zabrinutost zbog dugovje?nosti sljede?ih ?ivotinjskih vrsta: crvene pande , bengalskog tigra , delfina rijeke Ganges , azijskog slona . [27]

Indija je potpisala Zakon o za?titi divljih ?ivotinja , a također se pridru?ila Konvenciji o međunarodnoj trgovini 1976. godine, kako bi sprije?ila da krivolov nanese ?tetu njenoj divljini. [28]

Invazivne vrste [ uredi | uredi izvor ]

Uno?enje neautohtonih vrsta u neko podru?je mo?e poremetiti ekosistem do te mjere da autohtone vrste postanu ugro?ene. Takve vrste se mogu nazvati stranim ili invazivnim vrstama . U nekim slu?ajevima, invazivne vrste se takmi?e sa doma?im vrstama za hranu ili su predatori doma?e vrste. U drugim slu?ajevima, stabilna ekolo?ka ravnote?a mo?e biti naru?ena predatorstvom ili drugim uzrocima koji dovode do neo?ekivanog propadanja vrsta. Nove vrste također mogu nositi bolesti kojima autohtona vrsta nije izlo?ena niti otporna. [29]

Ugro?ene vrste

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "Giant Panda WWF" . Pristupljeno 19. 9. 2022 .
  2. ^ "Grey Long-Eared Bat Mammal Society" . Pristupljeno 19. 9. 2022 .
  3. ^ ?krijelj R., đug S. (2009): Uvod u ekologiju ?ivotinja.Prirodno-matemati?ki fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4 .
  4. ^ "NatureServe Conservation Status" . NatureServe. april 2007. Arhivirano s originala, 21. 9. 2013 . Pristupljeno 2. 6. 2012 .
  5. ^ "Red List Overview" . IUCN. Februar 2011. Arhivirano s originala , 27. 5. 2012 . Pristupljeno 2. 6. 2012 . Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= ( pomo? )
  6. ^ "Threatened Species" . Conservation and Wildlife. Arhivirano s originala , 13. 9. 2012 . Pristupljeno 2. 6. 2012 .
  7. ^ a b "IUCN Red List of Threatened Species" . IUCN (jezik: engleski). 7. 2. 2018 . Pristupljeno 22. 4. 2022 .
  8. ^ "The top 10 most biodiverse countries" . Mongabay Environmental News (jezik: engleski). 21. 5. 2016 . Pristupljeno 3. 12. 2022 .
  9. ^ "A mafia dos bichos: Muito alem de reality, trafico de animais no Brasil tira 38 milhoes de bichos da mata por ano e gira R$ 3 bi" . www.uol.com.br (jezik: portugalski) . Pristupljeno 3. 12. 2022 .
  10. ^ KKIENERM. "Wildlife, Forest & Fisheries Crime Module 1 Key Issues: Implications of Wildlife Trafficking" . www.unodc.org (jezik: engleski) . Pristupljeno 4. 12. 2022 .
  11. ^ Magazine, Hakai. "In COVID's Shadow, Illegal Fishing Flourishes" . Hakai Magazine (jezik: engleski) . Pristupljeno 6. 12. 2022 .
  12. ^ "Ato do governo Bolsonaro deve anular ate R$ 16 bilhoes em multas ambientais" . noticias.uol.com.br (jezik: portugalski) . Pristupljeno 4. 12. 2022 .
  13. ^ "Mico-leao-dourado e "case" de sucesso para preservacao, mas ve nova ameaca" . www.uol.com.br (jezik: portugalski) . Pristupljeno 4. 12. 2022 .
  14. ^ "How Brazil is working to save the rare lion tamarins of the Atlantic Forest" . Mongabay Environmental News (jezik: engleski). 1. 6. 2022 . Pristupljeno 4. 12. 2022 .
  15. ^ Shogren, Jason F.; Tschirhart, John, ured. (2001). Protecting Endangered Species in the United States: Biological Needs, Political Realities, Economic Choices . Cambridge University Press. str.  1 . ISBN   0521662109 .
  16. ^ Wilcove, D.S.; Master, L.L. (2005). "How Many Endangered Species are there in the United States?" . Frontiers in Ecology and the Environment . 3 (8): 414. doi : 10.2307/3868657 . JSTOR   3868657 . Arhivirano s originala, 2. 6. 2021 . Pristupljeno 1. 6. 2021 .
  17. ^ "Reversing Bush Rule, Obama Resumes Safeguards for Endangered Species" . PBS NewsHour (jezik: engleski). 3. 3. 2009. Arhivirano s originala, 3. 9. 2019 . Pristupljeno 23. 7. 2021 .
  18. ^ Courchamp, Franck; Elena Angulo; Philippe Rivalan; Richard J. Hall; Laetitia Signoret; Leigh Bull; Yves Meinard (2006). "Rarity Value and Species Extinction: The Anthropogenic Allee Effect" . PLOS Biology . 4 (12): e415. doi : 10.1371/journal.pbio.0040415 . PMC   1661683 . PMID   17132047 .
  19. ^ Dharmananda, Subhuti (2006). "Endangered Species issues affecting turtles and tortoises used in Chinese medicine" . PLOS Biology . Institute for Traditional Medicine, Portland, Oregon. 4 (12): e415. doi : 10.1371/journal.pbio.0040415 . PMC   1661683 . PMID   17132047 .
  20. ^ "Shoot, Shovel and Shut Up" . Reasononline . Reason Magazine. 31. 12. 2003. Arhivirano s originala , 21. 9. 2009 . Pristupljeno 23. 12. 2006 .
  21. ^ "USFWS Threatened and Endangered Species System (TESS)" . U. S. Fish & Wildlife Service. Arhivirano s originala , 28. 7. 2007 . Pristupljeno 6. 8. 2007 .
  22. ^ "ESA Successes" . www.esasuccess.org . Arhivirano s originala, 10 .2. 2010 . Pristupljeno 24. 1. 2007 . Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= ( pomo? )
  23. ^ a b Wilcove & Master 2005.
  24. ^ BirdLife International (2016). " Haliaeetus leucocephalus " . IUCN Red List of Threatened Species . 2016 : e.T22695144A93492523. doi : 10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22695144A93492523.en . Pristupljeno 11. 11. 2021 .
  25. ^ Freedman, Bill (2008). "Endangered species". Gale (4th izd.). 46 (44): 25. PMID   30399289 .
  26. ^ Canada, Environment and Climate Change (26. 2. 2018). "Species at Risk Act: recovery strategies" . www.canada.ca . Pristupljeno 1. 8. 2022 .
  27. ^ Duffy, Molly. "The endangered animals of India" . The Gazette . The Gazette . Pristupljeno 22. 4. 2022 .
  28. ^ Kabała, Natasha (29. 4. 2019). "India's Wildlife Trade: Success and Failures of Protecting Endangered Species" . Stop Poaching Now! . Stop Poaching Now!. Arhivirano s originala , 26. 11. 2020 . Pristupljeno 22. 4. 2022 .
  29. ^ Chiras, Daniel D. (2011). "Invader Species" . Grolier . Online. Arhivirano s originala , 9. 10. 2018 . Pristupljeno 4. 3. 2015 .
  30. ^ "Saimaa Ringed Seal" . Arhivirano s originala, 25. 12. 2018 . Pristupljeno 22. 12. 2018 .
  31. ^ "The Tiger" . Sundarbans Tiger Project. Arhivirano s originala , 17. 9. 2012 . Pristupljeno 2. 6. 2012 .


Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ugro?ena_vrsta&oldid=3528729 "