"Texas" preusmjerava ovdje. Za druga zna?enja, pogledajte
Texas (?vor)
.
Teksas
(
engleski
:
Texas
; skra?enica:
TX
) jest 28. savezna dr?ava
SAD
-a. Sa povr?inom od 696.241 km
2
i 28.7 miliona stanovnika, Teksas je druga dr?ava po veli?ini i broju stanovnika u SAD-u. Grani?i sa
Louisianom
na istoku,
Arkanzasom
na sjeveroistoku,
Oklahomom
na sjeveru,
Novim Meksikom
na zapadu i
meksi?kim
dr?avama Chihuahua, Coahuila, Nuevo Leon i Tamaulipas na jugozapadu.
Houston
je najnaseljeniji grad u Teksasu i ?etvrti po veli?ini u SAD-u, dok je
San Antonio
drugi po broju stanovnika u dr?avi. Ostali veliki gradovi uklju?uju
Austin
, drugi najnaseljeniji glavni grad SAD-a i
El Paso
. Teksas nosi nadimak "Dr?ava usamljenih zvijezda" kako bi ozna?io svoj nekada?nji status nezavisne republike, te kao podsjetnik na borbu za nezavisnost od Meksika. "Usamljena zvijezda" mo?e se na?i na dr?avnoj zastavi Teksasa i na dr?avnom pe?atu Teksasa. Ime dr?ave dolazi od
kadoanskog
jezika od
Hasinai
rije?i
taysha
(ili
tejas
kako su ga ?panci pisali) i zna?i
prijatelji
ili
saveznici
.
Zbog svoje veli?ine i geolo?kih karakteristika kao ?to je
Balcones Fault
, Texas sadr?i raznolike pejza?e zajedni?ke i za ameri?ke ju?ne i jugozapadne regije. Iako je Teksas popularno povezan s pustinjama jugozapada SAD-a, manje od 10% povr?ine Teksasa je pustinja. Ve?ina gradskih centara nalazi se u podru?jima nekada?njih prerija, travnjaka, ?uma i obale. Putuju?i od istoka prema zapadu, mo?e se vidjeti teren koji se kre?e od obalnih mo?vara i borovih ?uma, do ravnica i neravnih bre?uljaka, te na kraju pustinja i planina
Velikog zavoja
.
Izraz "?est zastava nad Teksasom" odnosi se na nekoliko nacija koje su vladale teritorijom.
?panija
je prva evropska zemlja koja je zatra?ila i kontrolirala podru?je Teksasa.
Francuska
je imala kratkotrajnu koloniju. Meksiko je kontrolirao teritoriju do 1836. godine kada je Teksas izborio svoju nezavisnost, postaju?i nezavisna republika. 1845. godine Teksas se pridru?io Uniji kao 28. dr?ava. Aneksija dr?ave pokrenula je lanac događaja koji su doveli do meksi?ko-ameri?kog rata 1846. godine. Po?etkom 1861. godine Teksas je proglasio otcjepljenje od SAD-a i slu?beno se pridru?io
Konfederaciji ameri?kih dr?ava
u martu iste godine.
[1]
Nakon
građanskog rata
i obnove svog predstavni?tva u saveznoj vladi, Teksas je u?ao u dugo razdoblje ekonomske stagnacije.
Historijski su ?etiri glavne industrije oblikovale ekonomiju Teksasa prije
Drugog svjetskog rata
: govedo i bizon, pamuk, drvo i nafta. Prije i poslije ameri?kog građanskog rata sto?na proizvodnja, kojom je Teksas dominirao, bila je glavni privredni pokreta? dr?ave, stvaraju?i tako tradicionalnu sliku teksa?kog kauboja. U kasnijem 19. stolje?u pamuk i drva su postali najva?nije industrije jer je sto?arska industrija postajala manje unosna. Ipak, kona?no otkri?e velikih naftnih le?i?ta (posebno Spindletop) pokrenulo je ekonomski procvat koji je tokom 20. stolje?a postao pokreta?ka snaga privrede. Sna?nim ulaganjima sredinom 20. stolje?a razvila se raznolika ekonomija i visokotehnolo?ka industrija. Teksas prednja?i u mnogim industrijama, uklju?uju?i poljoprivredu, petrohemijske proizvode, energetiku, ra?unare i elektroniku, zrakoplovstvo i biomedicinske nauke. Teksas je savezna dr?ava koja je na prvom mjestu u izvozu iz SAD-a. Da je Teksas nezavisna dr?ava, bila bi to 10. najve?a ekonomija na svijetu.