Slobodna volja
je
filozofski
i
teolo?ki
koncept prema kome svaka osoba ima
slobodu
da sama odlu?uje o svojim postupcima.
[1]
Drugim rije?ima, individua slobodno odlu?uje i bira svoje postupke i na?in postupanja. Nasuprot ovom konceptu postavljaju se koncepti, između ostalih,
determinizma
, prema kojem je sloboda ograni?ena prirodnim faktorima, i
fatalizma
, prema kojem je sloboda ograni?ena natprirodnim faktorima (npr.
Bog
, sudbina).
Sintagma
"slobodna volja", dakle, ima
religijske
,
eti?ke
i
nau?ne
implikacije:
- u religiji je slobodna volja ?ovjeka određena odlukom
Boga
(Svemogu?eg i Sveznaju?eg) da ne koristi svoju mo? kako bi uticao na odluke ?ovjeka,
[2]
- u etici je ovaj koncept temelj bez koga ?ovjek ne bi mogao biti odgovoran za svoje postupke,
[3]
- u nauci, ideja slobodne volje podrazumijeva slobodu mi?ljenja, dakle, i uma, u odnosu na kauzalitet nau?nih zakona.
[4]
[5]
Djelovanje ?ovjeka prema slobodnoj volji ima svoje mjesto i u
pravu
u kojem je ovaj koncept ugrađen u
zakonodavstvu
(individualna odgovornost, nezavisno dono?enje sudskih odluka).
[6]
Slobodna volja je u bliskoj vezi sa konceptima
moralne
odgovornosti, pohvale, krivice, grijeha i ostalim sudovima koji se mogu primijeniti isklju?ivo na postupke koji su rezultat slobodne volje. Postoji vi?e razli?itih mi?ljenja koja razmatraju uticaje na slobodnu volju, odnosno, istinsku mogu?nost dono?enja slobodnih odluka.
Pomenuti
determinizam
sugerira da je mogu? samo jedan tok događaja, ?to nije konzistentno sa postojanjem slobodne volje.
[7]
Na ovaj problem ukazali su filozofi
Anti?ke Gr?ke
i on i danas ostaje u fokusu filozofskih rasprava.
[8]
Nasuprot tome, u
kompatibilizmu
se isti?e stajali?te prema kojem je slobodna volja kompatibilna sa determinizmom. Postoje i mi?ljenja koja navode da je determinizam neophodan za slobodnu volju, tvrde?i da svaki izbor pretpostavlja preferiranje jednog postupka u odnosu na drugi, pri ?emu su va?ne pretpostavke o posljedicama postupka.
[9]
[10]
Kompatibilisti stoga smatraju da je debata između libertarijanaca i tvrdih determinista oko slobodne volje protiv determinizma la?na dilema.
[11]
Razli?iti kompatibilisti nude vrlo razli?ite definicije o tome ?ta "slobodna volja" zna?i i shodno tome smatraju da su razli?ite vrste ograni?enja relevantne za to pitanje. Klasi?ni kompatibilisti slobodnu volju nisu smatrali ni?ta vi?e od slobodom djelovanja, smatraju?i osobu slobodnom jednostavno ako bi, da je neko ?elio druga?ije, mogao u?initi druga?ije bez fizi?ke smetnje. Savremeni kompatibilisti umjesto toga identificiraju slobodnu volju kao psiholo?ku sposobnost, kao ?to je usmjeravanje ne?ijeg pona?anja na na?in koji odgovara razumu, a jo? uvijek postoje razli?ite koncepcije slobodne volje, svaka sa svojim vlastitim brigama, koja dijele samo zajedni?ku osobinu da se ne pronalazi mogu?nost determinizma prijetnja mogu?nosti slobodne volje.
[12]
- ^
Carus, Paul
(1910). "Person and personality". u Hegeler, Edward C. (ured.).
The Monist
.
20
. Chicago: Open Court Publishing Company. str. 369.
To state it briefly, we define "free will" as a will unimpeded by any compulsion.
- ^
Sveti spisi monoteisti?kih religija, isp.
Biblija
,
Kuran
.
- ^
Scanlon, T.M.
"Ethics and Free Will, Varieties of Responsibility"
(PDF)
.
Boston University.edu
. Pristupljeno 11. 3. 2016
.
- ^
Ozdemir, Mahir (27. 1. 2015).
"A Scientist's Defense of Free Will"
.
The Creativity Post
. Pristupljeno 11. 3. 2016
.
- ^
Nahmias, Eddy (1. 1. 2015).
"Why We Have Free Will"
.
Scientific American
. Pristupljeno 11. 3. 2016
.
- ^
Himma, Kenneth Eimar (1. 12. 2004).
Law, Morality, and Legal Positivism
. Franz Steiner Verlag.
ISBN
978-3515085137
.
- ^
Baumeister, Roy F.; Monroe, Andrew E. (2014).
Recent Research on Free Will
. Advances in Experimental Social Psychology.
50
. str. 1?52.
doi
:
10.1016/B978-0-12-800284-1.00001-1
.
ISBN
9780128002841
.
- ^
Bobzien, Susanne (1998).
Determinism and freedom in Stoic philosophy
. Oxford University Press.
ISBN
978-0-19-823794-5
. Pristupljeno 9. 12. 2015
.
...Aristotle and Epictetus: In the latter authors it was the fact that nothing hindered us from doing or choosing something that made us have control over them. In Alexander's account, the terms are understood differently: what makes us have control over things is the fact that we are causally undetermined in our decision and thus can freely decide between doing/choosing or not doing/choosing them.
- ^
Argument
Rudolfa Karnapa
opisan u:
C. James Goodwin (2009).
Research In Psychology: Methods and Design
(6th izd.). Wiley. str. 11.
ISBN
047052278X
.
- ^
Robert C Bishop (2010).
"§28.2: Compatibilism and incompatibilism"
. u Raymond Y. Chiao; Marvin L. Cohen; Anthony J. Leggett; William D. Phillips; Charles L. Harper, Jr. (ured.).
Visions of Discovery: New Light on Physics, Cosmology, and Consciousness
. Cambridge University Press. str. 603.
ISBN
978-0-521-88239-2
.
- ^
See, for example,
Janet Richards (2001).
"The root of the free will problem: kinds of non-existence"
.
Human Nature After Darwin: A Philosophical Introduction
. Routledge. str. 142
ff
.
ISBN
978-0-415-21243-4
.
- ^
McKenna, Michael; Coates, D. Justin (2015). Zalta, Edward N. (ured.).
The Stanford Encyclopedia of Philosophy
– preko Stanford Encyclopedia of Philosophy.
- Tubi?, Risto.
Enciklopedijski rije?nik marskisti?kih pojmova
. Sarajevo: IP Veselin Masle?a, 1974.
- Fillipovi?, Vladimir (redaktor).
Filozofijski rje?nik
. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989.