Server

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mre?a zasnovana na modelu klijent-server gdje vi?e pojedina?nih klijenata tra?i usluge i resurse s centralnog servera

U ra?unarstvu , server je ra?unarski program ili uređaj koji pru?a funkcionalnost za druge programe ili uređaje koje zovemo "klijentima". Ta arhitektura jest model klijent-server. Serveri mogu pru?iti razli?ite funkcionalnosti, ?esto nazvane "uslugama", poput dijeljenja podataka ili resursa između vi?e klijenata ili obavljanja ra?unanja za klijenta. Jedan server mo?e opslu?ivati vi?e klijenata, a jedan klijent mo?e koristiti vi?e servera. Tipi?ni serveri su serveri baze podataka, datote?ni serveri, email serveri, serveri za ?tampa?e, veb serveri , serveri za igre i serveri aplikacija. [1]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Upotreba rije?i server u ra?unanju dolazi iz teorije ?ekanja . [2] U ra?unarstvu, "server" se prvi put spominje 1969 u ARPANET dokumentu RFC 5 . [3]

Na?in rada [ uredi | uredi izvor ]

Pojam server se odnosi na ra?unarski program ili proces koji su pokrenuti na nekoj fizi?koj ma?ini. Na mre?i takav uređaj se naziva host .

Server je dio modela klijent-server; u kojem server poslu?uje podatke za klijente. Priroda komunikacije između klijenta i servera je na principu zahtjeva i odgovora. To je u suprotnosti s modelom " peer-to-peer " (P2P) u kojem je odnos recipro?an. Svaki ra?unar op?e namjene povezan na mre?u mo?e da bude server ako ima odgovaraju?i program na njemu. Softver za web server se mo?e pokrenuti na bilo kojem ra?unaru, pa tako laptop i li?ni ra?unar mogu biti kori?teni kao serveri.

Namjena [ uredi | uredi izvor ]

Svrha servera je dijeljenje podataka, kao i dijeljenje resursa i distribucija rada. Sljede?a tabela prikazuje nekoliko scenarija gdje se serveri koriste.

Vrsta servera Namjena Klijenti
Server aplikacija Host web aplikacije (ra?unarski programi koji se pokre?u unutar web pretra?iva?a ) omogu?uju korisnicima u mre?i da ih pokre?u i koriste, bez potrebe da instaliraju kopiju na svoje ra?unare. Ra?unari sa web preglednikom
Katalo?ki server Odr?ava indeks ili tabelu sadr?aja informacija koje se mogu prona?i u velikoj distribuiranoj mre?i, poput ra?unara, korisnika, datoteka dijeljenih na datote?nim serverima i web aplikacija. Server imenika i Server imena su primjeri. Bilo koji ra?unar koji treba prona?i ne?to na mre?i, kao ?to je ?lan Domene koji se poku?ava prijaviti, klijent e-maila koji tra?i adresu e-maila ili korisnik koji tra?i datoteku
Komunikacijski server Odr?ava okru?enje koje je potrebno da jedna krajnja ta?ka komunikacije (korisnik ili uređaji) pronađe druge krajnje ta?ke i komunicira s njima. Krajnje ta?ke komunikacije (korisnici ili uređaji)
Ra?unarski server Dijeli ogromne koli?ine ra?unarskih resursa, posebno CPU-a i RAM-a , putem mre?e. Bilo koji umre?eni ra?unar koji nema dovoljno sistemskih resursa za obavlajnje nekog zadatka.
Server baze podataka Odr?ava i dijeli bilo koji oblik baze podataka preko mre?e. Prora?unske tabele , ra?unovodstveni softver, softver za upravljanje imovinom ili gotovo bilo koji ra?unarski program koji treba dobro organizirane podatke, posebno u velikim koli?inama
Fax server Dijeli jednu ili vi?e faks ma?ina preko mre?e Bilo koji po?iljatelj faksa ili primalac
Datote?ni server Dijeli datoteke i mape, prostor za pohranjivanje datoteka i mapa ili oboje preko mre?e Umre?eni ra?unari
Server za igre Omogu?uje nekoliko ra?unara ili igra?ih uređaja za igranje multiplayer igara Li?ni ra?unari ili igra?e konzole
Server e-po?te Omogu?uje komunikaciju putem e-maila . Po?iljaoci i primaoci e-maila
Media server Dijeli digitalni video ili digitalni audio putem mre?e putem streaminga Umre?eni li?ni ra?unari koji imaju monitor i zvu?nik
Print server Dijeli jedan ili vi?e pisa?a preko mre?e Umre?eni ra?unari koji trebaju ne?to da ?tampaju
Zvu?ni server Omogu?uje ra?unarskim programima da reprodukuju i snimaju zvuk, pojedina?no ili zajedno Ra?unarski programi istih ra?unarskih i mre?nih klijenata.
Proxy server Djeluje kao posrednik između klijenta i poslu?itelja, prihva?aju?i dolazni promet od klijenta kojeg onda proslijeđuje serveru. Razlozi za to uklju?uju kontrolu i filtriranje sadr?aja, pobolj?anje performansi u prometu, sprje?avanje neovla?tenog pristupa mre?i ili jednostavno usmjeravanje prometa preko velike i komplikovane mre?e. Bilo koji umre?eni ra?unar
Virtualni server Dijeli hardverske i softverske resurse s drugim virtualnim serverima. Postoji samo kako je definisan u specijaliziranom softveru zvanom hipervizor . Virtuelizacija servera omogu?ava efikasniju infrastrukturu. Bilo koji umre?eni ra?unar
Web server Server na kojem su web stranice . Web server je ono ?to omogu?uje World Wide Web . Svaka web stranica ima jedan ili vi?e web servera. Ra?unari sa internet preglednikom

Gotovo ?itava struktura Interneta je zasnovana na modelu klijent-server. Sr? interneta ?ine serveri imena , DNS i routeri koji usmjeravaju promet. Postoje milioni servera povezanih s Internetom koji neprekidno rade ?irom svijeta [4] i gotovo svaka radnja koju koristi obi?ni korisnik interneta zahtijeva jednu ili vi?e interakcija s jednim ili vi?e servera. Postoje izuzeci koji ne koriste namjenske servere; na primjer, mre?a ravnopravnih korisnika (peer-to-peer, P2P) i neke implementacije telefonije (npr. starije verzije Skype -a).

Hardver [ uredi | uredi izvor ]

Server koji se mo?e montirati u mre?ne ormare

Hardverski zahtjevi za servere razlikuju se ovisno o namjeni servera i njegovom softveru. Serveri naj?e??e mo?niji i skuplji od klijenata.

Po?to se serverima obi?no pristupa putem mre?e, mnogi rade bez nadzora i bez monitora ili ulaznog uređaja, audio hardvera i USB periferija. Mnogi serveri nemaju grafi?ki korisni?ki interfejs (GUI), te se konfiguri?u se i upravljaju na daljinu. Daljinsko upravljanje mo?e se provoditi razli?itim metodama, uklju?uju?i Microsoft Management Console (MMC), PowerShell , SSH i druge sisteme upravljanja zasnovane na internetskom pregledniku, kao ?to su Dell-ov iDRAC ili HP-ov iLo .

Veliki serveri [ uredi | uredi izvor ]

Veliki pojedina?ni serveri bi trebali biti upaljeni i raditi bez prekida i dostupnost bi trebala biti vrlo velika. Serveri od kriti?ne va?nosti trebaju biti tolerantni na gre?ke i koriste specijalni hardver sa niskom stopom kvarljivosti kako bi maksimizirali neprekidni rad. Neprekidni izvori napajanja se koriste kao za?tita od nestanka struje. Obi?no uklju?uju hardver redundantnost kao ?to su dvojna napajanja , RAID disk sistemi i ECC memorije , [5] zajedno sa detaljnim pre-boot testiranjem memorije. Kriti?ne komponente mogu se zamjenjivati dok rade, omogu?uju?i tehni?arima da ih zamijene na pokrenutom serveru bez ga?enja. Kao za?titu od pregrijavanja, mogu imati sna?nije ventilatore ili koristiti hlađenje vodom. Oni se ?esto mogu daljinski postaviti, pokrenuti ili nadograditi ili ponovo pokrenuti.

Ove vrste servera ?esto su smje?tene u namjenskim centrima . Obi?no imaju jako stabilnu struju i internet, kao i visoku sigurnost u samom objektu. Potro?nja elektri?ne energije i pregrijavanje znaju biti faktor. Server sobe su zbog toga opremljene klima uređajima.

Skupine servera [ uredi | uredi izvor ]

Serverska farma je skup ra?unarskih servera koje odr?ava jedna organizacija. Moderni podatkovni centri su jedna velika skupina obi?nih servera, [6] kojom upravlja specijalizirani softver kao ?to je Microsoft System Center ili Opendcim .

Serverski uređaji [ uredi | uredi izvor ]

Sun [ mrtav link ] Cobalt Qube 3 ? mali serverski uređaj koji pokre?e Cobalt Linux zajedno sa Apache veb serverom.

To su mali namjenski uređaji za potrebe koje ne zahtijevaju veliku mo? obrađivanja podataka.

Mobilni server [ uredi | uredi izvor ]

Mobilni server koristi prenosivi oblik ra?unara kao ?to je laptop . [7] U slu?ajevima gdje upotreba tradicionalnih servera nije mogu?e zbog potro?nje struje ili nepredviđenih situacija, ovakvi serveri se koriste zbog njihove prenosivosti, brzine postavljanja i potro?nje struje. [8] Glavni korisnici ovih "servera u pokretu" uklju?uju administratore mre?a, razvija?e softvera, trening centre, vojno osoblje, forenzi?are, terenske organizacije, i policiju. [9]

Operativni sistemi [ uredi | uredi izvor ]

Prvi WWW server smje?ten na CERN-u sa originalnom naljepnicom na kojoj pi?e: "Ova ma?ina je server. "NE GASITE JE!!"

Na Internetu dominantni operativni sistemi među serverima su UNIX distribucije otvorenog koda , poput onih na Linuxu i FreeBSD- u [10] , uz Windows Server koji također ima zna?ajan udio. Operativni sistemi poput z/OS i macOS Server su također prisutni, ali u puno manjem broju.

Specijalisti?ki server orijentirani operativni sistemi tradicionalno imaju sljede?e karakteristike:

  • GUI nije dostupan ili je samo dodatna opcija
  • Sposobnost konfigurisanja i a?uriranja hardvera i softvera do određene mjere bez ponovnog pokretanja
  • Napredne sigurnosne kopije koje omogu?uju redovne i ?este sigurnosne kopije kriti?nih podataka na mre?i,
  • Transparentni prijenos podataka između razli?itih logi?kih diskova ili uređaja
  • Fleksibilne i napredne mogu?nosti umre?avanja
  • Mogu?nost automatizacije poput daemona u UNIX-u i servisa u Windowsima
  • Pove?ana sigurnost sistema, uz naprednu za?titu korisnika, resursa, podataka i memorije.
  • Napredno otkrivanje i upozoravanje na situacije poput pregrijavanja, kvara procesora i diska. [11]

Potro?nja energije [ uredi | uredi izvor ]

U 2010. godini, podatkovni centri (serveri, hlađenje i druga elektri?na infrastruktura) su imali udio 1,1-1,5% potro?nje elektri?ne energije ?irom svijeta i 1,7-2,2% u Sjedinjenim Dr?avama. [12]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Comer, Douglas E.; Stevens, David L (1993). Vol III: Client-Server Programming and Applications . Internetworking with TCP/IP. Department of Computer Sciences, Purdue University, West Lafayette, IN 479: Prentice Hall . str. 11d. ISBN   978-0-13-474222-9 . CS1 odr?avanje: lokacija ( link )
  2. ^ Richard A. Henle, Boris W. Kuvshinoff, C. M. Kuvshinoff (1992). Desktop computers: in perspective . Oxford University Press. str. 417. Server is a fairly recent computer networking term derived from queuing theory. CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
  3. ^ Rulifson, Jeff (juni 1969), DEL , IETF . RFC 5 , https://tools.ietf.org/html/rfc5 . _Dobijeno dana 30. 11. 2013 .  
  4. ^ "Web Servers" . IT Business Edge. Arhivirano s originala , 21. 4. 2014 . Pristupljeno 31. 7. 2013 .
  5. ^ Li, Huang, Shen, Chu (2010). " " A Realistic Evaluation of Memory Hardware Errors and Software System Susceptibility". Usenix Annual Tech Conference 2010" (PDF) . Pristupljeno 30. 1. 2017 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
  6. ^ "Google uncloaks once-secret server" . CNET . CBS Interactive . Pristupljeno 30. 1. 2017 .
  7. ^ "Mobile Server, Power to go, EUROCOM Panther 5SE" . Arhivirano s originala , 17. 3. 2013.
  8. ^ "Mobile Server Notebook" . Arhivirano s originala , 5. 10. 2013 . Pristupljeno 26. 2. 2020 .
  9. ^ "Server-caliber Computer Doubles as a Mobile Workstation" . Arhivirano s originala , 3. 3. 2016 . Pristupljeno 26. 2. 2020 .
  10. ^ "Usage statistics and market share of Linux for websites" . Pristupljeno 18 Jan 2013 .
  11. ^ "Server Oriented Operating System" . Arhivirano s originala , 1. 11. 2008 . Pristupljeno 25. 5. 2010 .
  12. ^ Markoff, John (31 Jul 2011). "Data Centers Using Less Power Than Forecast, Report Says" . NY Times . Pristupljeno 18 Jan 2013 .

Dalje ?itanje [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Server&oldid=3609239 "