Ribe
Vrsta Aulopyge huegelii , endem u BiH i Hrvatskoj
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Potkoljeno	Vertebrata
Razred	Pisces
Potklasa	Theria
Red	Actinopterygii Elasmobranchii Holocephali Sarcopterygii

Ribe su ?ivotinje iz grupe ki?menjaka koje ?ive gotovo isklju?ivo u vodi i di?u uz pomo? ?krga . Oko polovina svih ki?menjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su stari oko 450 miliona godina.

Ribe ne postoje kao taksonomska skupina, ve? se njihovom mjestu nalaze:

• hrskavi?ave ( Chondrichthyes ), u koje se između ostalih ubrajaju morski psi i ra?e , i
• ko?tunja?e ( Osteichthyes ) koje obuhvataju sve ostale ribe. Nekada su postojale i ribe oklopnja?e ( Placodermi ) i bodljikavi morski psi ( Acanthodii ), ali su izumrli. ^{[1] [2] [3]}

Ribe se op?enito dijele na morske i slatkovodne.

Nauka koja se bavi ribama je ihtiologija .

Ribe su vrlo stara i velika grupa ki?menjaka, koja se odlikuje znatnom raznoliko??u. One su ?iroko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susre?emo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca , 4.572 m) do najve?ih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu ta?ke zamrzavanja do toplih izvora. U savremenoj fauni postoji oko 28 000 vrsta riba. U tom mno?tvu susre?emo i prave divove duge do 20 metara i te?ke 15 - 20 tona, kao ?to je morski pas Rhincodon typus , kao i patuljke koji ne narastu vi?e od jednog centimetra.

Po broju vrsta ribe su najve?a grupa ki?menjaka jer ih ima pribli?no koliko i svih ostalih uzetih zajedno ( kolouste , vodozemci , gmizavci , ptice i sisari ). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u razli?itim izvorima nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavi?nja?e) koji obuhvata morske pse, ra?e i himere, te Osteichthyes (ko?tunja?e) koji obuhvata ribe s potpunim ko?tanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede.

• Actinopterygii (zrakoperke) i
• Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije). ^{[4] [5] [6]}

Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilje?eno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (ko?tunja?e) i 50 vrsta iz razreda Chondrichthyes ( hrskavi?arke ), ?to iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u Sredozemnom moru (ukupno 579 vrsta i podvrsta).

Iako slatke vode predstavljaju tek mali dio ukupne vodene povr?ine, jedna tre?ina svih riba primarno su slatkovodne. Do danas je opisano oko 10.000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se jo? po oko 200 novih vrsta. Evropska ihtiofauna uklju?uje oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je djelovanja ledenih doba.

Evolucija [ uredi | uredi izvor ]

Ribe su se kao ki?menjaci razvile kao sestrinska grupa tunikata. Kako su se tetrapodi pojavili duboko u grupi riba, kao sestrinska grupa, karakteristike riba obi?no dijele tetrapodi, uklju?uju?i i ki?mene pr?ljenove i kranij .

Rane ribe iz fosilnih zapisa predstavljene su skupinom malih oklopnih riba, bez vilica poznatih kao ostrakoderme . Ribe bez ?eljusti uglavnom izumiru. Postoje?i kladus , lampetra mo?e biti priblizak drevnim ribama koja su bile predvili?ne. Prve vilice nalaze se u fosilima Placodermi . Nedostajali su im diferencirani zubi, pa su umesto njih oralne povr?ine plo?aste vilice izmijenjene kako bi slu?ile razli?itim zubnim namjenama. Raznolikost vili?astih ki?menjaka mo?e ukazivati na evolucijsku prednost usta sa vilicama. Nejasno je da li je prednost zglobne vilice ve?a snaga ugriza, pobolj?ano disanje ili kombinacija oba faktora.

Ribe su mo?da evoluirali iz stvorenja sli?nog koralu, ascidiji , ?ije larve jako podsje?aju na primitivne ribe. Prvi preci riba mo?da su imali oblik larve u odrasloj dobi (kao ?to to imaju neke morske ?pricaljke danas), mada je mo?da obrnuto.

Građa [ uredi | uredi izvor ]

Tijelo je vretenasto i bo?no spljo?teno, hidrodinami?nog oblika. Na tijelu razlikujemo

1. glavu
2. trup
3. rep.

Glava [ uredi | uredi izvor ]

Tu se nalaze parni nosni otvori i velike o?i bez o?nih kapaka. Sa strane glave su veliki ?kr?ni poklopci ispod kojih su ?krge. Neke vrste (grabljivice) u usnoj ?upljini imaju zube.

Trup i rep [ uredi | uredi izvor ]

Od po?etka trupa do repa prote?e se bo?na linija. Na granici trupnog i repnog dijela tijela nalazi se analni otvor, a iza njega na mokracno-spolnoj kvr?ici najprije je spolni, a zatim mokra?ni otvor. Ribe imaju parne i neparne peraje. Parne peraje postavljene su usporedno s tijelom. Parne peraje su prsne i trbu?ne. Prsne peraje ucvr?cuju se na ople?je iza ?kr?nog otvora. Trbu?ne peraje nisu fiksirane za osni skelet, pa mogu biti smje?tene na razlicitim dijelovima tijela. Neparne peraje su leđna, repna i podrepna. Repna peraja kod ko?tunja?a je homocerkalna (rep je izvana simetri?an ali iznutra ki?ma zavr?ava u gornjem kraku). Vrste repnih peraja:

1. Protocerkna peraja
2. Heterocerkna peraja
3. Dificerkna peraja
4. Homocerkna peraja
5. Protocerkna
6. Heterocerkna
7. Dificerkna
8. Homocerkna

Repna peraja je glavni organ za pokretanje. Postoji jedna ili dvije leđnih peraja i jedna podrepna. Postoji jo? i masno peraje (kod por. Salmonidae, Ameiuridae i dr.) koje je smje?teno s leđne strane, a ne sadr?i nikakve ko?tane potpore.

Ko?a [ uredi | uredi izvor ]

Sastoji se od dva sloja, tanke pousmine i deblje usmine. Pousmina sadr?i dvije vrste sluznih ?lijezda koje lu?e sluz, smanjuju?i tako trenje pri plivanju. U vrijeme mrijesta na povr?ini se javljaju biserni organi, oro?nali dio pousmine. Usminu grade stratum spongiosum i stratum compactum. Tu je vezivno tkivo, ?ivci, pigmentne ?elije i ljuske (koje se preklapaju). Pigmentne ?elije su melanofori, guanofori i ksantofori. Ljuske koje nastaju iz osteoblasta građene su od od dva sloja, gornjeg ko?tanog i donjeg koji ?ini vezivno tkivo pro?eto vapnencem. Takve ljuske nazivamo elasmoidnima (ko?tanim). U ?aranki ljuske su okruglog oblika ? cikloidne, a u grge?ki ?e?ljastog oblika ? ktenoidne. Na ljuskama se uo?avaju zone prirasta. Zimi je metabolizam ribe sporiji, a ljeti br?i. U skladu s tim ide i rast ribe pa se zimi javljaju na ljuskama tamnije, a ljeti svjetlije zone. Mogu se nalaziti i vi?e?elijske ?lijezde koje su postale organi koji emitiraju svjetlost ? fotofori. U usmini se nalaze dva snopa kolagenih vlakana u suprotnim spiralama, tako da se riba mo?e pregibati bez da joj se ko?a nabora.

Kostur [ uredi | uredi izvor ]

Mozak i ki?mena mo?dina su za?ti?eni lubanjom i kralje?nicom. Skeletni sistem građen je od ko?tanog tkiva koje grade dva tipa kostiju: ko?ne ili pokrovne i hrskavi?ne ili zamjenske kosti.

Lobanja [ uredi | uredi izvor ]

Lobanja je tropibazalnog tipa (o?ne orbite blizu, tj. odvojene samo tankim septumom). Donja ?eljust je za lobanju pri?vr??ena hiostili?ki. Hrskavi?ne kosti nastaju zamjenom hrskavice ko?tanim tkivom. Ko?ne kosti nastaju iz usmine. Lobanja se mo?e podijeliti na ?iv?ani i ?kr?ni dio. ?iv?anu lobanju ? Neurocranium ? ?ine zatiljna (occipitale), tjemena (parietale), ?eona (frontale) i nosna (nasale) regija. ?kr?nu lobanju - Splanchocranium ? ?ini pet pari ?kr?nih lukova i ?eljusne luk. ?eljusni luk ?ine gornja i donja ?eljust. Peti ?kr?ni luk je jako reduciran i tu se mogu nalaziti ?drijelni zubi, dopunski uredaj za ?vakanje. ?kr?ne lukove pokrivaju ?kr?ni poklopci ? operculumi.

Ki?ma [ uredi | uredi izvor ]

Funkcija ki?me je spre?avanje skra?ivanja tijela prilikom mi?i?nih kontrakcija. Građena je od ko?tanog tkiva (kod ko?tunja?a), te se na njoj razlikuju trupna i repna regija. ?ine je prsljenovi koji se sastoje od tijela (centrum), ?iv?anih lukova koji zavr?avaju leđnim trnastim nastavkom, a u repnih prsljenova krvni lukovi zavr?avaju trbu?nim trnastim nastavkom. Trupni kralje?ci nemaju donjih lukova ve? nastavke parapofize na koje se nastavljaju rebra. Tijelo kralje?ka je udubljeno s obje strane ? amfi?elni ili dvo?a?kasti prsljenovi. U prostorima između pojedinih kralje?aka je ostatak svitka, koji daje ve?u izdr?ljivost i gibljivost kralje?nice. Dva su tipa rebara, pluralna koja idu između mi?i?a i dorzalna koja su intramuskularna i to su međumi?i?ne ko??ice koje nastaju od vezivnog tkiva. Oba tipa su pri?vr??ena na tijelo kralje?aka. Neke ribe imaju i gornja rebra (srdela i losos).

Udovi [ uredi | uredi izvor ]

Neparne leđne peraje (pinnae dorsalis - D) sastoje se od unutarnjih ko?tanih ?ip?ica ? radialia i od vanjskih perajnih ?ip?ica ? lepidotrichia. Peraje su pomo?u perajnih potpora povezane s kosturom. Parne prsne peraje (pterygia pectoralia - P) sastoje se od radialia i lepidotrichia. Preko ople?ja su pri?vr??ene na slu?ni dio lubanje. Ople?je je ?vrsto vezano na osni kostur tako da su peraje nepokretne. Ople?je ?ine ? lopatica (scapula), vranja?a (coracoideim), dovranja?a (masocoracoideum) te ko?na kost grlenja?a (cleithrum).

Parne trbu?ne peraje (pterygia ventralia - V) iste su građe, ali vezane su na kukovlje, koje je građeno od jedne trouglaste kosti ? basopetrygium. Kukovlje nije vezano na osni kostur. Peraje slu?e kao organi za dizanje i spu?tanje. Prsne peraje slu?e za okretanje i odr?avanje u određenom polo?aju. Leđne i trbu?ne peraje ne u?estvuju kod aktivnog pokretanja, ali daju tijelu pokretljivost. Repna peraja slu?i kao kormilo.

Mi?i?ni sistem [ uredi | uredi izvor ]

Pravilna segmentacija mi?i?a s dvostrukim W rasporedom miomera i miosepti. Razlikujemo bijele i crvene mi?i?e. Bijeli mi?i?i se kontrahiraju anaerobno pa za energiju koriste glukozu pri ?emu nastaje laktat ? mlije?na kiselina. Crveni se mi?i?i kontrahiraju aerobno, za energiju koriste masti, a nastaje ugljik dioksid

Sistem za disanje [ uredi | uredi izvor ]

Ribe imaju ?etiri para ?krga na ?etiri ?kr?na luka. Među?kr?ne pregrade su reducirane. Sa svake strane ?krge pokriva ?kr?ni poklopac ? operculum . Na unutra?njoj strani operculuma se nalazi la?na ?krga, pseudobranchia, koja se sastoji od samo jednog reda ?kr?nih listi?a i ne u?estvuje u disanju, ali se na njoj nalaze receptori koji poma?u u kontroli disanja. Na svakoj ?krgi je dvostruki red ?kr?nih listi?a. Voda ulazi kroz usta i izlazi kroz operculum van. U ?kr?nim resicama krv te?e u suprotnom smjeru od prolaza vode.

Put vode ? usta otvorena, a poklopac zatvoren pa voda ulazi u ?drijelo preko ?krga u ?kr?nu pukotinu koju zatvara operculum. Usta se zatvaraju, a voda izlazi kroz operculum. Ribe koje se povremeno zadr?avaju izvan vode jer ?ive u plitkim i muljevitim vodama mogu udisati zrak kojeg apsorbiraju preko crijevnog epitela, sluznice, ?kr?ne ?upljine ili preko ko?e. Operculum je ko?tani poklopac.

Sistem za varenje [ uredi | uredi izvor ]

Varenje zapo?inje ustima. Jezik je slabo pokretan i on je sluzavi tuljac bez mi?i?a. Kod ?aranki na zadnjem dijelu ?kr?nog kostura nalaze se ?drijelni zubi. Ribe ve?inom usisavaju svoju hranu. ?drijelo izlu?uje sluz pa kad se naglo otvore usta, prouzro?e usis plijena. Pomo?u mukozne sekrecije hrana prolazi kroz ?drijelo. Jednjak je kratak. ?eludac nije jasno odijeljen na kardija?ni i pilori?ki dio. Oko duodenuma se nalaze vratarni?ki (pilori?ki) privjesci koji pove?avaju prehrambenu sposobnost crijeva. Ima ih 2-200. Crijevo je duga?ko i bez tiflozolisa.

Javlja se ?eljust sa zubima. Zubi su okrenuti prema natrag i uglavnom slu?e za pridr?avanje hrane. Ve?ina riba je karnivorna. Ribe ne mogu ?vakati hranu jer bi im to blokiralo protok vode kroz ?krge. Zubi na ?eljusti i na nepcu slu?e za pridr?avanje pljena.Za mehani?ku razgradnju hrane slu?e ?drijelni zubi. Ima i malo herbivornih riba, ribe koje se hrane detritusom, omnivorne, koje se hrane suspenzijom pa i paraziti koji si?u tjelesnu teku?inu drugih riba. Crijevo koje se nastavlja na ?eludac je u karnivora kratko a u herbivora dugo. U ve?ini slu?ajava hrana se ne razgrađuje u ?elucu pomo?u enzima nego se razgradnja i apsorpcija događa u crijevu. U pilori?kim nastavcima se nalaze enzimi i oni imaju glavnu ulogu u apsorpciji masti. Tiflozolis pove?ava povr?inu crijevnog epitela kako bi se pove?ala povr?ina apsorpcije hrane.

Jetra [ uredi | uredi izvor ]

Jetra je nepotpuno podijeljena na desni i lijevi re?anj, a ima ?u?ni mjehur. Gu?tera?a je podijeljena na endokrini i egzokrini dio. U ve?ine riba postoji ?u?ni mjehur gdje se pohranjuju sekreti jetre. Uloga jetre je jo? i pohrana glikogena. Gu?tera?a je mala i povezana sa ?u?nim kanalom. Gu?tera?a i jetra mogu biti spojene u hepatopankreas. Slezena se nalazi u zavoju duodenuma. Slezena je tamnocrvena piramidalna struktura koja se nalazi iza ?eluca ili je s njim povezana. Nema digestivnu ulogu ve? u?estvuje u stvaranju krvnih ?elija ili u razgradnji krvnih ?elija.

Pliva?i mjehur nastaje kao leđna izbo?ina jednjaka. Prote?e se između probavila i bubrega du? cijele leđne strane trbu?ne ?upljine. Ispunjen je plinom i bogat krvnim ?ilama. Pliva?i mjehur i jednjak kod zrakovodnica (physostoma) ostaju povezani pomo?u zrakovoda Ductus pneumaticus te se taj kanal otvara u ?drijelo te se kroz njega mjehur napuni zrakom (one gutaju zrak). Ako mjehur nije povezan s jednjakom, kao kod bezzrakovodnica (physochlista) one ne gutaju zrak jer imaju crvenu plinsku ?lijezdu koja iz krvi preuzima plinove kojima puni mjehur. Stjenka pliva?eg mjehura ima kapilarna razgranjenja, rete mirabile, u kojima krv te?e u suprotnom smjeru od smjera u arterijama i venama. Plinove u pliva?em mjehuru ?ine 83% du?ik , 15% kisik i 21% ugljik-dioksid .

Polo?aj pliva?eg mjehura zavisi od a) bez zra?nih kanala, b) sa zra?nim kanalima

Uloge ribljeg mjehura [ uredi | uredi izvor ]

• hidrostatski organ, pa slu?i za odr?avanje ravnote?e,
• ?irenjem mjehura riba se di?e a skupljanjem se spu?ta, jer je specifi?na te?ina ribe jednaka specifi?noj te?ini okolne vode,
• respiratorni organ,
• organ za produkciju zvuka - prolazak plina između dijelova mjehura i kroz zrakovod proizvodi zvuk,
• organ za primanje zvuka - pliva?i mjehur je u ?aranki povezan s unutra?njim uhom preko Weberovog organa (4 ko?tice, schapium , claustrum , intercalarum , tripus ).

Zid pliva?eg mjehura sastoji se od Tunica externa - kompaktno vezivno tkivo; submucosa- rastresita vezivna tkiva, krvne ?ile i ?ivci. pliva?i mjehur je homologan plu?ima jer omogu?uje kori?tenje atmosferskog kisika za disanje. Ribe su te?e od vode pa bi bez pliva?eg mjehura tonule.

Krvotok [ uredi | uredi izvor ]

Srce je vensko. Sastoji se od venskog zatona, pretklijetke i klijetke. Iz srca izlazi trbu?na aorta. Zapo?inje pro?irenjem, aortinom glavicom, a kasnije se iz trbu?ne aorte odvajaju 4 dovodne ?kr?ne arterije koje vode vensku krv u ?krge. 4 odvodne ?kr?ne arterije nose arterijsku krv u glaveni krug, circus cephalicus , te u parne korijene leđne aorte. Iz glavenog kruga izlaze glavine arterije koje nose arterijsku krv u mozak. Venski sistem ?ine portalni optok bubrega i jetre, dva prednje i dvije stra?nje glavne vene koje vode krv u srce preko Cuvierovih protoka. U krvi se nalaze eritrociti s jezgrom, leukociti, granulociti, monociti i limfociti. Limfni sistem dobro je razvijen ispod ko?e u mi?i?ima i mezenterama.

Nervni sistem [ uredi | uredi izvor ]

Prednji mozak je malen i ima parne hemisfere. Iz ventralne regije idu vlakna za mirisne re?njeve. Osnovna mu je uloga organizacija i koordinacija mehanizama koji nastaju u drugim dijelovima mozga. Ima va?nu ulogu u pona?anju prilikom razmno?avanja. Međumozak sadr?i epifizu sa fotoreceptorima i hipotalamus na koji se s donje strane nastavlja lijevak na koji prilije?e hipofiza , krvo?ilni mje??i? i donji re?njevi.

Srednji mozak -Najve?i je dio mozga kod riba. Sastoji se od krova, tectum opticum u koji ulaze opti?ka vlakna, vlakna iz bo?ne pruge, di?nih organa i stra?njeg mozga. Kontrolira pona?anje, u?enje i ostale oblike kompleksnog pona?anja. Tu se nalaze i motori?ki centri. Najvi?e se isti?u vidni re?njevi. Stra?nji mozak =Velik je kod dobrih pliva?a. Kontrolira precizne i tempirane pokrete. Primozak =iz njega izlazi 10 pari lubanjskih ?ivaca i na njega se nastavlja leđna mo?dina. Autonomni ?iv?ani sistem sastoji se od 11 pari mo?danih ?ivaca.

?ula [ uredi | uredi izvor ]

O?i : Najosjetljivije na ?utozelenu boju, a to je ona valna du?ina koja najdublje prodire u vodu. Sastoji se od spljo?tene ro?nice ?iji vanjski sloj zamjenjuje o?ne kapke, velike le?e, hrskavi?ne bjeloo?nice i 6 mi?i?a za pokretanje o?ne jabu?ice. Musculus retractor lentis povla?i le?u prema mre?nici (fokusiranje) iza koje se nalazi ?ilnica iz koje izlazi srpasti izdanak processus falciformis koji probija mre?nicu. U ?ilnici se nalazi i rete mirabile (?udesna mre?ica) te ona ima hranjivu ulogu. Oko sadr?i zrcalo, to je poseban sloj krvnih ?ila bogat kristali?ima koji reflektiraju svijetlo. Ima jo? i ?arenicu.

Batipelagijske ribe (koje ?ive na dubinama od >1000m) nemaju funkcionalne o?i, a mezopelagijske 200?1000 m, imaju vrlo velike o?i sa specijalnim prilagodbama na slabi intenzitet svijetla - teleskopske o?i (velika le?a, tanka ro?nja?a , dodatna retina ). Indeks loma svjetlosti zraka iznosi 1,00. Ro?nja?a ima indeks loma svjetlosti oko 1,37. Indeks loma vode iznosi 1,33. Zrake svijetlosti se lome na granici vode i ro?nice, puno manje nego na granici zraka i ro?nice. Kod riba se cijela le?a pomi?e od ili ka mre?nici (m. retractor lentis ), da bi se fokusirao objekt.

Organ sluha : Slu?i za osjet ravnote?e, ubrzanaja i za sluh. Unutra?nje uho sastoji se od vanjskog, ko?tanog i unutra?njeg opnenog lavirinta. Gornji dio labirinta ?ine 3 polukru?na kanali?a i utrikulus, jajasta kesica, a donji dio sacculus, kuglasta vre?ica i lagena.

?ulna mjesta su ?eki?, nakovanj i uzengija ( utriculus , sacculus i lagena ), koji sadr?e slu?ne kamen?i?e otolite ( lapillus , sagitta , asteriscus ). Kod riba koje ?uju unutarnje uho je u kontaktu sa pliva?im mjehurom. Ribe mogu proizvoditi zvuk, za stvaranje jata, dozivanje partnera, pla?enje ili upozoravanje neprijatelja.

Mehanizmi proizvodnje zvuka ; stimulacija trenjem kralje?aka, operkuluma, kostiju ople?ja, zubiju, ispu?tanjem plina iz pliva?eg mjehura. Bo?na pruga: ?ine je osjetne ?elije neuromasti s osjetnim dla?icama, koje str?e u ?elatinoznu kupolu, koja se pomi?e pokretima vode. Pomo?u njih se registrira strujanje vode uzrokovano drugim organizmima. Uloga- procjena snage i pravca vodenog toka,-izbjegavanje zapreka,-hvatanje plijena.

Hemoreceptori: Osjetila za okus, nalaze se na ustima i ?drijelu, na br?i?ima a mogu biti i na cijelom tijelu. Osjetila za miris su također kemoreceptori. Nalaze se sa svake strane iza nosnog otvora. Postoje prednji i stra?nji nosni otvori, tako da na prednje voda ulazi a na stra?nje izlazi. ?ulo mirisa ribe koriste za tra?enje hrane i prepoznavanje spola svoje vrste.

Zra?ni mjehur [ uredi | uredi izvor ]

Bubrezi - opistonephros, smje?teni su na leđnoj strani tijela iznad pliva?eg mjehura. Gornji dio bubrega pronephros je limfoidni organ a donji dio opistonephros je funkcionalan. Mokra?ovodi se straga pro?iruju u mokra?ni mjehur. Otvaraju se iza analnog otvora, pa ne postoji ne?isnica. Otvaraju se na mokra?nospolnoj papili, prvo spolni pa mokra?ni otvor. Amonijak i urea, tj. du?i?ni ostaci izlu?uju se 6 puta vi?e preko ?krga nego preko bubrega. Morske ribe imaju manju koli?inu soli u krvi, nego ?to je u morskoj vodi zahvaljuju?i osmoregulatornim procesima. U slatkovodnih riba koli?ina soli u krvi je ve?a nego u okolnoj vodi pa H2O radi osmoze ulazi u tijelo, te je moraju poja?ano izbacivati.

Spolni sistem [ uredi | uredi izvor ]

Spolni i mokra?ni sistem su odvojeni. Kod mu?jaka postoje parni sjemenici, a sjemenovodi se spajaju u zajedni?ki sjemenovod i otvaraju se na mokra?nospolnoj papili.

Kod ?enki se nalaze parni jajnici produljena oblika, te jajovodi koji se otvaraju posebnim spolnim otvorom iza analnog a ispred mokra?nog otvora. Ako jajovodi ne postoje (Perca fluviatilis - grge?) jaja se izbacuju u utrobnu ?upljinu. Oplodnja je vanjska. ?enka pola?e ikru koju mu?jak prelije sjemenom. Brazdanje jajeta je parcijalno jer su jaja bogata ?umanjkom. Iz jaja se izvali li?inka koja se neko vrijeme hrani ?umanj?anom vre?om koju nosi sa sobom. Tek nakon resorpcije ?umanj?ane vre?e li?inka dobije izgled male ribe.

Posebni organ [ uredi | uredi izvor ]

Elektri?ni organi : Jaka polja za napad ili odbranu, slaba za primanje elektri?nih osjeta ili za komunikaciju, u muljevitim vodama. Nastaju preobrazbom mi?i?a u ?elije koje se nazivaju elektrociti. To su mi?i?ne ?elije koje su izgubile sposobnost kontrakcije, a specijalizirale su se za stvaranje ionizacijskog toka..Morske ribe su bolji vodi?i elektri?ne struje od slatkovodnih. Elektroreceptori: Nastaju iz neuromasta bo?ne pruge. U riba koje mogu posti?i jaku struju elektri?ni su organi smje?teni u prednjem dijelu tijela, a u ostalih u repnom dijelu. Slu?e za detekciju elektri?nog polja. Svjetle?i organi : nalazimo ih kod riba koje ?ive na velikim dubinama i 95 % riba koje ?ive ispod 50 metara dubine. Ve?inom je to plavo zelena svjetlost koju proizvode fotofore nastale iz preobra?enih sluznih ?lijezda. U mnogih vrsta svjetlost stvaraju svjetle?e bakterije smje?tene u pojedinim organima. Svjetlosni organi slu?e za prepoznavanje spolova ili za pla?enje, te osvajanje ?rtve. Takvi svjetle?i organi se vide i do 15 metara daleko. Ribe mogu imati i otrovne ?lijezde te pomo?u posebnih organa u?trcavati otrov u plijen.

• 
  Epinephelus lanceolatus
• 
  Pterois volitans
• 
  Morski zmaj

Taksonomija [ uredi | uredi izvor ]

Riboliki organizmi su parafiletska grupa ki?menjaka : to je grana ( kladus ) koji obuhvata sve ribe, a također sadr?i i tetrapode , koji nisu ribe. Iz tog razloga, takve grupe kao ?to su "klasa ribe" koja se opisuje u starijim referentnim radovima vi?e se ne koriste u formalnoj klasifikaciji.

Tradiciijska podjela, ribe svrstava u tri postoje?e klase (razreda); sa izumrlim oblicima se ponekad svrstavaju u stablo, a ponekad kao posebnu klasu: ^{[8] [9]}

• Razred (klasa) Agnatha (bezvili?ne ribe);
  • Podrazred Cyclostomata ( kolouste lampetre );
  • Podrazred Ostracodermi (oklopljene bezvili?nja?e) †;
• Razred Chondrichthyes (hrskavi?ave ribe);
  • Podrazred Elasmobranchii ( ajkule i ra?e );
  • Podrazred Holocephali ( himere i izumrli srodnici);
• Razred Placodermi (oklopnja?e) †;
• Razred Acanthodii (bodljikave ajkule ", ponekad svrstavane u ko??ljoribe)†;
• Razred Osteichthyes (ko?ljoribe);
  • Podrazred Actinopterygii (zrakoperke);
  • Podrazren Sarcopterygii (ribe mesnatih peraja, preci tetrapoda).

Gornja podjela je jedna od onih koje se naj?e??e susre?u u nespecijalisti?kim i generalnim radovima. Mnogieod navedenih grupa su parafileti?ni, po tome ?to su dovele do pojave uzastopnih grupa: bezvili?ne su preci hrskavi?avih riba ( Chondrichthyes ), koji su dovele do pojave hrskavi?avih akantoida, predaka ko?ljoriba ( Osteichthyes ). Nakon filogenetske nomenklture , riba su podijeljene po detaljnijijim shemama, sa sljede?im glavnim grupama:

• Razred Myxini ( kolouste )
• Razred Pteraspidomorphi † (rane vili?nja?e)
• Razred Thelodonti †
• Razred Anaspida †
• Razred Petromyzontida ili Hyperoartia
  • Petromyzontidae ( lampetre )
• Razred Conodonta (konodonti, konusnja?e) †
• Razred Cephalaspidomorphi † (rane bezvili?nja?e)
  • (Nerangirane) Galeaspida †
  • (Nerangirane) Pituriaspida †
  • (Nerangirane) Osteostraci †
• Podstablo Gnathostomata (vili?ni ki?menjaci)
  • Razred Placodermi † (oklopnja?e)
  • Razred Chondrichthyes (hrskavi?ave ribe)
  • Razred Acanthodii † (bodljikave ajkule)
  • Nadrazred Osteichthyes (ko?ljoribe)
    • Class Actinopterygii (zrakoperke)
      • Podrazred Chondrostei
        • Red Acipenseriformes ( jesetres i ke?ige )
        • Red Polypteriformes ( reedfishes and bichirs ).
      • Podred Neopterygii
        • Infrared Holostei ( gars and bowfins )
        • Infrarazred Teleostei (mnogi redovi uobi?ajenih riba)
    • Razred Sarcopterygii (resoperke)
      • Podrazred Actinistia ( celakanti )
      • Podrazred Dipnoi ( dvodihalice )

† - izumrli takson
Neki paleontolozi smatraju da su Conodonta su hordati , a oni su primitivne ribe. Za potpunije razumijevanje ove taksonomije, pogledajte ?lanak ki?menjaci .

Polo?aj u koljena Chordata jo? nije rije?en. Filogenetska istra?ivanja u 1998 . i 1999 . godine podr?ala su ideju da zmijuljice i paklare formiraju prirodnu grupu, u Cyclostomata (kolouste), kojoj je sestrinska grupa Gnathostomata. ^{[10] [11]}

Razli?ite skupine riba ?ine vi?e od polovine ki?menjaka. Postoji gotovo 28.000 poznatih postoje?ih vrsta, od kojih su gotovo 27.000 ko?ljoribe, a 970 ajkule, zrakoperke i himere i oko 108 zmijuljica i paklara. Tre?ina tih vrsta spada u devet najve?ih porodica; od najve?eg do najmanjeg, ove porodice su Cyprinidae , Gobiidae , Cichlidae , Characidae , Loricariidae , Balitoridae , Serranidae , Labridae i Scorpaenidae . Oko 64 porodica su monotipske, tj. sadr?e samo po jednnu vrstu. Kona?ni ukupni broj postoje?ih vrsta mo?e rasti do preko 32.500. ^{[12] [13]}

Odabrani predstavnici ko?ljoriba [ uredi | uredi izvor ]

Red	Porodica	Predstavnici
Haringolike ribe ? Clupeiformes	Haringe i Pastrmke	Haringe: Haringa , Srdela , Zlatva Pastrmke: Poto?na pastrmka , Losos , Mladica , Ozimica , Lipljani
?aranolike ribe ? Cypriniformes	?arani i Vijuni	?arani: ?aran , Mrena , ?kobalj , Deverika , Ukljeva , Krku?a , Crvenperka , Klijen Vijuni: ?ikov , Brkica , Vijun
Jeguljolike ribe ? Anguilliformes	Jegulje i Grge?i	Jegulje: Jegulja , Ugor , Murina , Balavac Grge?i: Grge? , Smuđ
Grge?olike ribe ? Perciformes	Babuni, Komar?e i Seranidae	Barbuni: Barbun , Komar?a , ?par , Zubatac , Arbun Morski pauci: Pauk bijelac In?uni: Obi?ni in?un Seranide: Pirka , Kanjac
?tukolike ribe ? Esociformes	?tuke ( Esocidae )	Evropska ?tuka
Sku?olike ribe ? Scombriformes	Sku?e ( Scombridae )	Sku?a , Palamida , Sabljan , Tuna
Pljosnatice ? Pleuronectiformes	Listovi, iverci i obli?i	List , Obli? , Iverak
Bakalarolike ribe ? Gadiformes	Bakalari ( Gadidae )	Bakalar , Mani? , Osli?
Sko?ci ? Mugiliformes	Cipoli ( Mugelidae	Cipol
Resnja?e ? Lophobranchii	Lophobranchidae	Morski konji? , Morsko ?ilo

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Slingurke
• Ancistrus
• Lactoria cornuta
• Himere

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Ribe

• http://www.fishbase.org/
• http://www.fao.org/fi/website/FIRetrieveAction.do?dom=topic&fid=2888
• http://content.lib.washington.edu ^{[ mrtav link ]}

1. ^ Goldman, K.J. (1997). "Regulation of body temperature in the white shark, Carcharodon carcharias" . Journal of Comparative Physiology . B Biochemical Systemic and Environmental Physiology. 167 (6): 423?429. doi : 10.1007/s003600050092 . Arhivirano s originala , 6. 4. 2012 . Pristupljeno 12. 10. 2011 .
2. ^ Carey, F.G.; Lawson, K.D. (februar 1973). "Temperature regulation in free-swimming bluefin tuna". Comparative Biochemistry and Physiology A . 44 (2): 375?392. doi : 10.1016/0300-9629(73)90490-8 .
3. ^ Weinmann, S.R.; Black, A.N.; Richter, M. L.; Itzkowitz, M; Burger, R.M (februar 2017). "Territorial vocalization in sympatric damselfish: acoustic characteristics and intruder discrimination". Bioacoustics . 27 (1): 87?102. doi : 10.1080/09524622.2017.1286263 .
4. ^ Bertucci, F.; Ruppe, L.; Wassenbergh, S.V.; Compere, P.; Parmentier, E. (29. 10. 2014). "New Insights into the Role of the Pharyngeal Jaw Apparatus in the Sound-Producing Mechanism of Haemulon Flavolineatum (Haemulidae)". Journal of Experimental Biology . 217 (21): 3862?3869. doi : 10.1242/jeb.109025 . PMID   25355850 .
5. ^ "FishBase" . FishBase. august 2017. Arhivirano s originala , 23. 8. 2017 . Pristupljeno 31. 8. 2017 .
6. ^ Yancey, PH; Gerringer, ME; Drazen, JC; Rowden, AA; Jamieson, A (2014). "Marine fish may be biochemically constrained from inhabiting the deepest ocean depths" . Proc Natl Acad Sci U S A . 111 (12): 4461?4465. Bibcode : 2014PNAS..111.4461Y . doi : 10.1073/pnas.1322003111 . PMC   3970477 . PMID   24591588 .
7. ^ "Monster fish crushed opposition with strongest bite ever" . Smh.com.au. 30. 11. 2006. Arhivirano s originala , 2. 4. 2013 . Pristupljeno 26. 2. 2013 .
8. ^ Romer A.S. & T.S. Parsons. 1977. The Vertebrate Body. 5th ed. Saunders, Philadelphia. (6th ed. 1985)
9. ^ Benton, M. J. (1998) The quality of the fossil record of vertebrates. Pp. 269?303, in Donovan, S. K. and Paul, C. R. C. (eds), The adequacy of the fossil record, Fig. 2. Wiley, New York, 312 pp.
10. ^ Kuraku S., Hoshiyama D., Kazutaka K., Hiroshi S., Takashi M. (1999): 'Monophyly of lampreys and hagfishes supported by nuclear DNA?coded genes. J. Mol. Evol ., 49: 729?735
11. ^ Sullivan M. J. (1998): 28S and 18S rDNA sequences support the monophyly of lampreys and hagfishes. Molecular Biology and Evolution, 15 (12): 1706?1718.
12. ^ Nelson 2006 , str. 4?5 harvnb error: no target: CITEREFNelson2006 ( help )
13. ^ Nelson 2006 , str. 3 harvnb error: no target: CITEREFNelson2006 ( help )