Restauracija kapitalizma, retrogradni povijesni proces povratka socijalisti?kog dru?tveno-ekonomskog uređenja (real socijalizam i samoupravni socijalizam) u kapitalisti?ki u isto?noevropskim zemljama, Jugoslaviji, republikama SSSR-a te u Kin i i Vijetnamu krajem XX. i po?etkom XXI. vijeka. U svom naj?irem smislu ozna?ava ekonomske i politi?ke prilike u dr?avama u kojima je sprovedena restauracija kapitalizma.

Pod zemljama s restauriranim kapitalizmom se u pravilu podrazumijevaju zemlje nekada?njeg Isto?nog bloka s biv?im republikama SSSR -a te SFRJ i Albanija , a isto tako i socijalisti?ke zemlje Dalekog istoka koje postepenim reformama vra?aju kapitalisti?ki poredak poput Kine i Vijetnama; rjeđe se tu svrstavaju zemlje tzv. Tre?eg svijeta kao ?to su npr. Etiopija , Kambod?a , Jemen ili Sej?eli jer su poku?aji izgradnje socijalisti?kog poretka bili kratkotrajni.

Iako prilike u dru?tvima restauriranog kapitalizma bitno variraju od zemlje do zemlje, kod svih njih se zbila prvobitna akumulacija kapizala ^[1] , tj. formalna ili stvarna transformacija (otimanje) dru?tvenog ili dr?avnog vlasni?tva u privatne ruke: kleptokratija , mafiokratija; privreda se prepu?ta tzv. 'slobodnom tr?i?tu', tj. monopolizmu svjetskih korporacija i financijskih institucija, ?to je poprimilo razmjere kolonizacije. Preobra?aj jednostrana?ke partitokracije u vi?epartijsku partitokratiju , ?esto nije dovela do demokratizacije dru?tva, ve? ?ak do ukidanja mnogih ste?enih osnovnih ljudskih prava poput demokracije na radnom mjestu i samoupravljanje u mjesnim zajednicama ^[2] .

Restauracija kapitalizma se zbila velikom brzinom i obi?no imala posljedice u naglom siroma?enju naj?irih slojeva stanovni?tva, odnosno naglom boga?enju uskog kruga predatora ^[3] , "novokomponovanih" kapitalista, tzv. tajkuna. Uz te trendove se vezivao i trend rasta korupcije i kriminala , odnosno raznih oblika dru?tvene patologije kao potpune degradacije kulturnih standarda stanovni?tva, patolo?ki konzumerrizam siroma?nih, repatrijarhalizacija dru?tva, odsustvo eti?kih normi itd., itd.

Termini [ uredi | uredi izvor ]

Termin restauracija kapitalizma ( ponovno uspostavljanje oborenog dru?tvenog poretka) ^[4] je nastao po?etkom 1990-ih ^[5] , a ?esto se koristi i termin tranzicija , zemlje u tranziciji , ali kako je ve?ina zemalja na svijetu u stalnoj tranziciji struka koristi preciznu sintagmu restauracija kapitalizma ili opisno, tranzicija iz socijalizma u kapitalizam . Isto tako ovaj proces se ne mo?e nazivati postsocijalizam iako se događa u biv?im socijalisti?kim zemljama jer u politi?ko-ekonomskoj literaturi socijalizam je prelazna faza prema komunizmu (besklasnom dru?tvu) pa termin postsocijalizam podraumijeva komunizam. U SAD-u je skovan neologizam postkomunizam , kao dio hladnoratovske (antikomunisti?ke) kampanje. Kako u niti jednoj zemlji na svijetu nije ostvaren komunizam, ovaj termin je apsurdan, ali u kategoriji psiholo?kog rata, za sve negativne, retrogradne pojave kod restauracije kapitalizma u asocijativnom sklopu kriv je tzv. komunizam

Rekli su o restauraciji kapitalizma [ uredi | uredi izvor ]

• "Ja bih to nazvao identitetskom politikom. To zna?i da je izvesna doza nacionalizma uslov da politi?ka stranka stekne legitimnost, to je ne?to ?to joj stvara mogu?nost da uđe u parlamentarni sistem i da uspe?no nastupa na izborima. To je danas referencijalni okvir kojim se legitimira politi?ki establi?ment. Za to postoji zna?ajan razlog. Naime, ova restauracija kapitalizma, pogotovo na prostoru nekada?nje jugoslovenske federacije, je za ve?inu stanovni?tva vrlo problemati?na stvar, jer je donela pad standarda, ?ivotnih mogu?nosti i kvaliteta ?ivota. Zbog toga politi?ke stranke legitimet tra?e u nacionalizmu ili u onome ?to mi prepoznajemo kao nacionalizam. To naravno ima zastra?uju?e posljedice na javni intelektualni standard, ali to je ve? drugo pitanje." - sociolog Rastko Mo?nik, intervju za Radio slobodna Evropa 29. VII. 2012.
• "Navedena problematika je naro?ito izra?ena u zemljama koje su po?etkom 1990.-h godina napustile dotada?nji (nominalno socijalisti?ki) na?in (ili oblik) ekonomskog i dru?tvenog razvoja. Razlog je u restauraciji kapitalisti?kog na?ina proizvodnje postupkom (postupcima) ?to se opisuje izrazima "?ok terapija" "posvema?nja i ubrzana privatizacija" , "uvođenje tzv. ?isto tr?i?ne ekonomije", ?esto i kao "uvođenje divljeg kapitalizma"." - Ante Le?aja, predgovor Milo? Pick, Quo vadis, homo sapiens ? - H-Alter, 6. XII. 2011.
• "Bit ?e vam bolje kad vam bude gore. Restauracija kapitalizma u zadnjih ?etvrt stolje?a se u Hrvatskoj preo?ito pokazala kao potpuna katastrofa." - Mate Kapovi? za Index.hr 29. III 2014.
• "Stoga tranzicija zapravo predstavlja jednu specifi?nu suspenziju demokratije i radnih prava. Najavljivani bolji ?ivot konstantno se odla?e za budu?nost, ?to omogu?ava sprovođenje politika kojima se, naj?e??e pod okriljem nacionalnog interesa, prote?ira interes kapitala. Rezultati ovog procesa danas se mere uni?tenim preduze?ima, izgubljenim radnim mestima, nenaplativim kreditima i minimalnim primanjima. Restauracijom kapitalizma nije re?en nijedan egzistencijalni problem stanovni?tva ve? upravo suprotno ? na delu je potpuna socijalna devastacija ve?ine stanovni?tva u okviru matrice neoliberalizma." - Iz najave konferencije: Bilans "tranzicije" ? doprinos analizi posledica restauracije kapitalizma ; Beograd 8. i 9. XII. 2014.
• "Restauracija kapitalizma u uvjetima povratka u “dugo 19. stolje?e” ima, dakle, nekoliko folklornih ekstenzija koje su u hrvatskom dru?tvu zadobile mjesto identitetske kralje?nice nacije. Ravno iz trbuha povratka u mitsku pro?lost, osmi?ljeni su i zaposjednuti ideolo?ki aparati kojima bi se nacionalni imaginarij ? neka ?udna smjesa predromanti?ne ideje hijerarhijske i nekonfliktne zajednice, “stali?a”, pokornosti i pre?u?enih okolnosti restauracije kapitalizma ? trebao zacementirati jednom za svagda, o?istiti od virusa prosvjetiteljstva, moderniteta, komunisti?ke represije i socijalisti?ke pogube sekularnosti. Zami?ljanje takve zajednice nije mogu?e bez Crkve, ?tovi?e, to je njezin autorski prilog. Jedna od naizgled folklornih, ali strukturno temeljnih ekstenzija sastoji se u desekularizaciji odgojno-obrazovnog polja i ona se, na zadovoljstvo pobornika, provodi uspje?no ve? dvadeset i pet godina od vrti?a do sveu?ili?ta." - Dean Duda u intervjuu " Dr?ava vjerskog blagostanja ", Bilten, 2. XII. 2016.
• "Ako je koncept 'evropskih integracija' ideolo?ka ?ifra za diskurzivnu normalizaciju socijalnog nasilja koje restauracija kapitalizma u post-jugoslavenskim prostorima predstavlja, koje opcije artikulacije otpora to ostavlja u kontekstu u kojemu je marksizam pometen s javne scene kao rudiment povijesno kompromitiranog ideolo?kog projekta kakvim se konsenzualno predstavlja i jugoslavenski poku?aj uspostave realno postoje?eg socijalizma, a svaka je kritika post-politike evro-integracija u potpunosti hegemonizirana od strane desnice." - Iz najave simpozija: Pitanje klase i njegove dislokacije u politike identiteta ; Culturenet 14-15. III 2008.
• "Mnogi koji su se devedesetih po ideolo?kom samoodređenju spontano svrstavali na “ljevicu” tako su, de facto , ?esto pridonosili normalizaciji socijalnog raslojavanja koje je restauracija kapitalizma ubrzala i produbila. Neki od istaknutih prvoboraca liberalne opozicije Tuđmanu u međuvremenu su se ideolo?ki 'otrijeznili' i shvatili gdje je njihovo stvarno mjesto na ideolo?ko-politi?kom spektru. To prije svega vrijedi za neke komentatore i kolumniste EPH-a, ?ije indignirane i agresivne reakcije na pojavu ljevice koja otvoreno kriti?ki problematizira kapitalizam, retroaktivno ? i ponajprije njima samima ? otkrivaju da ljevici nikada nisu ni pripadali. Tako da ne bih nu?no govorio o “bezidejnosti” ljevice. Ideja i teorija je bilo napretek, bilo svje?e uvezenih, bilo onih preuzetih iz disidentstva osamdesetih. Samo se ispostavilo da one nisu bile lijeve." -  Stipe ?urkovi?, intervju " Civilnom scenom do restauracije kapitalizma "; Teorija iz Teretane, 12. I. 2012.
• "Ograni?enja Manifesta (odsustvo pojma ?dru?tvene formacije”; uverenja da kapitalizam u svim dru?tveno-istorijskim kontekstima proizvodi iste rezultate) predstavljena su kao simptomi određenog tipa levi?arske teorije sa zna?ajnim prakti?kim i politi?kim posledicama. Tekst pokazuje kako su ta ograni?enja analogna nedostacima jugoslovenske kriti?ke levice: verovanje da je socijalisti?ka revolucija ireverzibilna; potcenjivanje glavnog protivre?ja postkapitalisti?kih dru?tava: ?kapitalisti?ki procesi / socijalistiki procesi i prakse”) koja su je spre?ila da se adekvatno suo?i sa restauracijom kapitalizma." - Rastko Mo?nik O istorijskoj regresiji (sa?etak); Sociolo?ki pregled, 23. VIII. 2018. Vol. 52, br. 2

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

• Ekonomika brzog razvoja, ?asopis Forum Bosne br 12, 2. II. 2001. poglavlje 7. Tranzicija i restauracija: dvije alternativne strategije  7.1. Definiranje pojmova 7.2. Restauracija kapitalizma: glavni ekonomski indikatori
• Burcar, Ljiljana Restavracija kapitalizma, repatrirhalizacija dru?be , Sophia Ljubljana 2015.
• Vuk?a, Tanja, Simovi? Vladimir Restauracija kapitalizma u publikaciji "Bilans stanja - restauracija kapitalizma u Srbiji" Ma?ina, 11. XII. 2015.
• Pu?nik, Maru?a The Restoration of Capitalism After Yugoslavia: Cultural Capital, Class and Power - researchgate.net
• Koroman, Boris Restauracija kapitalizma i remedijacija hrvatske socijalne knji?evnosti - izlaganje na konferenciji Ekonomija i knji?evnost
• Radenkovi?, Ivan Restauracija kapitalizma i penzioni sistem u Srbiji - ekspoze na tribini u Zrenjaninu 19. V 2016.
• Resanovi?, Luka Bilanca restauracije kapitalizma u Hrvatskoj Radni?ki portal, 25. VI 2019.
• Mo?nik, Rastko O istorijskoj regresiji Sociolo?ki pregled Vol. 52 br. 2 (23. VIII 2018)
• Vratu?a, Vera Elite u postsocijalizmu, ili kompradorska bur?oazija u procesu restauracije perifernog kapitalizma? PDF researchgat. net
• Konferencija: Bilans tranzicije - doprinos analizi posledica restauracije kapitalizma 8-9. XII 2014
• Nemanji?, Milo? Nasleđe Pjera Burdijea: pouke i nadahnu?a IFAT Amazon.com

Reference [ uredi | uredi izvor ]

1. ^ Ankica, ?akardi? (2019). Sablast tranzicije. Socijalna historija tranzicije . Zagreb - Rijeka: Naklada Jesenski - Drugo more. ISBN   978-953-6955-29-9 . OCLC   803030661 .
2. ^ Mo?nik, Rastko (2018). "O istorijskoj regresiji" . Sociolo?ki pregled . 52 (Br 2). doi : 10.3917/lignes0.020.0097 . ISSN   0988-5226 .
3. ^ Erich., Fromm, (1986). ?ovjek za sebe : istra?ivanje o psihologiji etike . Naprijed. ISBN   86-349-0031-2 . OCLC   456554716 . CS1 odr?avanje: dodatna interpunkcija ( link )
4. ^ "Hrvatski jezi?ni portal". http://www.hrvatski jezi?ni portal.com . Znanje. Vanjski link u parametru |website= ( pomo? ); Parametar |url= nedostaje ili je prazan ( pomo? ); |access-date= zahtijeva |url= ( pomo? )
5. ^ Aslund, Anders (31. 10. 1991). Aslund, Anders (ured.). "Market Socialism or the Restoration of Capitalism?" . doi : 10.1017/cbo9780511559600 . journal zahtijeva |journal= ( pomo? )