한국   대만   중국   일본 
Razgovor:?ep?e - Wikipedia Idi na sadr?aj

Razgovor : ?ep?e

Sadr?aj stranice nije podr?an na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Samo me zanima tko je autor ovi podataka u wikiedia i odmah neka prmjene ovu nebulzu o ?EP?U i "?epa?koj vjesti" ni o jednom gradu u BiH se ne spominje pro?li rat pa se moli autor neke izmjene te gluposti!!!!!

Logor u ?ep?u

?rtva sam koja je vidjela i do?ivjela ovaj horor i volio bi da se neko detaljno pozabavi ovom tematikom. Dobro je poznato koliko se od rata u BiH pa sve do danas o samoj pro?losti, a i o ratu u na?oj dr?avi la?e. Ovaj logor je bio jedan od najnehumanijih logora u BiH. Radi se o 5.000 ljudi po izvoru dana, a to bi je vjerovatno provjereno u Udru?enju logora?a ?ep?a. Ovaj izvor je pouzdan s obzirom da se odnosi na Udru?enje logora?a ?ep?a, da se skupi detaljnijih informacija, te da se ovaj zlo?in datira i zabilje?i!

povijest [ uredi izvor ]

zar je sve ?to se mo?e napisati od 550 godina ?ep?a to da je bio koncentracioni logor za Bo?njake mislim da bi ti najrazumnije bilo da to skloni? i napi?e? ne?to o povijest ?epa?koga kraja ne ?iriti tu nekakav bo?nja?ki neonacionalizam nastao izmi?ljanjem nekakve va?e povijesti. ?ija je to istina da je logor postojao. Istina koja se mo?e podr?ati nekakvim dokazima ili pak iz tvoje glave. I fa?izam je upravo ono ?to ti sa ovim ?lankom iz povijesti ?iri?. A o velikim zlo?inima takozvane Armije BiH nebi nista napisali!

Neistine o logoru [ uredi izvor ]

Tekst o postojanju logora u ?ep?u treba izbrisati iz vi?e razloga.Osnovni razlog je ?to on nije postojao u klasi?nom smislu.Svi izneseni podaci o tome su neprovjereni i neto?ni a prene?eni su iz nekih novinskih ?lanaka.Do sada niti jedna zvani?na institucija nije potvrdila postojanje logora ili eventualno po?injenje zlo?ina. Osim toga Wikipedia nije mjesto za ovakvu vrtu teksta i mo?e se smatrati poticanjem nacionalne i vjerske mr?nje među stanovni?tvom ?ep?a. Iznesene su totalne neistine o situaciji za vrjeme rata u ?ep?u. Muslimani uop?e nisu bili stisnuti u mali dijo grada, iza njih je stojala cjela Zenica i svi okolni muslimanski gradovi. Hrvati su bili u okru?enju sa jedne strane od srba a sa drugih strana od muslimana. Lgora uop?e nije bilo, muslimanu su istina bili smje?teni u hangare gdje su dobivali i hranu i vodu za jedno kratko vrjeme od kuda su bili razmjenjeni ili pu?teni na slobodu. Zanima me tkoje je taj ?to je dopusti da se ?iri la? i neistina o događanju u ?ep?u za vrjeme rata?? Odakle mu pravo?

U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice. [ uredi izvor ]

U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice. Kako to? Helikopterom? Ma kad ve? la?ete onda neka la? bar bude izvediva po zakonima fizike.

Zahtjev za izmjenu, 12. juli 2018 [ uredi izvor ]

?irenje multinaconalne mrznje laznim clankom o koncenaracionim logorima

Tekst bez izvora [ uredi izvor ]

U ?ep?u su tokom Bo?nja?ko-hrvatskog sukoba formirani logori za civile (najve?im dijelom Bo?njake) od strane Hrvatskog vije?a odbrane: "U logorima je bilo pet hiljada ljudi, a od toga su poginula 83 ?ovjeka. U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice. Natrpani su u autobuse pripremljene za iseljenje Hrvata. Ubijeno je trideset i jedno od njih. Civili iz ?ehera su dvije no?i dr?ani u tunelu 'Karaula'. Onda su ih potjerali ka Zenici i zapucali po koloni. Kada je ubijeno nekoliko ?ena, svi civili su pobjegli u grad. Na malom prostoru slobodnog grada, ?est dana je bila sabijena vojska i 6.000 civila. Onda su ?estog dana pristigle i jedinice srpske vojske sa osam tenkova i po?ele masakrirati grad. Civili su po?eli ginuti masovno. Nakon predaje malobrojnih branilaca, civili su zatvoreni u logore. Poseban tretman su imali zatvorenici u Silosu i svi sumnjivi u njihovim istra?nim saslu?anjima na Perkovi?u i u drugim mjestima. Nakon podjele plijena, jedan broj civila je pu?ten prema Zenici, a ostali su zadr?ani kao taoci, radna snaga i sredstvo za razmjenu. ?epa?ka golgota je primjer ambicija pojedinaca da uđu u istoriju kao mali Napoleoni, ne misle?i da ?e rat stati i da za zlo?ine treba odgovarati. Neka od ubistava civila nikada nisu razja?njena. Na ?eljezni?koj stanici je ubijeno devet civila i nikada se nije saznalo gdje su. Stara i bolesna lica su deportovana u opkoljeni Maglaj. Pu?tanjem srpskih vojnih jedinica preko linija HVO-a, opkoljeni su Maglaj, Te?anj i Zavidovi?i, ?to je imalo za posljedicu veliki broj novih ?rtava. " [1]

  1. ^ He?imovi?, Esad; 2001, BH DANI, http://www.bhdani.com/arhiva/233/t23307.shtml Arhivirano 12. 6. 2009. na Wayback Machine