Ranokr??anska bazilika u Brezi , op?ina Breza , Bosna i Hercegovina , progla?ena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine . ^[1]

Lokacija [ uredi | uredi izvor ]

U Brezi, pronađene su dvije kasnoanti?ke bazilike , jedna na lijevoj obali rijeke Stavnje, na lokalitetu Srđ, i druga, na desnoj obali Stavnje, na lokalitetu Crkvina. Bazilika na Crkvini je situirana u stambenom naselju, nedaleko od centra grada.

Istra?ivanja [ uredi | uredi izvor ]

Gregor ?remo?nik , kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu , vr?io je prva iskopavanja na lokalitetu 1930. i 1931. godine i otkrio je ostatke kasnoanti?ke bazilike. ^[2]

Od 1961. do 1968. godine izvr?eni su konzervatorsko-restauratorski radovi u organizaciji Zavoda za za?titu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH (elevacija zidova i djelimi?na rekonstrukcija arhitektonske plastike kolonade). ^[3]

Tokom 2000. godine, na osnovi projekta Zavoda za za?titu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, izvr?eni su konzervatorsko-restauratorski radovi na zidovima i stupovima bazilike, koji su u posljednjem ratu devastirani. Postavljena je metalna ograda visine 1,20 m, 3 m od zidova objekta.

Opis [ uredi | uredi izvor ]

Bazilika izgrađena je krajem 5. ili u prvoj polovini 6. stolje?a. Bazilika je uni?tena po?arom. Najvjerojatnije je definitivno propala u provali Avara i Slavena krajem 6. ili po?etkom 7. stolje?a. Prije toga su izvr?ene prepravke kamenog namje?taja. ^[4]

Bazilika je dimenzija 31,5 x 19 m). Na jednom od stupova je ugravirana latini?ka abeceda, a na drugom germanska runska abeceda , od 24 karaktera. Visina runa kre?e se od 0,5 do 2,6 cm. Na pojedinim fragmentima stupova nađeni su i latinski grafiti ( latinski alfabet , rije? “mise/ricordia/”,slovo “P” i crte? konja) ^[5] Nađen je i rimski natpis Ulpije Prokule, ugrađen kao spolij. U natpisu se spominju Valens, sin Varonov, ( princeps Daesitiatium ), odnosno uglednik ilirskog plemena Desidijata i jedan kastel ( castellum Daesitiatium ). Prilikom iskopavanja u gare?i su pronađeni ulomci tegule, rastopljenog prozorskog stakla i avarska strelica.

Oko bazilike je zid sa dva objekta sli?na tornjevima. Osim crkve u unutra?njosti zidina pronađen je i niz malih prostorija koje podsje?aju na mona?ke ?elije. Građena je vrlo nemarno. Upotrijebljen je lomljeni kamen koji je samo mjestimi?no pritesan, bez reda polagan u zidove (opus incertum) i vezan nekvalitetnim malterom. Pod je bio nabijena zemlja ili estrih. Kao pokrov kori?ten je rimski crijep. Kameni namje?taj, sude?i po tipiziranoj i preciznoj izradi, te bogatim dekorativnim motivima, proizvod je iskusne klesarske radionice. Izrada skulpture podsje?a na drvorez. Dekorativni motivi u ve?ini su tipi?no kasnoanti?ki.

Osebujnost i originalnost građevine ?ini ne samo njena prostorna koncepcija, nego i bogata kamena plastika. Stupovi su rađeni na tokarskom kolu i dekorirani prstenovima od plitkih ?ljebova. Entazis se nalazi otprilike oko sredine korpusa. Baza je ?etvrtasta, bez nagla?ene plinte, sa udubljenjima na uglovima. Kapitele, koji svojim oblikom podsje?aju na imposte, ?ine dvije plinte između kojih su raspoređeni o?tri lukovi. Pronađeni su i drugi, manji tipovi stupova za koje se pretpostavlja da su pripadali ?eonoj trifori. Prednja strana kapitela ovih stupova ukra?ena je motivom krsta sa dva jagnjetau mandorli. Tri stilizirane protome u obliku veprove glave, i uz njih fragmenat protome u obliku ovnovske glave, pronađene su uz vanjski zid apside.

Zidovi bazilike su stajali nakon po?ara jo? neko vrijeme, ?to potvrđuju ulomci ranoslavenske keramike sa ?e?ljastim ornamentom (Kammstrichmuster) koji su mjestimi?no pokrivali gornji sloj gara, posebno u dijelu narteksa. Keramika je datirana u 7. stolje?e.

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

• Enver Imamovi? , Ranohri??anske bazilike u Bosni i Hercegovini

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]