Rame

Rame
(Articulatio humeri)
Rame ; (Articulatio humeri)
	?ahura ramenskog zgloba ? izgled sa prednje strane
Identifikatori
Gray's	p.313
MeSH	D012782
Dorlands ; /Elsevier	a_64/12161240
TA	A01.1.00.020
FMA	25202
	Anatomska terminologija

Rame ( lat. articulatio humeri ) je dio tijela između vrata i nadlaktice . Dva ramena skupa sa klju?nim kostima ?ine ramenski pojas ili obru?. ^[1]^[2]^[3]

Kosti ramena su lopatice ( scapulae ), koje sa svojim nastavcima (na kojima su zglobne ?a?ice) grade ramenski zglob s glavom nadlakti?ne kosti. To je najpokretniji zglob u ljudskom tijelu. Njegova ?a?ica se nalazi na lopatici. Malehna je, tanjiri?asta i plitka, dok je glava nadlakti?ne kosti (koja u nju nalije?e) velika. Ta nesukladnost je nadomje?tena u?vr??ivanjem putrm tetiva ?etiri mi?i?a , među kojima je najva?niji musculus supraspinatus . Tako se oblikuje za?titna mi?i?no-tetivna "man?etna", u vidu rukavca, koji omogu?ava ?irok raspon pokreta, bez rizika od i??a?enja zgloba. Oblikovanje ramenskog pojasa najvi?e zavisi od razvijenosti i konfiguracije mi?i?no-tetivnog kompleksa.

Tetive su pritom izlo?ene mogu?nosti mehani?kih o?te?enja, koja mogu nastati zbog gnje?enja među kostiju. Tako mo?e nastati i periartritis . ^[4]^[5]^[6]

Strukture [ uredi | uredi izvor ]

Kosti [ uredi | uredi izvor ]

Kosti su ?ivo tkivo koje ?ini kostur tijela i daju oblik i podr?ku. Kosti koje formiraju rame su klju?na kost ( clavicula ), nadlakti?na kost (humerus) i lopatica , koja ima glenoidnu ?upljinu , akromion i korakoidni nastavak . Ove tri kosti stvaraju loptasto kugli?ni glenohumerusni zglob , koji omogu?ava ramenu ?irok spektar pokreta u tri razli?ite ravni. Da bi ovaj zglob bio operativna, ligamenti , mi?i?i i tetive moraju podr?avati kosti i odr?avati međusobni odnos.

Spojevi se formiraju ligamenatnim vezama između dvije susjedne kosti. Primjeri ligamenata i zglobova se javljaju u glenohumerusnoj, akromillavikulskoj i sternoklavikulskoj regiji.

Zglobovi [ uredi | uredi izvor ]

Zglobovi ramena su ramenski zglob (ili glenohumerusni zglob) i akromioklavikulski zglob . Prednji zghlob u ramenu je sternoklavikulski zglob između grudne kosti i klavikule .

Ramenski zglob [ uredi | uredi izvor ]

Ramenski zglob (također poznat kao glenohumerusni zglob) je glavni zglob ramena. To je kugli?ni zglob koji omogu?ava ruci da se okre?e u kru?no ili da se odmi?e dalje od organizma. Formira se zglobljavanjem između glave humerusa i bo?nog dijela lopatice (konkretno, glenoidne ?upljine lopatice)."Lopta" (kugla) zgloba je zaokru?ena, a medijalna prednje povr?ine nadlaktice je "uti?nica" koja se formira od glenoidne ?upljine, u obliku bo?nog dijela lopatice. Plitkost veze ?upljine i relativno labave veze između ramena i ostataka tijela omogu?ava rukama da imaju ogromnu mobilnost, pa je mnogo lak?a njegova dislokacija nego ve?ine drugih zglobova u tijelu. Odnos između povr?ina glave humerusa i plitke glenoid ?upljine je oko 4 : 1. Glenoidna ?upljina je produbljena dodavanjem fibrokartilaginskog prstena u glenoidni labrum .

Kapsule zgloba je mehko oblo?no tkivo koje okru?uje glenohumerusni zglob i pridodaje se lopatici , humerusu i glavnom bicepsu . Oblo?ena je tankomm, glatkom sinovijalnom membranom . Ova kapsula je oja?ana korakohumerusnim ligamentom koji se nalazi na korakoidnom nastavku lopatice, do velike kvrge humerusa. Tu su i tri druga ligamenta za pri?vr??ivanje manjih kvrga humerusa za bo?ni dio lopatice, a skupno se zovu glenohumerusni ligamenat.

Popre?ni ligament humerusa , koji polazi iz male do velije kvrge himerusa , pokriva groove , u kojeme?ukvr?i?na brazda|međukvr?i?nu brazdu duge glave musculus biceps brachii .

Sternoklavikulski zglob [ uredi | uredi izvor ]

Sternoclavikulski zglob se nalazi na medijalnom kraju klavikule sa manubrijem ili vr?nom dijelu grudne kosti . Klavikula je trouglasta i zaobljena, a manubrij, sa kojim se zglobljava, je konveksan. Zglob se sastoji od uske kapsule i kompletnog unutarzglobnog diska, koji osigurava stabilnost zgloba. Kostoklavikulski ligament je glavno ograni?enje kretanja, dakle, glavni stabilizator zgloba. Vlaknastohrskavi?avi disk koji se nalazi u zglobu pove?ava opseg mogu?ih pokreta. Sternoklavikulska dislokacija je rijetka, ^[7] a mo?e biti posljedicva direktne povrede klavikule ili indirektnih sila koje djeluju na rame. ^[8] Za zadnje dislokacije je neophodna posebna pa?nja jer su potencijalno opasne po ?ivot. Njihova o?te?enja, naime, mogu izazvati povrede vitalnih prgana u grudnom ko?u . ^[9]

Mi?i?i [ uredi | uredi izvor ]

Glavni mi?i?i [ uredi | uredi izvor ]

Llavni mi?i?i koji su odgovorni za kretanje u ramenu pridaju se lopaticama , humerusima i klju?nim kostima . Mi?i?i koji okru?uju rame formiraju ramensku kapu i pazuho , a svi skupa ramenski pojas.

Mi?i?	Uloga (polazi?te/hvati?te)	Funkcija
Musculus serratus anterior	Polazi?te na povr?ini gornjeg dijela osmog rebra grudi Hvati?te : du? unutre?nje prednje medijalne granice lopatice .	Fiksacija lopatice u grudnom zidu i pomo? u rotaciji i abdukciji ramena.
Musculus subclavius	Smje?ten ispred klju?ne kosti Polazi?te : na prvom rebru; Hvati?te : na potklju?na?inoj brazdi klavikule	Depresija i stabilizacija bo?nih dijelova klju?ne kosti
Muscul?us pectoralis minor	Polzi?te : re?e, ?etvrto i peto rebro blizu njihove hrskavice Hvati?te : medijalna granica gornje povr?ine korakoidnog nastavka lopatice	Poma?e disanje , medijalnu rotaciju i otezanje i tako je vu?e prema ni?e
Musculus sternocleidomastoid	Polazi?te grudnu kost ( sterno -), Hvati?te klju?nu kost ( cleido -) i mastoidni nastavak sljepoo?ne kosti lobanje	Ve?inom fleksija i rotacija glave. Poma?e disanje putem elevacije e sternoklavikulskog zgloba kada je glava fiksirana.
Musculus levator scapulae	Polazi?te : iz bo?nih nastavaka ?etiri prva vratna pr?ljena , Hvati?te : u medijalnoj granici lopatice	Omogu?ava rotaciju i podizanje lopatice
Musculus rhomboideus major i musculus rhomboideus minor (djeluju skupa)	Polazi?te : trnoliki nastavci grudnih pr?ljenova T1 doT5, kao i od trnolikog nastavka sedmog vratnog Hvati?te : na medijalnoj granici lopatice, od oko razine njenog renolikog nastavka do donjeg ugla lopatice	Odgovorni za roraciju prema dolje, sa musculus levator scapulae , kao i addukciju lopatice
Musculus trapezius	Polazi?te : od sljepoo?ne kosti , ligamentum nuchae , trnastog nastavka sedmog vratnog i svih grudnih pr?ljenova i odgovaraju?ih dijelova supraspinalnog ligamentza . Hvati?te : na bo?nom dijelu klju?ne kosti akromionskom nastavku i u trnastom nastavku lopatice .	Razni dijelovi vlakana imaju razli?ite aktivnosti lopatice, kao ?to su. depresija , rotacija prema gore, elevacija i addukcija
Musculus deltoideus , prednja vlakna	Polazi?te : od prednje granice gornje povr?ine bo?ne tre?ine klju?ne kosti	Prednja vlakna uklu?uju abdukciju ramena, kada su u vanjskoj rotaciji Predni dio ovog mi?i?a je slab pri striktnoj popre?noj fleksiji ali poma?e musculus pectoralis major tokom popre?ne ramenske fleksije/fleksije ramena (lakat blago ispod ramena)
Musculus deltoideus , srednja vlakna	Polazi?te : od mo?nog ruba i gornje povr?ine akromiona	Srednja vlakna omogu?avaju abdukciju , kada se rame rotira prema unutra i popre?nu abdukciju (kada se rame rotira prema vani) ? ali se ne aktiviraju zna?ajno tokom striktne popre?ne ekstenzije (a ramena se rotiraju prema unutra)
Musculus deltoideus , zadnja vlakna	Polazi?te : od donje usne zadnje granice trnastog nastavka lopatice dalje trouglaste povr?ine na svom medijalnom kraju.	Zadnjea vlakna su jako uklju?eni u popre?nu ekstenziju, naro?ito musculus latissimus dorsi koji je vrlo slab u strogoj popre?noj ekstenziji. Ovaj mi?i? je primarni ramenski hiperekstenzor

Rotatorski rukavac [ uredi | uredi izvor ]

Mi?i?a rotatorskog rukavca ili man?etne su musculus supraspinatus , musculus subscapularis , musculus infraspinatus i musculus teres minor , od kojih svi doprinose stabilnosti ramena. Man?etnu pridr?ava glenohumeralna kapsula i pridaje glava humerusa . Gornji rub potklju?ne tetive i prednjeg ruba musculus supraspinatus mi?i?a, razgrani?avaju?i trouglasti prostor na glavi humerusa zvanoj rotatorski interval. ^[10] Rotatorska man?etna ima dvije glavne uloge:

stabilizira ramenski zglob ;
rotira humerus prema vani ( vanjska rotacija ).

Centri rukavaca glave humerusa su u glenoidnoj ?upljini i spre?avaju migracije prema gore glave humerusa uzrokovane povla?enjem iz deltoidnog mi?i?a na po?etku elevacije ruke . Osim toga, musculus infraspinatus i musculus teres minor , zajedno sa prednjim vlaknima deltoidnog mi?i?a, odgovorni su za vanjsku rotaciju ruke. ^[10]

?etiri tetive ovih mi?i?a konvergiraju da formiraju tetivu rotatorskog rukavca. Ova tetivska hvati?ta uz zglobne kapsule ( korakohumerusni ligament ) i glenohumerusni ligamentni kompleks, stapaju se u listu, prije hvati?ta u humerusnoj kvrgi. ^[11] Mjesto hvati?te rotatorskoh rukavca tetive na velikoj kvrgi, ?esto uti?u na otiske stopala. Musculus infraspinatus i musculus teres minor osigura? su u blizini mi?i?notetivske veze, dok su musculus supraspinatus i musculus subscapularis tetivski zglobovi kao omota?i koji okru?uju bicepsne tetive na ulazu u brazdu, a musculus supraspinatus je naj?e??e uklju?en u suzenje rotatorskog rukavca. ^[11]

Mjesta hvati?ta tetiva musculus supraspinatus i musculus infraspinatus se opisuju kao petoslojne strukture ^[11] koje omogu?avaju uvid u razli?ite vrste suzenja koje se mo?e formirati s obzirom na razli?ite karakteristike vlakana svakog sloja.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body . Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 198 ?199. ISBN 0-03-910284-X .
^ Međedovi? S., Masli? E., Had?iselimovi? R. (2002). Biologija 2 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
^ Had?iselimovi? R., Masli? E. (1996). Biologija 1 . Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine ? Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed . Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7 . Eksplicitna upotreba et al. u: |author= ( pomo? )
^ Korene Z., Had?iselimovi? R., Masli? E. (2001). Biologija 8 . Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
^ Sofrad?ija A., ?oljan D., Had?iselimovi? R. (2004). Biologija 1 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
^ Cadogan, Mike (februar 2010). "Sternoclavicular Joint Dislocations" . Life in the Fast Lane . Pristupljeno juni 2011 . Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= ( pomo? )
^ Arend CF. Ultrasound of the Shoulder. Master Medical Books, 2013. Free section on sternoclavicular joint dislocation available at ShoulderUS.com
^ Jougon, Jacques B.; Lepront, Denis J.; Dromer, Claire E.H. (1996). "Posterior dislocation of the sternoclavicular joint leading to mediastinal compression" . The Annals of Thoracic Surgery . 61 (2): 711?3. doi : 10.1016/0003-4975(95)00745-8 . PMID 8572795 .
^ ^a ^b Favard, Luc; Bacle, Guillaume; Berhouet, Julien (2007). "Rotator cuff repair". Joint Bone Spine . 74 (6): 551?7. doi : 10.1016/j.jbspin.2007.08.003 . PMID 17993287 .
^ ^a ^b ^c Matava, M. J.; Purcell, D. B.; Rudzki, J. R. (2005). "Partial-Thickness Rotator Cuff Tears" . American Journal of Sports Medicine . 33 (9): 1405?17. doi : 10.1177/0363546505280213 . PMID 16127127 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

http://www.prlog.org/12015359-acromioclavicular-arthritis-by-dr-les-bailey-phddoacopmapta-int-part-dr-les-bailey.html

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Rame

[VB-1] Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body . Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 198 ?199. ISBN 0-03-910284-X .

[Međedović-2] Međedovi? S., Masli? E., Had?iselimovi? R. (2002). Biologija 2 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )

[Hadži-Masl-3] Had?iselimovi? R., Masli? E. (1996). Biologija 1 . Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine ? Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

[<"Campbell"-4] Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed . Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7 . Eksplicitna upotreba et al. u: |author= ( pomo? )

[<"Korene"-5] Korene Z., Had?iselimovi? R., Masli? E. (2001). Biologija 8 . Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )

[Sofradzija-6] Sofrad?ija A., ?oljan D., Had?iselimovi? R. (2004). Biologija 1 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )

[7] Cadogan, Mike (februar 2010). "Sternoclavicular Joint Dislocations" . Life in the Fast Lane . Pristupljeno juni 2011 . Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= ( pomo? )

[8] Arend CF. Ultrasound of the Shoulder. Master Medical Books, 2013. Free section on sternoclavicular joint dislocation available at ShoulderUS.com

[9] Jougon, Jacques B.; Lepront, Denis J.; Dromer, Claire E.H. (1996). "Posterior dislocation of the sternoclavicular joint leading to mediastinal compression" . The Annals of Thoracic Surgery . 61 (2): 711?3. doi : 10.1016/0003-4975(95)00745-8 . PMID 8572795 .

[favard-10] Favard, Luc; Bacle, Guillaume; Berhouet, Julien (2007). "Rotator cuff repair". Joint Bone Spine . 74 (6): 551?7. doi : 10.1016/j.jbspin.2007.08.003 . PMID 17993287 .

[matava-11] Matava, M. J.; Purcell, D. B.; Rudzki, J. R. (2005). "Partial-Thickness Rotator Cuff Tears" . American Journal of Sports Medicine . 33 (9): 1405?17. doi : 10.1177/0363546505280213 . PMID 16127127 .

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]