| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Tipi?an primjer ROM ?ipa
ROM
(skra?eno od engl.
Read-only memory
-
memorija
iz koje se podaci mogu samo ?itati). Koristi se kao medij za pohranu
podataka
u
ra?unarima
. Zbog toga ?to se na ovakav
medij
podaci ne mogu (na jednostavan na?in) zapisivati, njegova upotreba je naj?e??a kod distribucije
firmvera
(vrste
softvera
?to je u uskoj vezi sa
ra?unarskim hardverom
, gdje nema potrebe za ?estim a?uriranjem).
Dana?nji
poluprovodni?ki
ROM ima tipi?an oblik
integralnog kola
, ono ?to obi?no zovemo "?ip", a razlikujemo ga od ostalih "?ipova" ?esto samo po upisanim oznakama.
Mnogi
mikrokontroleri
objedinjuju na jednom
?ipu
ROM program, jezgro
procesora
, neke intergrirane
periferne jedinice
i
RAM
. Prakti?no svi
mikroprogramirani
procesori imaju na istom ?ipu neku vrstu ROM-a koji sadr?i kontrole.
U ranim osamdesetim godinama XX vijeka, ku?ni ra?unari su imali kompletan
operativni sistem
na ROM-u. Potreba za nadogradnjom tada je iziskivala zamjenu starog ?ipa novim kori?tenjem
lemila
i sl. alata.
Konzole za igranje od 70-ih do sredine 90-ih godina XX vijeka su kao primarni na?in distribuiranja
softvera
koristile ROM upakovan u plasti?na ku?i?ta -
kertrid?
. Ovaj na?in bio je u primjeni i kod nekih ku?nih ra?unara. Od 2000. godine, samo ru?ne konzole za igranje koriste ovakve kertrid?e.
Trenutno postoji tendencija smje?tanja softvera na diskove umjesto na ROM. Ovo omogu?ava lak?e izmjene a ni operativni sistemi se vi?e gotovo uop?te ne smje?taju na ROM. Ipak, ROM je zadr?ao svoju primjenu kod ra?unara, npr. za smje?taj
BIOSa
, ali i tu u svojoj modifikovanoj verziji - flash-ROM.
Mobilni telefoni
i neki drugi ru?ni elektronski uređaji koji barataju podacima također koriste ROM ili flash memoriju.
Jedan od razloga zbog kojih je ROM jo? uvijek u upotrebi je brzina -
magnetni diskovi
su mnogo sporiji. Drugi je ?injenica da se upravlja?ki program potreban za rad diska ne mo?e nalaziti na samom disku. Zato je
BIOS
jo? uvijek na ROM-u. Uz ovo,
mre?ne
i
grafi?ke karte
neke svoje osnovne funkcije implementiraju preko softvera pohranjenog na ROM-u. Dalje, u posebno te?kim uslovima rada (vibracije, veliko ubrzanje), gdje su diskovi neprimjenljivi zbog svoje osjetljivosti, ROM je nezamjenljiv.
Kod klasi?nih ROM ?ipova, podaci se na njih upisuju tokom samog procesa proizvodnje i kasnije se ne mogu mijenjati. Ali, ima i drugih vrsta ROM-a kod kojih je to mogu?e:
- PROM
(skra?eno od engl.
Programmable Read-Only Memory
) koji se mogu programirati upotrebom posebnog uređaja - PROM programera. ?esto se prilikom upisivanja podataka na ovaj na?in kidaju unutra?nje veze, te se zbog toga PROM mo?e samo jednom programirati.
- EPROM
(engl.
Erasable Programmable Read-Only Memory
) Njihov sadr?aj se mo?e brisati izlaganjem ultraljubi?astom (UV) svjetlu a zatim upisati drugi putem EPROM programera. Broj izlaganja UV zrakama nije neograni?en.
- EAROM
(engl.
Electrically Alterable Read-Only Memory
) Mo?e mu se mijenjati sadr?aj, dio po dio, ali nije dizajniran za ?este izmjene te uglavnom figurira kao ROM. Koristi se kao oblik sigurne pohrane sistemskih postavki. Zamijenio ga je
CMOS
RAM
podr?an napajanjem iz
litijumske baterije
- EEPROM
(engl.
Electrically Erasable Read-Only Memory
) u formi flash memorije; mo?e im se cijeli sadr?aj, ili samo dio, izbrisati elektri?nim putem, zatim novi podaci upisati bez potrebe za vađenjem ?ipa van ra?unara (digitalnih kamera, MP3 uređaja i sl.). Ovaj proces je ipak sporiji od upisivanja podataka u RAM ili ?itanja iz bilo kojeg ROM-a.
- Primjenom blokade upisivanja podataka, memorija iz koje se mogu i ?itati i u nju upisivati podaci, se privremeno mo?e pretvoriti u memoriju iz koje se podaci mogu samo ?itati.
- CD-ROM
nije oblik elektronskog ROM-a, ve? je to vrsta
kompakt diska
. Sa CD-ROM-a se mo?e samo ?itati, odatle i naziv. Kod CD-R mo?e se pisati samo jednom, nakon toga samo ?itati (sli?no kod PROM) i CD-RW, u koga se mo?e vi?e puta upisivati i ?itati (kao EEPROM).
- Diodni matri?ni ROM, nekad ugrađivan u ra?unare i kod tastatura za ra?unarske terminale. Programiranje se vr?ilo postavljanjem diskretnih
poluprovodni?kih
dioda
na određenim mjestima na
?tampanoj plo?i
.
- Jedan oblik pred-poluprovodni?ke ROM tehnologije bio je u primjeni kod
NASA
-inog "Apollo" svemirskog programa. Programiranje se vr?ilo ru?nim omotavanjem ?ice unutar i okolo feritnog jezgra transformatora.
Iako je tokom vremena bilo razlika, dana?nji veliki RAM se ?ita br?e nego veliki ROM. Iz tog razloga se sadr?aj ROM-a ?esto kopira u RAM a zatim iz njega ?ita (
shadowed
, kod BIOS-a npr.).
Kod onih vrsta ROM-a u koje se mo?e upisivati, upisivanje je uvijek znatno sporije od ?itanja i zahtijeva ili promjene napona ili pode?avanje prekida?a - d?ampera (engl. jumper - kratkospojnik/u ra?unarskoj tehnici/).
Zbog toga ?to se podaci u njih upisuju prisilnim prolazom elektrona kroz
izolatorski
sloj na plutaju?u bazu
tranzistora
, s vremenom se izolacija o?te?uje. Kod starijih tipova EAROM-a, o?te?enja su nastupala ve? poslije 1.000 upisivanja. Moderni EEPROM-i mogu pretrpiti od nekoliko desetina do nekoliko stotina hiljada ciklusa. Po?to ovaj broj nije neograni?en, kao i zbog njihovog ograni?enog i skupog kapaciteta, nije vjerovatno da ?e flash ROM zamijeniti
magnetne diskove
u skoroj budu?nosti.
?itanje nije ograni?eno. Jedino se mo?e desiti da "curenje elektri?nog naboja" sa tranzistora izazvano joniziraju?om radijacijom skrati upotrebni vijek EEPROM i EAROM-a.