Prvo zasjedanje AVNOJ-a odr?ano je u Biha?u 26. i 27. novembra 1942. Predviđeno je bilo da Skup?tini prisustvuje 79 ?lanova, od kojih na zasjedanje nisu mogla sti?u sedamnaestorica usljed neprijateljskih dejstava (delegati Slovenije i Vojvodine)

Biha? krajem 1942. i po?etkom 1943. godine postao je sjedi?te najvi?eg vojnog i politi?kog rukovodstva NOP-a. i sredi?te oru?ane borbe naroda Jugoslavije. Oslobođenje Biha?a 4. novembra Radio London pripisao je ?etnicima . ^[1] U njemu je 26. i 27. novembra odr?ano Prvo zasjedanje AVNOJ-a koje je bilo od velikog zna?aja za politi?ku afirmaciju narodnooslobodila?kog pokreta na unutra?njem i međunarodnom planu. Ono je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najve?e dr?avne va?nosti razmatrale javno pred prisutnom publikom. Prvo zasjedanje AVNOJ-a je potvrdilo proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije koji je trajao od prvih dana rata, mada se termin federacija nije prije jeseni 1943. pojavljivao u izjavama CK KPJ i sredi?njih organa NOP-a. ^[2]

AVNOJ iz spoljnopoliti?kih razloga, nije se formalno konstituisao kao zakonodavno tijelo i vrhovni organ vlasti, ve? kao najvi?i politi?ki organ narodnooslobodila?ke borbe jugoslovenskih naroda. U praksi, AVNOJ je odmah po osnivanju otpo?eo obavljati funkcije op?tejugoslovenskog dr?avnog organa s prerogativima zakonodavne i izvr?ne vlasti. ^[3]

Usvojeni dokumenti [ uredi | uredi izvor ]

Pozdrav Vrhovnom ?tabu Narodnooslobodila?ke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. ^[4] u znak zahvalnost i povjerenje za uspje?no vođenje oslobodila?kog rata jugoslavenskih naroda.

Pozdrav Centralnom komitetu KPJ kao organizatoru narodnog ustanka u borbi za pobjedu nad fa?izmom , usta?kim i ?etni?kim izdajnicima, i borbi za oslobođenje.

Rezolucija o osnivanju AVNOJ-a kao politi?kog predstavni?tva narodnooslobodila?ke borbe .

Rezolucija o organizaciji AVNOJ-a koji je iz svoje sredine izabrao predsjednika, tri podpretsjednika i Izvr?ni odbor s odsjecima za pojedine dru?tveno-ekonomske djelatnosti, koji je također koordinirao rad narodnooslobodila?kih odbora te razgrani?ivao rad vojnopozadinskih i civilnih organa vlasti na podru?jima pod nadzorom partizanskog pokreta.

Predsjednik: Dr. Ivan Ribar ^[5]

Podpredsjednici: Dr. Pavle Savi? , Nurija Pozderac i Edvard Kardelj .

Izvr?ni odbor: Mile Peruni?i? , Ivan Milutinovi? , dr. Simo Milo?evi? , pop Vlado Ze?evi? , Mladen Ivekovi? i Veselin Masle?a .

Proglas narodima Jugoslavije , bez razlike na narodnost, vjeru i politi?ko-strana?ku pripadnost, sa pozivam na okupljanje oko Antifa?isti?kog vije?a narodnog oslobođenja Jugoslavije, radi uspje?nog i ?to skorijeg narodnog oslobođenja. U proglasu su pozivi poimeni?no upu?eni: Hrvatima , Slovencima , Muslimanima , Crnogorcima , Makedoncima i Srbima . ^[4]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

• Rodoljub ?olakovi? ? Zapisi iz oslobodila?kog rata “ (knjiga druga). ?Svjetlost“ Sarajevo 1948. godina.
• Vojna enciklopedija (knjiga tre?a). Beograd 1972. godina.

Reference [ uredi | uredi izvor ]