Prst

Prst ( latinski : digitus manus ) je ud ?ake i stopala ljudskog tijela i tip organa za manipulacije i ?ulo dodira na ?akama ?ovjeka i drugih primata .

Ljudi normalno imaju pet prsta, sa kostima koje se nazivaju falange, na svakoj ruci (izuzetak su polidaktilija , oligodaktilija i nedostatak prstiju). Prvi prst je palac , a zatim slijede ka?iprst , srednji prst ili srednjak, prstenjak (domali) i mali prst . Prema razli?itim definicijama, palac se mo?e nazvati prstom ili ne. ^[1] ^[2]^[2]^[3]^[4]^[5]

Anatomija [ uredi | uredi izvor ]

Kosti [ uredi | uredi izvor ]

Palac (povezan sa trapezastom kosti) nalazi se na jednoj od strana, paralelno sa cijelom rukom.

Dlan ima pet metakarpalnih kostiju, po jednu za svaki od pet prstiju. Ljudske ruku imaju 14 digitalnih kostiju, zvaih falange, ili falangne kosti: dvije palca (koji nema srednje falange) i tri u svakom od ?etiri ostala prsta. Distalne (vr?ne) falange nose imaju nokte, sredinom ove falange i proksimalne falange. Sezamoidne kosti su male s oko?talim ?vorovima ugrađenim u tetive da djeluju kao poluge i smanjuju pritisak na osnovi tkiva. Ima ih vi?e na osnovi prsta ; ta?an broj varira kod razli?itih ljudi.

Zglobovi prsta su: međufalangni i metakarpofalangni, između falangnih kostiju sa povezivanjem falangi na metakarpalne kosti. Lagodica prsta je mesnata masa na palmarmekom dijelu prsta. ^[6]

Mi?i?i [ uredi | uredi izvor ]

Preciznost pokreta prsta u prostoru i vremenu je ilustrirana u ovom primjeru dvojice pijanista , gdje prsti sviraju isti komad (usporeno, nema zvuka). ^[7]

Svaki prst mo?e samostalno savijati i opru?ati(lagani pokreti, bez zvuka).

Svaki se prst mo?e savijtati i opru?ati, zgrabiti poput klije?ta primicati i kru?iti. Fleksija je daleko najja?i pokret. Kod ljudi, postoje dva velika mi?i?a koji proizvode fleksiju svakog prsta, i dodatnih mi?i?a koji pove?avaju pokrete. Svaki prst se mo?e kretati neovisno o drugima, iako skupni mi?i?i koji pokre?u svaki prst mogu biti djelomi?no uklopljeni, a tetiva mo?e biti priklju?en na međusobni ostatak fibroznog tkiva, spre?avaju?i potpuno slobodno kretanje.

Prsti ne sadr?e mi?i?e (osim arrector pili ). Mi?i?i koji pokre?u zglobove prsts su u tenaru ?ake i podlaktici . Duge tetive koje omogu?uju kretanje podlakti?nih mi?i?a mogu se uo?iti pod ko?om na zglobu i na poleđini ruke.

Mi?i?i prstiju se mogu podijeliti na spolja?nje i unutra?nje. Spolja?nji mi?i?i su dugi fleksor (savija?i) i ekstenzori (opru?a?i). Nazivaju spolja?njim jer se mi?i?no tijelo nalazi na podlaktici.

Prsti imaju dva duga fleksora, koji se nalazi na donjoj strani podlaktice. Oni izdu?uju od tetive u falange prstiju. Duboki fleksori su pridodai distalnoj falangi, a povr?inski fleksori sredini falange. Fleksori ustvari omogu?uju savijanje prstiju. Palac ima po jedan dugi i kratki savija? u u tenarnoj grupi mi?i?a. Ljudski palac ima i druge mi?i?e u thenarnoj grupi (oponeniraju?ih mi?i?a), ?ima se pokre?e u opoziciji, ?to omogu?ujue (pri)hvatanje.

Opru?a?i se nalaze na zadnjoj strani podlaktice i povezani su na slo?eniji na?in nego fleksori za leđa prstiju. Tetive se sjedinjuju sa mi?i?ima interosseous i lumbricus da se formira mehanizam opru?anja. Primarna funkcija ekstenzora je da usmjeravaju prste . Palac ima dva ekstenzora u podlaktici; njihove tetive formiraju tenarski ?vor. Ka?iprst i mali prst imaju i dodatni ekstenzor, koji se koristi za, na primer, pokazivanje. Opru?a?i se nalaze ?est posebnih prostora:

1. hvata? pollicis longus i ekstenzor pollicis brevis ;
2. ekstenzor carpi radialis longus i brevis ;
3. ekstenzor pollicis longus , ekstenzor digitorum indicis ;
4. digititorum communis ;
5. ekstenzor digiti minimi ;
6. ekstenzor carpi ulnaris .

U unutra?njoj grupi mi?i?a su tenarni i hipotenarni mi?i?a (tenar u korijenu palca, hipotenar malog prsta), leđni interossei ruke i palmarni interossei mi?i?i (između metacarpalnih kostiju) i lumbrikalni mi?i?i ruke. Lumbrikalni proizlaze iz dubokog fleksora digitorum profundus (i posebni su jer nemaju ko?tano porijeklo), na mehanizmu leđnih ekstenzornih omota?a.

Ko?a [ uredi | uredi izvor ]

Osim genitalija , vrhovi prstiju imaju najve?u koncentraciju somatosenzornog sistema receptora dodira i termoreceptora , među svim podru?jima ljudske ko?e, ?to ih ?ini izuzetno osjetljivim na temperaturu, pritisak, vibracije, teksturu i vlagu. Nedavne studije ukazuju da prsti mogu osje?ati nano-skalu bore na naizgled glatkoj povr?ini, a takav nivo osjetljivosti ranije nije zabilje?en ^[8] Tako se prsti se naj?e??e koriste kao senzorne sonde za utvrđivanje svojstva dsodirnih objekata, pa su su skloni ozljedama . Vrhovi prstiju se mogu regenerirati zajedno sa ko?om , kostima i noktom .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The natural history of the primates ? A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3 ; ISBN 0-262-14039-X :
^ ^a ^b Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X ; ISBN 0-202-02042-8 .
^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8 .
^ Had?iselimovi? R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6 .
^ Chiarelli A. B., Corruccini, R. S., Eds. (1982): Advanced views in Primate Biology. Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, eBook ISBN 978-3-642-68300-8 , ISBN 978-3-642-68302-2 ; ISSN 0172-6625.
^ http://www.medilexicon.com/medicaldictionary.php?t=73927 Arhivirano 5. 12. 2015. na Wayback Machine medilexicon.com, Medical Dictionary - 'Pulp Of Finger', Citing: Stedman's Medical Dictionary. 2006.
^ 10,1371/journal.pone.0050901.
^ http://www.sciencedaily.com/releases/2013/09/ ^{[
mrtav link
]}.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

?aka
Ruka

[1] Napier J. R., Napier P. J. (2005): The natural history of the primates ? A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3 ; ISBN 0-262-14039-X :

[Campbell_B._G._2009-2] Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X ; ISBN 0-202-02042-8 .

[3] Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8 .

[4] Had?iselimovi? R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6 .

[5] Chiarelli A. B., Corruccini, R. S., Eds. (1982): Advanced views in Primate Biology. Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, eBook ISBN 978-3-642-68300-8 , ISBN 978-3-642-68302-2 ; ISSN 0172-6625.

[6] ttp://www.medilexicon.com/medicaldictionary.php?t=73927 Arhivirano 5. 12. 2015. na Wayback Machine medilexicon.com, Medical Dictionary - 'Pulp Of Finger', Citing: Stedman's Medical Dictionary. 2006.

[7] 10,1371/journal.pone.0050901.

[8] ttp://www.sciencedaily.com/releases/2013/09/ ^{[
mrtav link
]}.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]