Povr?e

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Razli?ito povr?e

U povr?e spadaju razli?ite biljke pod zajedni?kim nazivom koje ljudi ili ?ivotinje upotrebljavaju u ishrani, bilo svje?e (u salati) ili termi?ki obrađeno ili konzervirano. Zavisno od vrste, za ishranu se upotrebljavaju cijele biljke ili samo pojedini dijelovi (korijen, stabljika ili listovi).

U zavisnosti od toga koji dio biljke upotrebljavamo uobi?ajena je podjela povr?a na vi?e grupa:

Povr?e, zahvaljuju?i svom visokom sadr?aju vitamina , minerala, celuloze, te niskom udjelu masno?e, ima u ishrani neprocjenjivu ulogu. Koli?ina vitamina i minerala razli?ita je od vrste do vrste, kao i podneblja u kojem povr?e uspijeva. Svoj ukus duguju sadr?aju eteri?nih ulja koja također igraju ulogu u urednoj probavi .

Prvobitno, povr?e su sakupljali lovci-sakuplja?i skupljali u divljini, a ?ovjek je po?eo uzgajaati u nekoliko dijelova svijeta, vjerovatno u periodu od 10.000 p. n. e. do 7.000 p. n. e., kada se razvio poljoprivredni na?in ?ivota. U po?etku su se uzgajale biljke koje su rasle lokalno, ali kako je vrijeme odmicalo, trgovina je donosila egzoti?ne usjeve koji su se dodavali doma?im vrstama. Danas se ve?ina povr?a uzgaja u cijelom svijetu kako to klima dozvoljava, a usjevi se mogu uzgajati u za?ti?enim sredinama na manje pogodnim lokacijama. Kina je najve?i proizvođa? povr?a, a globalna trgovina poljoprivrednim proizvodima omogu?ava potro?a?ima da kupuju povr?e uzgojeno u dalekim zemljama. Obim proizvodnje varira od samostalnih farmera koji opskrbljuju potrebe svoje porodice za hranom, do agrobiznisa sa ogromnim povr?inama usjeva sa pojedina?nim proizvodima. U zavisnosti od vrste povr?a u pitanju, nakon ?etve slijedi sortiranje, skladi?tenje, prerada i marketing.

Povr?e se mo?e jesti sirovo ili kuhano i igra va?nu ulogu u ljudskoj ishrani, jer uglavnom ima malo masti i ugljikohidrata , ali ima puno vitamina , minerala i dijetalnih vlakana. Mnogi nutricionisti ohrabruju ljude da konzumiraju puno vo?a i povr?a, ?esto se preporu?uje pet ili vi?e porcija dnevno.

Proizvodnja [ uredi | uredi izvor ]

Uzgoj [ uredi | uredi izvor ]

Povr?e je od pamtivijeka dio ljudske ishrane. Neke vrste povr?a su osnovna hrana, ali ve?ina su pomo?ne namirnice, koje svojim jedinstvenim ukusima unose raznovrsnost u obroke i istovremeno dodaju nutrijente neophodne za zdravlje. Neko povr?e je vi?egodi?nje, ali ve?ina su jednogodi?nje i dvogodi?nje biljke, koje se obi?no beru u roku od godinu dana od sjetve ili sadnje. Koji god sistem da se koristi za uzgoj usjeva, uzgoj slijedi sli?an obrazac; priprema tla, uklanjanje ili zakopavanje korova i dodavanje organskog đubriva ili gnojiva; sjetva sjemena ili sadnju mladih biljaka ; njegovanje usjeva dok raste kako bi se smanjila konkurencija korova, suzbile ?teto?ine i obezbijedila dovoljna koli?ina vode; ?etva usjeva kada je spremna; sortiranje, skladi?tenje i marketing usjeva ili jedenje svje?eg iz zemlje. [1]

Razli?iti tipovi tla odgovaraju razli?itim kulturama, ali op?enito u umjerenoj klimi, pje??ana tla se brzo su?e, ali se brzo zagrijavaju u prolje?e i pogodna su za rane usjeve, dok te?ke gline bolje zadr?avaju vlagu i pogodnije su za kasne usjeve. Sezona rasta mo?e se produ?iti kori?tenjem flisa, klo?a, plasti?nog mal?a, politunela i staklenika. [1] U toplijim krajevima, proizvodnja povr?a je ograni?ena klimom, posebno obrascem padavina, dok je u umjerenim zonama ograni?ena temperaturom i du?inom dana. [2]

Na individualnom nivou, lopata, vile i motika su naj?e??e kori?teni alati , dok je na komercijalnim farmama dostupan niz mehani?ke opreme. Osim traktora , tu spadaju plugovi , drlja?e, bu?ilice , presađiva?i, kultivatori, oprema za navodnjavanje i kombajni. Nove tehnike mijenjaju postupke uzgoja koji su uklju?eni u uzgoj povr?a uz pomo? kompjuterskih sistema za pra?enje, GPS lokatora i programa samoupravljanja za ma?ine bez voza?a, dodaju?i ekonomsku korist. [2]

?etva [ uredi | uredi izvor ]

Kada se povr?e bere, odsje?eno je od izvora vode i hrane. I dalje izlu?uje i gubi vlagu pri tome, ?to je proces koji je najuo?ljiviji u uvenu?u zelenih lisnih kultura. Berba korjenastog povr?a kada je potpuno zrelo produ?ava njihov vijek skladi?tenja, ali alternativno, ovi korjenasti usjevi mogu se ostaviti u zemlji i ubirati tokom du?eg perioda. Proces ?etve treba nastojati da minimizira o?te?enja i modrice na usjevu. Luk i bijeli luk se mogu su?iti nekoliko dana u polju, a korjenasti usjevi kao ?to je krompir imaju koristi od kratkog perioda sazrevanja u toploj, vla?noj okolini, za koje vrijeme zacjeljuje rane, a ko?a se zgusne i stvrdne. Prije stavljanja u promet ili skladi?tenja, potrebno je izvr?iti sortiranje kako bi se uklonila o?te?ena roba i odabir proizvoda prema kvalitetu, veli?ini, zrelosti i boji. [3]

Skladi?tenje [ uredi | uredi izvor ]

Povr?e ima koristi od pravilne njege nakon berbe. Veliki dio povr?a i kvarljivih namirnica propada nakon berbe tokom perioda skladi?tenja. Ovi gubici mogu dosti?i ?ak trideset do pedeset posto u zemljama u razvoju u kojima nisu dostupni adekvatni kapaciteti za skladi?tenje. Glavni uzroci gubitaka uklju?uju kvarenje uzrokovano vlagom , plijesni , mikroorganizmima i ?teto?inama . [4]

Skladi?tenje mo?e biti kratkoro?no ili dugoro?no. Ve?ina povr?a je kvarljiva i kratkoro?no skladi?tenje od nekoliko dana pru?a fleksibilnost u marketingu. Tokom skladi?tenja, lisnato povr?e gubi vlagu, a vitamin C u njemu se brzo razgrađuje. Nekoliko proizvoda kao ?to su krompir i luk imaju bolje ?uvanje i mogu se prodavati kada su dostupne ve?e cijene, a produ?enjem marketin?ke sezone mo?e se prodati ve?i dio ukupnog obima usjeva. Ako skladi?tenje u hladnjaku nije dostupno, prioritet za ve?inu usjeva je skladi?tenje visokokvalitetnih proizvoda, odr?avanje visokog nivoa vla?nosti i dr?anje proizvoda u hladu. [3]

Pravilno skladi?tenje nakon ?etve s ciljem produ?enja i osiguravanja vijeka trajanja najbolje se posti?e efikasnom primjenom hladnog lanca. [5] Hladnja?a je posebno korisna za povr?e kao ?to su karfiol , patlid?an , zelena salata , rotkvica , zelje , krompir i paradajz , a optimalna temperatura zavisi od vrste proizvoda. Postoje tehnologije za kontrolu temperature koje ne zahtijevaju kori?tenje elektri?ne energije kao ?to je hlađenje isparavanjem. [6] ?uvanje vo?a i povr?a u kontrolisanoj atmosferi sa visokim nivoom ugljen-dioksida ili visokim nivoom kisika mo?e inhibirati rast mikroba i produ?iti vek skladi?tenja. [7]

Zra?enje povr?a i drugih poljoprivrednih proizvoda jonizuju?im zra?enjem mo?e se koristiti za o?uvanje kako od mikrobne infekcije i o?te?enja insekata, tako i od fizi?kog propadanja. Mo?e produ?iti vijek skladi?tenja hrane bez primjetne promjene njenih svojstava. [8]

O?uvanje [ uredi | uredi izvor ]

Cilj o?uvanja povr?a je pro?iriti njegovu dostupnost za potro?nju ili marketin?ke svrhe. Cilj je sakupiti hranu u njenom maksimalnom stanju ukusa i nutritivne vrijednosti, te sa?uvati ove kvalitete na du?i period. Glavni uzroci kvarenja povr?a nakon sakupljanja su djelovanje enzima koji se javljaju u prirodi i kvarenje uzrokovano mikroorganizmima. [9] Konzerviranje i zamrzavanje su naj?e??e kori?tene tehnike, a povr?e konzervirano ovim metodama op?enito je po nutritivnoj vrijednosti sli?no uporedivim svje?im proizvodima u pogledu karotenoida, vitamina E, minerala. i dijetalnih vlakana. [10]

Konzerviranje je proces tokom kojeg se enzimi u povr?u deaktiviraju, a prisutni mikroorganizmi ubijaju toplotom. Zape?a?ena konzerva isklju?uje vazduh iz hrane kako bi se sprije?ilo naknadno propadanje. Koriste se najni?a potrebna toplota i minimalno vrijeme obrade kako bi se sprije?ilo mehani?ko kvarenje proizvoda i sa?uvala aroma koliko je to mogu?e. Konzerva se tada mo?e ?uvati na sobnoj temperaturi tokom du?eg perioda. [9]

Zamrzavanje povr?a i odr?avanje njegove temperature ispod -10 °C sprije?it ?e njegovo kvarenje u kratkom periodu, dok je temperatura od -18 °C potrebna za dugotrajnije skladi?tenje. Djelovanje enzima ?e samo biti inhibirano, a blan?iranje pripremljenog povr?a odgovaraju?e veli?ine prije zamrzavanja to ubla?ava i sprje?ava razvoj neugodnog okusa. Ne?e svi mikroorganizmi biti ubijeni na ovim temperaturama i nakon odmrzavanja povr?e treba odmah iskoristiti jer se u suprotnom svi prisutni mikrobi mogu razmno?avati. [11]

Tradicionalno, su?enje na suncu se koristi za neke proizvode kao ?to su paradajz , gljive i grah , ?irenjem proizvoda na re?etkama i okretanje u intervalima. Ova metoda ima nekoliko nedostataka, uklju?uju?i nedostatak kontrole nad brzinama su?enja, kvarenje kada je su?enje sporo, kontaminaciju prljav?tinom, vla?enje ki?om i napadom glodara, ptica i insekata. Ovi nedostaci se mogu ubla?iti upotrebom su?ara na solarni pogon. [4] Osu?eni proizvodi moraju biti sprije?eni da ponovo upijaju vlagu tokom skladi?tenja. [9]

Visoki nivoi ?e?era i soli mogu sa?uvati hranu spre?avaju?i rast mikroorganizama. Mahune se mogu posoliti posoliti, ali ovaj na?in konzerviranja nije pogodan za ve?inu povr?a. Tikvice , cvekla , mrkva i neko drugo povr?e mogu se skuhati sa ?e?erom da bi se napravili d?emovi . [9] Sir?e se ?iroko koristi u konzerviranju hrane; dovoljna koncentracija ocatne kiseline sprje?ava razvoj destruktivnih mikroorganizama, ?to se koristi u pripremi kiselih krastavaca i sl.. [9] Fermentacija je jo? jedan na?in o?uvanja povr?a za kasniju upotrebu. Kiseli kupus se pravi od nasjeckanog kupusa i oslanja se na bakterije mlije?ne kiseline koje proizvode spojeve koji inhibiraju rast drugih mikroorganizama. [6]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b Brickell, Christopher, ured. (1992). The Royal Horticultural Society Encyclopedia of Gardening . Dorling Kindersley. str. 303?08. ISBN   978-0-86318-979-1 .
  2. ^ a b Field, Harry; Solie, John (2007). Introduction to Agricultural Engineering Technology: A Problem Solving Approach . Springer Science & Business Media. ISBN   978-0-387-36915-0 .
  3. ^ a b Dixie, Grahame (2005). "8. Post-harvest handling: Storage" . Horticultural Marketing . FAO . Pristupljeno 21. 3. 2015 .
  4. ^ a b Garg & Prakash; Garg, H.P. (2000). Solar Energy: Fundamentals and Applications . Tata McGraw-Hill Education. str. 191. ISBN   978-0-07-463631-2 .
  5. ^ Kohli, Pawanexh (2008) "Why Cold Chain for Vegetables" in Fruits and Vegetables Post-Harvest Care: The Basics Arhivirano 3. 11. 2020. na Wayback Machine . Crosstree Techno-visors
  6. ^ a b Sinha, Nirmal; Hui, Y.H.; Evranuz, E. Ozgul; Siddiq, Muhammad; Ahmed, Jasim (2010). Handbook of Vegetables and Vegetable Processing . John Wiley & Sons. str. 192, 352. ISBN   978-0-470-95844-5 .
  7. ^ Thompson, A. Keith (2010). Controlled Atmosphere Storage of Fruits and Vegetables . CABI. str. 18. ISBN   978-1-84593-647-1 .
  8. ^ de Zeeuw, Dick. "Use of nuclear energy to preserve man's food" (PDF) . International Atomic Energy Agency . Pristupljeno 22. 3. 2015 .
  9. ^ a b c d e Home preservation of Fruit and Vegetables . Ministry of Agriculture, Fisheries and Food. 1968. str. 1?6.
  10. ^ Rickman, Joy C.; Bruhn, Christine M.; Barrett, Diane M. (2007). "Nutritional comparison of fresh, frozen, and canned fruits and vegetables II. Vitamin A and carotenoids, vitamin E, minerals and fiber". Journal of the Science of Food and Agriculture . 87 (7): 1185?96. doi : 10.1002/jsfa.2824 .
  11. ^ Hui, Y.H.; Ghazala, Sue; Graham, Dee M.; Murrell, K.D.; Nip, Wai-Kit (2003). Handbook of Vegetable Preservation and Processing . CRC Press. str. 286?90. ISBN   978-0-203-91291-1 .


Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Povr?e&oldid=3528746 "