Nuklearna eksplozija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nuklearna eksplozija

Nuklearna eksplozija nastaje kao rezultat veoma brzog oslobađanja energije uslijed nekontrolisane nuklearne reakcije . Ta reakcija mo?e da bude nuklearna fisija , nuklearna fuzija ili kombinacija te dvije fuzije, iako su do danas sva oru?ja zasnovana na fuziji koristila fisijski uređaj za pokretanje fuzije, a oru?je ?isto fuzije ostaje hipoteti?ki uređaj.

Atmosferske nuklearne eksplozije povezuju se s oblacima pe?uraka , iako se oblaci pe?urke mogu pojaviti kod velikih kemijskih eksplozija. Mogu?a je nuklearna eksplozija u zraku bez tih oblaka. Nuklearne eksplozije proizvode zra?enje i radioaktivne krhotine koje su ?tetne za ljude i mogu uzrokovati umjerene do te?ke opekotine ko?e, o?te?enje oka, radijacijsku bolest, rak i mogu?u smrt ovisno o tome koliko je osoba udaljena od radijusa eksplozije. [1] Nuklearne eksplozije takođe mogu imati ?tetne efekte na klimu, koji traju od meseci do godina. U ?lanku iz 1983., Carl Sagan je tvrdio da nuklearni rat malih razmjera mo?e osloboditi dovoljno ?estica u atmosferu da izazove hlađenje planete i prouzrokuje nestanak usjeva, ?ivotinja i poljoprivrede ?irom svijeta ? efekat nazvan nuklearna zima . [2]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "CDC Radiation Emergencies | Frequently Asked Questions About a Nuclear Blast" . www.cdc.gov (jezik: engleski). 22. 4. 2019 . Pristupljeno 29. 4. 2021 .
  2. ^ Rubinson, Paul (2. 1. 2014). "The global effects of nuclear winter: science and antinuclear protest in the United States and the Soviet Union during the 1980s" . Cold War History (jezik: engleski). 14 (1): 47?69. doi : 10.1080/14682745.2012.759560 . ISSN   1468-2745 .


Nedovr?eni ?lanak Nuklearna eksplozija koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.