S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nuklearna eksplozija
nastaje kao rezultat veoma brzog oslobađanja
energije
uslijed nekontrolisane
nuklearne reakcije
. Ta reakcija mo?e da bude
nuklearna fisija
,
nuklearna fuzija
ili kombinacija te dvije fuzije, iako su do danas sva oru?ja zasnovana na fuziji koristila fisijski uređaj za pokretanje fuzije, a
oru?je ?isto fuzije
ostaje hipoteti?ki uređaj.
Atmosferske nuklearne eksplozije povezuju se s
oblacima pe?uraka
, iako se oblaci pe?urke mogu pojaviti kod velikih kemijskih eksplozija. Mogu?a je nuklearna eksplozija u zraku bez tih oblaka. Nuklearne eksplozije proizvode zra?enje i radioaktivne krhotine koje su ?tetne za ljude i mogu uzrokovati umjerene do te?ke opekotine ko?e, o?te?enje oka, radijacijsku bolest, rak i mogu?u smrt ovisno o tome koliko je osoba udaljena od radijusa eksplozije.
[1]
Nuklearne eksplozije takođe mogu imati ?tetne efekte na klimu, koji traju od meseci do godina. U ?lanku iz 1983.,
Carl Sagan je
tvrdio da nuklearni rat malih razmjera mo?e osloboditi dovoljno ?estica u atmosferu da izazove hlađenje planete i prouzrokuje nestanak usjeva, ?ivotinja i poljoprivrede ?irom svijeta ? efekat nazvan
nuklearna zima
.
[2]
Nedovr?eni ?lanak
Nuklearna eksplozija
koji govori o
fizici
treba dopuniti.
Dopunite ga
prema
pravilima
Wikipedije.