Novela

Novela ( italijanski : novella ? novost) jest kratko prozno djelo sa?ete radnje ?ija fabula govori o isje?ku iz ne?ijeg ?ivota te naj?e??e sadr?i samo jedan događaj i samo nekoliko likova . Njena radnja se događa u relativno kratkom vremenskom periodu i na relativno ograni?enom prostoru.

Nastaje po?etkom renesanse paralelno sa romanom u vrijeme sekularizacije i desakralizacije knji?evnosti .

Izbor teme u noveli je slobodan. ?irokim podru?jem ljudskih sudbina, karaktera, događaja, do?ivljaja pojedinih li?nosti i zapa?anjima o ?ivotnim pojavama koristi se ona kao građom koju, međutim, zbog kratko?e u izlaganju, mora obraditi na poseban na?in. Novela redovno po?inje izno?enjem osobina lika ili događaja koji ?e se obrađivati na takav na?in da to u ?itaoca izaziva neko o?ekivanje. S obzirom na potrebu da se kratko i sa?eto pripovjedanje na neki na?in "zatvori", kako bi se postigao dojam cjelovitosti i kako bi se ispunilo o?ekivanje ?itaoca, odnosno postigao dojam da je upravo dovoljno ono ?to je re?eno, i da je re?eno upravo toliko koliko je potrebno re?i, novela obi?no zavr?ava poentom, tj. naglim isticanjem ne?eg ?to je naro?ito va?no za ono ?to novela obrađuje. Takva poenta se posti?e naglim uvođenjem neo?ekivanog događaja, obrata u radnji, ili određenim stilskim efektima.

Novela je od renesanse do danas pro?la razvoj u skladu sa razvojem cjelokupne knji?evnosti. Boccacciova zbirka Dekameron (1348?1353) bila je i ostala uzor za jedan tip novele koja zanimljiv događaj, ili usmenom predajom ve? oblikovanu građu, virtuozno obrađuje u sa?etom i stilski dotjeranom obliku. Romantizam nastoji novelu povezati sa bajkom , a realisti?ki orijentirani novelisti, npr. Guy de Maupassant , te?e da iz detalja svakodnevnice izvuku ?to ja?i dojam. Psiholo?ku produbljenost i instistiranje na li?noj atmosferi razvija u noveli pogotovo Anton Pavlovi? ?ehov , a moderni novelisti vole naro?ite stilske efekte i upotrebu raznolikih i ?esto sasvim posebnih tehnika pripovijedanja.

Mnoge novele povezuju se u cikluse, i to naj?e??e na taj na?in ?to jedna okvirna novela obja?njava povezanost ostalih (tako u zbirci novela i bajki Hiljadu i jedna no? novela o ?eherzadi, koja pri?anjem odla?e izvr?enje smrtne presude, slu?i kao onaj okvir u koji ulaze sve ostale novele), ili tako ?to uzajamnu vezu pojedinih novela ?ini jedan lik ili isti pripovjeda? koji se pojavljuje u svim novelama. Na primjeru takvih novela stvoren je pojam "uokvirene novele", odnosno uokvirene pripovjesti, kojim se ozna?ava obuhvatanje nekog niza ili grupe novela jednom ili vi?e okvirnih novela. Takav postupak neki teoreti?ari smatraju jednim od izvornih postupaka u kompoziciji umjetni?ke proze. Kada se, opet, novele ?vr??e vezuju međusobno (npr. tako ?to se u njima postupno zahvata i obrađuje sudbina nekog karaktera), ciklus novela prelazi u roman .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Novela na Wikimedia Commonsu

Nedovr?eni ?lanak Novela koji govori o knji?evnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.