Nerva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nerva
Car Rimskog carstva
Vladavina 18. septembar 96. - 27. januar 98.
Prethodnik Domicijan
Nasljednik Trajan
Djeca Trajan (usvojeni)
Otac Marko Kokcej Nerva
Majka Sergija Plautila
Rođenje 8. novembar 30.
Narni , Italija , Rimsko carstvo
Smrt 27. januar 98.
Rim , Rimsko carstvo
Mjesto sahrane Augustov mauzolej , Rim

Nerva (Marko Kokcej Nerva Cezar August; 8. novembar 30 ? 27. januar 98) bio je rimski car od 96. do 98. Prije nego ?to je postao car u ?ezdeset petoj godini, cijeli ?ivot je proveo u carskoj slu?bi tokom vladavine Nerona i drugih vladara iz Flavijevske dinastije . Tokom Neronove vladavine, bio je pripadnik carske pratnje u kojoj je imao klju?nu ulogu u razotkrivanju Pizonove zavjere 65. godine. Kasnije je, kao lojalista Flavijevaca, postao konzul i na toj funkciji ostao tokom vladavine Vespazijana i Domicijana .

Dana 18. septembra 96. godine, Domicijan je ubijen od strane pretorijanske garde i nekoliko oslobođenika . Istog dana, Nerva je progla?en carem od strane Rimskog senata . To je bilo prvi put da je Senat izabrao Rimskog cara. Kao novi vladar Rimskog carstva , obe?ao je da ?e vratiti slobodu koja je bila ograni?ena tokom autokratske vladavine cara Domicijana. Njegova kratka vladavina je bila poreme?ena finansijskim problemima i nemogu?no??u ostvarivanja autoriteta nad rimskom vojskom . Nakon pobune pretorijanske garde u oktobru 97. godine, bio je primoran da usvoji nasljednika. Petnaest mjeseci kasnije, Nerva je umro prirodnom smr?u 27. januara 98. godine. Naslijedio ga je usvojeni sin Trajan .

Karijera [ uredi | uredi izvor ]

Nerva , punim imenom Marko Kokcej Nerva ( lat . Marcus Cocceius Nerva , je stupio na prijesto 96. god. n. e. Bio je nasljednik Domicijanov i osniva? carske dinastije koja se, ne sasvim ta?no, naziva antoninskom .

Nerva je pripadao starom senatorskom rodu, ali je njegov rod, sli?no Vespazijanovom , pripadao italskom , a ne rimskom nobilitetu . Nerva je bio povezan i sa dinastijom Julijevaca-Klaudijevaca jer se njegov ujak Oktavije Lenat (Octavius Laenas) o?enio Rubelijom Basom (Rubellia Bassa) , praunukom cara Tiberija .

Nerva je prvi od tzv. petorice dobrih careva te posljednji car koji je i po porijeklu i po rođenju bio Italik. Nije imao uobi?ajenu dr?avni?ku karijeru, ali je obavljao du?nost konzula sa Vespazijanom 71. godine i sa Domicijanom 90. godine.

Progla?en je za cara nakon Domicijanovog ubistva 96. godine. Prema rije?ima Kasija Diona , zavjerenici su carski prijesto ponudili upravo Nervi zato ?to je bio star (u trenutku progla?enja imao je 61 godinu), i zato ?to nije imao djece.

Kratkotrajna Nervina vladavina simbolisala je nastupanje nove epohe sloge senata i princepsa . Progla?ena je amnestija onih koji su bili optu?eni pod Domicijanom po zakonu o uvredi veli?anstva, a potkaziva?i (delatores) su bili ka?njeni. Ali među vojnicima je bilo mnogo onih koji su bili nezadovoljni izborom senatorskog cara, pa su pretorijanci 97. godine provalili u carsku palatu i ?ak nakratko zarobili Nervu. On je ispunio njihove zahtijeve za ka?njavanjem Domicijanovih ubica, a zatim je, da bi osna?io svoje upori?te u vojsci, usinio Marka Ulpija Trajana , namesnika Germanije , koji je u?ivao veliku popularnost među vojnicima. Trajan je kasnije kaznio smr?u Kasperija Elijana (Casperius Aelianus) , prefekta pretorijanaca koji je poveo ovu pobunu protiv Nerve.

Nerva je sproveo agrarni zakon po kome je najsiroma?nijim građanima podijeljena zemlja. Ali, od posebnog zna?aja bilo je osnivanje tzv. alimentarnih fondova, ?iji puni razvitak pada u vrijeme vladavine Nervinih nasljednika.

Umro je prirodnom smr?u i odmah bio deifikovan od strane senata.