Narodnooslobodila?ki pokret Jugoslavije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Narodnooslobodila?ki pokret Jugoslavije ( NOP ) je bio pokret otpora u okupiranoj Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata , pod rukovodstvom Komunisti?ke partije Jugoslavije . [1]

Oru?ane snage ovoga pokreta bili su narodnooslobodila?ki partizanski odredi , nastali tokom ljeta 1941 , a 1942 . su prerasli u Narodnooslobodila?ku vojsku Jugoslavije . U urbanim centrima mre?u pokreta otpora i njihove veze sa partizanima , organizirali su istaknuti ilegalci.

Na slobodnim teritorijama odmah su formirani civilni organi narodnooslobodila?kog pokreta ? Narodnooslobodila?ki odbori , koji su bili prvi organi ?narodne vlasti“. Imali su zadatak da organiziraju pozadinsku logistiku i odatle poma?u oru?anu narodnooslobodila?ku borbu . Sa Narodnoosolobodila?kim odborima u okviru pokreta otpora umre?avane su i druge antifa?isti?ke organizacije, kao ?to su Antifa?isti?ki front ?ena (AF?), Ujedinjeni savez antifa?isti?ke omladine Jugoslavije (USAOJ) i Savez pionira Jugoslavije .

Za razliku od drugih pokreta otpora u okupiranoj Europi , Narodnooslobodila?ki pokret Jugoslavije je, u Drugom svetskom ratu uspio da masovno okupi pripadnike svih naroda: Srbe , Hrvate , Slovence , Muslimane , Crnogorce i Makedonce , kao i pripadnike svih nacionalnih manjina u Jugoslaviji: Mađare , Albance , Italijane , Slovake , pa ?ak i Nijemce .

Jedan od glavnih ciljeva ovog pokreta otpora bio je i stvaranje nove dr?ave: Nove Jugoslavije , koja bi po?ivala na nacionalnom i socijalnom jedinstvu i ravnopravnosti ?svih naroda i narodnosti“. Tako se ostvariovao i pripadaju?i dio programa Komunisti?ke partije Jugoslavije u socijalisti?koj revoluciji. To se posebno odnosilo na oslobođene teritorije: ?Partizanske republike", kao ?to su U?i?ka republika , Drvarska republika , Biha?ka republika i dr., u kojima stanovni?tvu prakti?no demonstrirani djelotvosnost akticnosti Narodnooslobodila?kih odbora i principi socijalne pravde.

Narodnooslobodila?ki pokret se razvijao u cijeloj Jugoslaviji , iako su mu glavni protivnici bile mo?ne okupatorske i izdajni?ke snage: Nijemci , Italijani , Bugari i Mađari ), Nezavisna Dr?ava Hrvatska ( usta?e i domobrani ), re?im Milana Nedi?a u Srbiji ( Srpska dr?avna stra?a ), ?etnici Dra?e Mihailovi?a , ?etnici Koste Pe?anca , Balisti , Bela grada u Sloveniji , re?im Sekule Drljevi?a u Crnoj Gori , Ljoti?ev ?Zbor“ i ostali.

Shvativ?i njihov ogroman zna?aj, pokret je vodio energi?nu i dosljednu borbu protiv pojava međunacionalne mr?nje, masovnih progona i pokolja stanovni?tva, ?to mu je donijelo ?iroku narodnu podr?ku i privuklo nove simpatizere.

Narodnooslobodila?ki pokret Jugoslavije je 1943 . godine postigao priznanje Saveznika , koji su zatim prekinuli dotada?nju podr?ku ?etnicima . Potpisan je i Sporazum sa Jugoslavenskom vladom u izbegli?tvu, na temelju kojih je, 7. marta 1945 ., priznata Demokratska Federativna Jugoslavija .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ ?i?i? A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]