Nacionalna biblioteka Estonije

Eesti Rahvusraamatukogu
Otvorena	1918 ; prije 106 godina  ( 1918 )
Lokacija	Tallinn , Estonija
Adresa	Tonismagi 2, 15189 Tallinn
Koordinate	59°25′49″N 24°44′20″E  /  59.43028°N 24.73889°E  / 59.43028; 24.73889
Vrsta	Nacionalna biblioteka
Veli?ina	3,4 miliona predmeta (2007.)
Direktor	Janne Andresoo
Bud?et	5.6 miliona Eura [1]
Zaposleni	314 [2]
Veb-sajt	nlib .ee

Nacionalna biblioteka Estonije ( estonski : Eesti Rahvusraamatukogu ) je nacionalna javna ustanova u Estoniji , koja radi u skladu sa Zakonom o Nacionalnoj biblioteci Estonije ( estonski : Eesti Rahvusraamatukogu seadus ). Osnovana je kao parlamentarna biblioteka Estonije 21. decembra 1918.

Prema tom zakonu, Nacionalna biblioteka Estonije je ?uvar estonskog nacionalnog pam?enja i ba?tine i djeluje kao skladi?te estonske knji?evnosti i nacionalne bibliografije, glavni dobavlja? informacija za estonski parlament i mnoge druge ustavne institucije, nacionalni centar bibliote?ko-informacionih nauka, sajt za kontinuiranu edukaciju bibliotekara, ali i kao kulturni centar.

Od 16. septembra 2008. generalni direktor Nacionalne biblioteke je Janne Andresoo.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Dana 21. decembra 1918, Privremena vlada Estonske Republike donijela je odluku o osnivanju Dr?avne biblioteke. Primarna zbirka biblioteke ?inila je oko 2.000 naslova neophodnih za zakonodavstvo i vladu, a prvi korisnici bili su poslanici parlamenta (Riigikogu). Biblioteka je bila smje?tena u dvije male prostorije zgrade parlamenta u zamku Toompea .

U vrijeme nezavisne Republike Estonije 1918 - 1940. biblioteka se brzo razvijala i rasla. Biblioteka je 1919. po?ela primati slu?beni primjerak svih ?tampanih materijala objavljenih u Estoniji. Godine 1921. sklopljeni su prvi međunarodni ugovori o razmjeni. Dr?avna biblioteka je 1935. osnovala Arhivsku zbirku svih publikacija na estonskom jeziku i o Estoniji. Ovo je bio po?etak sistematske nabavke ?tampanih materijala u Estoniji i balti?kim zemljama . Tridesetih godina 20. stolje?a Dr?avna biblioteka je po?ela obavljati vi?e funkcija od parlamentarne biblioteke ? zbirka je brojala oko 50.000 jedinica, a ?itala?ku publiku ?inili su istaknuti intelektualci, kulturne i javne li?nosti.

Sa sovjetskom okupacijom , biblioteka je postala redovna javna biblioteka, poznata pod imenom "Dr?avna biblioteka Estonske SSR". Uloga biblioteke se zna?ajno promijenila: prekinute su sve veze sa inostranstvom i njihovim bibliotekama, a preovladale su ruske publikacije koje su se uglavnom sastojale od svesaveznih primjeraka. Ve?ina estonskih i stranih publikacija stavljena je u zbirke s ograni?enim pristupom. Između 1948. i 1992. biblioteka je bila smje?tena u biv?oj ku?i estonskog vite?tva u historijskom centru Tallinna.

1953. biblioteka je dobila ime po Friedrichu Reinholdu Kreutzwaldu , vode?em knji?evniku estonskog nacionalnog buđenja i piscu estonskog nacionalnog epa Kalevipoegu . Zbirke su tada ve? iznosile milion predmeta.

Oslobodila?ki pokret koji je zapo?eo u balti?kim zemljama 1980-ih i obnova nezavisne Republike Estonije 20. augusta 1991. znatno su promijenili ulogu biblioteke.

Godine 1988. Dr?avna biblioteka Friedricha Reinholda Kreutzwalda preimenovana je u Nacionalnu biblioteku Estonije sa zadatkom prikupljanja, ?uvanja i pru?anja pristupa svim dokumentima objavljenim na estonskom jeziku iu Estoniji, kao i o ili uklju?uju?i informacije o Estoniji.

Godine 1989. biblioteci je vra?en pravni status parlamentarne biblioteke uz obavezu pru?anja informacionih usluga za Riigikogu i Vladu. Sada?nja Nacionalna biblioteka Estonije je pravno lice javnog prava, koje funkcioni?e u skladu sa Zakonom o Nacionalnoj biblioteci Estonije, usvojenim 1998, a izmenjenim 2002. i 2006, i njenim Statutom. Njegov kolegijalni organ za dono?enje odluka je Odbor Nacionalne biblioteke sa ?lanovima koje imenuje Riigikogu.

Zgrada biblioteke [ uredi | uredi izvor ]

Zgrada Nacionalne biblioteke u Tonismagiju u Talinu, posebno projektovana za biblioteku, izgrađena je između 1985. i 1993. Arhitekta zgrade je Raine Karp , a njen dizajner enterijera je Sulev Vahtra . Osmospratnica sa dva sprata ispod nivoa zemlje je do sada najve?a biblioteka u balti?kim zemljama. Posjeduje 20 ?itaonica sa 600 ?itala?kih mjesta, veliku konferencijsku salu, pozori?nu salu i brojne izlo?bene prostore. Police biblioteke su dizajnirane da dr?e pet miliona predmeta. Sve police su opremljene policama i klima uređajima, pogodnim za ?uvanje dokumenata.

Zbirke [ uredi | uredi izvor ]

Dana 1. januara 2007. zbirka Nacionalne biblioteke Estonije uklju?ivala je 3,4 miliona jedinica, uklju?uju?i:

• 1.975.981 svezak knjiga;
• 302.988 godi?njih setova periodike;
• 20.954 komada kartografske građe;
• 117.777 notnih zapisa;
• 180.062 grafi?kih predmeta;
• 7.203 komada rukopisa i arhivskih dokumenata;
• 2.635 stavki standarda;
• 481.088 komada bro?ura;
• 43.477 jedinica audio-vizuelnih materijala;
• 1.852 komada elektronskih materijala;
• 27.198 komada mikrooblika;

Od 1919. Nacionalna biblioteka ima pravo da prima obavezne kopije svih publikacija ?tampanih u Estoniji.

Rijetke knjige [ uredi | uredi izvor ]

Publikacije na estonskom jeziku ?tampane prije 1861. i publikacije na stranim jezicima ?tampane prije 1831., uklju?uju?i osam inkunabula i 1.500 publikacija iz 16. i 17. stolje?a, pohranjene su u Zbirci rijetkih knjiga. Kasnije publikacije uklju?uju izbor primjeraka s autogramima, izmjenama rukopisa i oznakama vlasni?tva, cenzorskim primjercima, umjetni?kim povezima, bibliofilskim i luksuznim publikacijama. Pored 28.000 rijetkih publikacija, zbirka uklju?uje 150 rukopisa. Istra?ivanja o starim knjigama u biblioteci se vr?e vi?e od 50 godina.

Najstarija knjiga u zbirci rijetkih knjiga je djelo Lambertusa de Montea , teologa iz Kelna, - Copulatasuper tres libros Aristotelis De Anima ... (Keln, 1486). Najstarija estonska publikacija je knjiga propovijedi Heinricha Stahla Leyen Spiegel (Reval, 1641?1649) s paralelnim tekstovima na estonskom i njema?kom jeziku .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Dodatna literatura [ uredi | uredi izvor ]

• David H. Stam, ured. (2001). International Dictionary of Library Histories . Fitzroy Dearborn. ISBN   1579582443 .