한국   대만   중국   일본 
Mahatma Gandhi - Wikipedia Idi na sadr?aj

Mahatma Gandhi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mohandas Gandhi )
Mah?tm? Gandhi
Predsjednik Indijskog nacionalnog kongresa
Vrijeme na vlasti
1924 ? 1925.
Prethodnik Abul Kalam Azad
Nasljednik Sarojini Naidu
Rođenje ( 1869-10-02 ) 2. oktobar 1869.
Porbandar, Indija
Smrt 30. januar 1948 (1948-01-30) (78 godina)
New Delhi , Indija
Politi?ka stranka Indijski nacionalni kongres
Porodica
Supruga Kasturba Gandhi (1883?1944)
Djeca 4
Potpis

Mohandas Karamchand Gandhi [1] (Porbandar, 2. oktobra 1869 . ? New Delhi , 30. januara 1948 .) bio je indijski aktivista, politi?ar i dr?avnik.

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Indijski nacionalisti?ki vođa koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije. Gandhi, znan i kao Mahatma Gandhi ('mahatma' na indijskom zna?i 'dobra du?a'), rođen je u hinduskoj porodici u mjestu Porbandar u dana?njoj dr?avi Gujarat dana 2. oktobra 1869 . godine. Studirao je pravo na univerzitetu u Londonu . Nakon ?to je 1891. zavr?io studij prava (1889. - 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i poku?ao raditi u struci, ali u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska firma koja je imala poslovne odnose s Ju?nom Afrikom zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu .

Kada je do?ao u Durban Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom ni?e rase. Istovremeno je bio zapanjen nepriznavanjem građanskih i politi?kih sloboda indijskih imigranata u Ju?noj Africi. To ga je potaklo da se pridru?i borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Gandhi je ostao u Ju?noj Africi 20 godina, ?esto vrijeme provode?i u zatvoru. Godine 1896. napali su ga i pretukli Ju?noafrikanci. Od tada se zala?e za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s ju?noafri?kim vlastima. Djelom mu je za takvu vrstu politike uzor bio ruski pisac Lav Tolstoj , koji je na Gandhija imao zna?ajan utjecaj. Uzor je također prona?ao i u djelima ameri?kog pisca iz 19. vijeka Henrya Davida Thoreaua, posebno u djelima u kojima on pi?e o Kristovim u?enjima. Gandhi je smatrao kako su izrazi pasivni otpor i građanska neposlu?nost neadekvatni za njegove svrhe te je on prona?ao drugi izraz - Satyagraha . Za vrijeme Burskog rata Gandhi je organizirao sanitetsku jedinicu unutar britanske vojske i zapovijedao istom. Nakon rata vratio se borbi za prava Indijaca. Godine 1910. osnovao je Gandhi farmu, blizu Johannesburga, kooperacijsku koloniju za Indijce. ?etiri godine poslije ( 1914 .) ju?noafri?ka vlada u?inila je bitne ustupke Gandhijevim zahtjevima (priznavanje indijskih brakova). Kada je zavr?io svoje djelovanje u Ju?noj Africi vratio se u Indiju. Po povratku u domovinu aktivirao se u indijskoj politici 1919. godine i pretvorio prija?nji nedjelotvorni Indijski nacionalni kongres u mo?nu masovnu organizaciju te postao vođa borbe za samostalnu Indiju.

Kada su 1919. godine u parlamentu izglasani takozvani Rowlatt Acts koji su davali indijskim kolonijalnim vlastima zakonske ovlasti da oru?ano djeluju protiv takozvanih revolucionarnih aktivnosti. Satyagraha se pro?irila Indijom privla?e?i milione sljedbenika. Demonstracije protiv Rowlatt Acts-a rezultirale su masakrom Britanskih vojnika nad Indijcima kod Amritsara. Godine 1920. kada britanska vlada nije uspjela popraviti situaciju, Gandhi je proklamirao politiku nekooperativnosti. To je imalo za posljedicu da su Indijci koji su radili u javnim ustanovama podnijeli ostavke, dr?avne institucije kao naprimjer: sudovi su bili bojkotirani, a Indijska djeca nisu pohađala vladine ?kole. U cijeloj Indiji ulice su bile blokirane Indijcima koji su sjedili na njima, a kada su se odbili ustati policija ih je tukla. Gandhi je bio uhap?en, ali je uskoro zbog pritiska javnosti bio pu?ten. U okviru borbe za ekonomsku nezavisnost Indije, uklju?uju?i bojkot britanske robe, Gandhi je osmislio swaraj (sanskritski: samovladavina) pokret. Ekonomski aspekti pokreta bili su veoma va?ni jer je britansko iskori?tavanje indijskih seljaka dovodilo do siroma?enja sela i destrukcije ku?nih obrta. Gandhi se stoga zalagao za o?ivljavanje obrta obrade vune te je stoga izabrao to?ak na kojem se obrađuje vuna kako bi jasnije ukazao na potrebu vra?anja vrijednostima seoskog ?ivota i o?ivljavanju tradicionalnih indijskih obrta. Uskoro je Gandhi postao simbol borbe za slobodnu Indiju ?irom svijeta.

Gandhi u vrijeme Boerskog rata

?ivio je spiritualnim i asketskim ?ivotom propovjednika ?esto provode?i vrijeme u meditaciji. Odnosi u njegovu braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim rije?ima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijaju?i bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odje?u najsiroma?nijih Indijaca i hranio se samo povr?em, vo?nim sokovima i mlijekom. Indijci su ga proglasili svecem i po?eli ga nazivati Mahatma (na sanskritskom: velika du?a), nazivom koji je namijenjen samo za najve?e mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano jo? i kao ahimsa (na sanskritskom: nepovrijeđivanje), bilo je izraz ?ivotnog puta koje propovijeda hinduizam. Gandhi je smatrao kako ?e nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da ?e oni nakon toga napustiti Indiju. Gandhijev politi?ki i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere. Godine 1921. Indijski nacionalni kongres, grupa koja je ?irila pokret Indijom, dala je Gandhiju potpunu izvr?nu vlast, uklju?uju?i ?ak i pravo da imenuje svog nasljednika. Međutim, indijsko stanovini?tvo nije u potpunosti slijedilo Gandhijevu politiku nenasilja te je do?lo do serije oru?anih revolta protiv britanskih vlasti dovode?i do toga da je Gandhi priznao kako je njegova politika do?ivjela krah. Godine 1922. britanske vlasti su ga privele i utamni?ile.

Nakon ?to je 1924. pu?ten iz zatvora Gandhi se povukao iz aktivne politike i posvetio se propagiranju op?eg jedinstva. Međutim, opet je bio uvu?en u borbu za nezavisnost Indije. Godine 1930. Mahatma je proglasio novi val građanske neposlu?nosti pozivaju?i Indijce da ne pla?aju porez. Neposluh je po?eo mar?om ka moru u kojem su hiljade Indijaca pratile Gandhija od mjesta Ahmadabad do Arapskog mora, gdje su pravili so iz morske vode. Gandhi je ponovo uhap?en, ali je pu?ten ve? 1931. godine nakon ?to je pristao zaustaviti val neposlu?nosti kad su Britanci u?inili neke ustupke njegovim zahtjevima. Iste godine Gandhi je predstavljao Indijski nacionalni kongres na konferenciji u Londonu . Godine 1932. Gandhi je zapo?eo novi val građanske neposlu?nosti protiv Britanaca. Bio je hap?en dva puta kada je pribjegao ?trajku glađu ?to je bila veoma uspje?na metoda borbe protiv Britanaca. Naime, ukoliko Gandhi umre postojala je mogu?nost da dođe do revolucije i izvan Indje. Iako je i sam bio pripadnik Vaisya (trgova?ke) kaste, Gandhi se posvetio i ukidanju nepravednih socijalnih i ekonmskih aspekata kastinskog sistema. Godine 1934. Gandhi je formalno napustio politiku, a na mjestu lidera Indijskog nacionalnog kongresa zamijenio je Jawaharlal Nehru. Gandhi se posvetio putovanju po Indiji, ali se 1939. ponovo vratio aktivnom politi?kom ?ivotu jer su temelji indijske federacije bili uzdrmani. Prvi potez koji je u?inio ponovnim izlaskom na politi?ku scenu bio je da jo? jednim postom, to jeste ?trajkom glađu, prisilio vladara dr?ave Rajkot da modificira svoj autokratski na?in vladavine. Javni nemiri postali su toliko jaki da su kolonijalne vlasti morale intervenirati i prisliti vladara Rajkota da popusti Gandhijevim zahtjevima. Mahatma je ponovo postao najzna?anija politi?ka figura Indije.

Nakon ?to je izbio Drugi svjetski rat Kongresna stranka i Gandhi nisu se ?eljeli uplitati u konflikt sve dok Britanci ne udovolje njihovom zahtjevu za momentalnu nezavisnost Indije. To su Britnaci dakako odbili nude?i neke druge kompromise ?to su opet Indijci odbili. I nakon ulaska Japana u rat i ?irenja rata na azijski kontinent Gandhi je i dalje odbijao Indiju uvesti u rat. Kona?no 1942. Indijci su pristali u?i u ratni sukob na strani Britanaca. Godine 1944. indijska borba za nezavisnost do?la je u svoju zavr?nu fazu, britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene nacionalisti?ke grupe: Muslimanska liga i Kongresna stranka, rije?e svoje razlike. Gandhi se o?tro suprostavio cjepanju Indije na dvije dr?ave (?to je zahtijevala Muslimanska liga), ali je na kraju ipak morao pristati nadaju?i se kako ?e mir između dvije vjerske skupine biti postignut nakon ?to muslimani zadovolje svoje sepratisti?ke te?nje. Indija i Pakistan postale su zasebne dr?ave kada su Britanci priznali Indiji njenu nezavisnost 1947 . godine. Dana 30. januara, dok je bio na putu prema mjestu gdje je vr?io ve?ernju molitvu, napao ga je i usmrtio Nathuram Godse, hindu fanatik. Gandhijeva smrt ?irom svijeta do?ivljena je kao katastrofa.

Utjecaj [ uredi | uredi izvor ]

Njegov doprinos ljudskom rodu ne mjeri se mjerilima XX. vijeka ve? mjerilima kompletne ljudske historije. U Ujedinjenim narodima odr?ana je komemorativna sjednica, a sve zemlje svijeta indijskim predstavnicima u Ujedninjenim narodima izrazili su su?ut. Uskoro nakon njegove smrti do?lo je do vjerskog nasilja u Indiji i Pakistanu , ali su Gandhijeva u?enja ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Njegovo djelo posebice je djelovalo na ameri?kog borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]