Mineralni izvori su prirodni izvori gdje izvire voda koja sadr?i minerale ili neke druge otopljene supstance, a koje joj mijenjaju ukus ili miris ili joj daju neku terapeutsku vrijednost. Soli , spojevi sumpora i neki gasovi su neke od supstanci koje mogu biti rastvorene u vodi iz mineralnih izvora dok ona proti?e kroz podzemne kanale.

Mineralna voda dobijena iz mineralnih izvora je davno postala jedna od va?nijih komercijalnih sirovina.

Banjska mineralna lje?ili?ta su ustanove koje su se razvile u neposrednoj blizini mineralnih izvora, gdje ljudi koriste tu vodu za hidroterapiju, lije?enje i masa?e odnosno piju tu vodu ili se u njoj kupaju.

Vrste [ uredi | uredi izvor ]

Tokom mnogih vijekova, u Americi, Evropi i drugdje, komercijalne kompanije i pojedinci klasificirali su mineralne izvore prema hemijskom sastavu vode koja se iz njih dobija i prema medicinskim u?incima za koja se vjeruje da se njome posti?u:

• Litijini izvori sadr?e soli litija .
• Izvori koji sadr?e soli ?eljeza.
• Alunski izvori sadr?e alaune .
• Sulfatni izvori sadr?e gas vodik sulfid .
• Slai izvori sadr?e soli kalcija, magnezija ili natrija.
• Alkalni izvori sadr?e neku bazu .
• Kalci?ni izvori sadr?e kalcij-hidroksid .
• Vreli (termalni) izvori mogu sadr?avati veliku koncentraciju raznih minerala.
• Sodni izvori sadr?e gas ugljik dioksid  (soda voda).
• Slatki izvori su bili izvori u kojima nije bilo prisustva sumpora niti soli (vjerovatno uop?e nisu biti "mineralni").
• Radioaktivni izvori sadr?e tragove neke radioakivne supstance poput radija  ili uranija .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

• Cohen, Stan (revidirano izdanje 1981), Springs of the Virginias: A Pictorial History , Charleston, West Virginia: Quarrier Press.
• LaMoreaux, Philip E., & Tanner, Judy T, ured. (2001), Springs and bottled water of the world: Ancient history, source, occurrence, quality and use , Berlin, Heidelberg, New York: Springer-Verlag, ISBN   3-540-61841-4 , pristupljeno 13. 7. 2010 CS1 odr?avanje: vi?e imena: editors list ( link )