Mikrora?unar ( engleski : Microcomputer ) jest mali, relativno jeftin ra?unar sa mikroprocesorom kao njegovom centralnom procesorskom jedinicom (CPU). Sastoji se od mikroprocesora, memorije i minimalnog interfejsa za ulaz/izlaz na jednoj printanoj plo?i (PCB) ^[2] Mikrora?unari su postali popularni u 1970-im i 1980-ima pojavom sve sna?nijih mikroprocesora. Prethodnici ovih ra?unara, mainframe i minira?unari bili su dosta ve?i i skuplji. Mnogi mikrora?unari (ako su opremljeni tastaturom i ekranom za ulaz i izlaz) se mogu smatrati i li?nim ra?unarima . ^[3]

Skra?enica mikro je bila uobi?ajena tokom 1970-ih i 1980-ih, dok se danas ne koristi u svakodnevnoj upotrebi.

Porijeklo [ uredi | uredi izvor ]

Izraz mikrora?unar je u?ao je u popularnu upotrebu nakon uvođenja minira?unara . Najva?nija osobina mikrora?unara je mikroprocesor, koji je objedinio mnoge komponente CPU-a jednog minira?unara u jedan integrisani ?ip .

Francuski Micral N (1973) je patentirao "Micro-ordinateur", ?to je doslovno zna?ilo "Mikrora?unar", kako bi opisali ma?inu koja u sebi ima mikroprocesor. U Sjedinjenim Dr?avama, najraniji modeli poput Altair 8800 ?esto su se prodavali kao kompleti koje je korisnik mogao sastaviti, a isporu?ivali su se sa svega 256 bajtova RAM-a , bez ijednog uređaja za ulaz/izlaz osim indikatorskih lampica i sklopki. Međutim, to je bio primjer koncepta koji je pokazao ?ta se sve mo?e u?initi i vremenom su mikroprocesori i memorija pojeftinili a mikrora?unari postali dosta jednostavniji za upotrebu ?to je uklju?ivalo nekoliko stvari:

• Sve jeftiniji logi?ki ?ipovi poput serije 7400 omogu?avali su bolje interfejse za interakciju poput tastature ,.
• Upotreba audio kaseta za jeftino pohranjivanje podataka zamijenila je ru?ni ponovni unos programa svaki put kada je uređaj uklju?en.
• Jeftinija logi?ka kola u obliku memorija samo za ?itanje i EPROM-a dovela je mogu?nosti da mikrora?unari dođu ve? opremljeni sa samopokretaju?im kernelom .
• Memorija nasumi?nong pristupa postala je dovoljno jeftina da je bilo mogu?e izdvojiti pribli?no 1-2 kilobajta memorije za video memoriju. To je bilo dovoljno za tekstualni prikaz dimenzija 40x25 ili 80x25 ili pikselastu grafiku u boji na obi?noj televiziji u doma?instvu. To je zamijenilo spor, komplikovan i skup teleprinter koji je prethodno bio uobi?ajen kao interfejs minira?unara i glavnih centralnih ra?unara.

Ova pobolj?anja su rezultirala eksplozijom njihove popularnosti tokom kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih. Veliki broj proizvođa?a ra?unara po?eo je da prodaje mikrora?unare i za upotrebu u manjim poslovnim okru?enjima. Do 1979. godine, mnoge kompanije poput Cromemco, Processor Technology, IMSAI, North Star Computers, Southwest Technical Products Corporation, Ohio Scientific, Altos Computer Systems, Morrow Designs i druge pravili su sisteme namijenjene za krajnje korisnike ili firme koji su mogli poslovnim subjektima da pru?e neku uslugu pomo?u ovih ra?unara. To je omogu?ilo preduze?ima koja nisu mogla priu?titi zakup minira?unara ili uslugu dijeljenja vremena mogu?nost automatizacije poslovnih funkcija. Reprezentativni sistem ove ere koristio bi S100 sabirnicu, 8-bitni procesor poput Intelovog 8080 ili Zilog Z80 , sa CP/M ili MP/M operativnim sistemom. Vremenom, kako je industrija sazrijevala, tr?i?te li?nih ra?unara standardizirano je oko IBM PC kompatibilnih operativnih sistema koji su vrtili DOS , a kasnije Windows . Moderni stolni ra?unari, igra?e konzole , laptopi , tablet ra?unari i mnoge vrste ru?nih uređaja, uklju?uju?i mobilne telefone , d?epne kalkulatore i ugrađene industrijske sisteme mogu se smatrati primjerom mikrora?unara.

Upotreba izraza [ uredi | uredi izvor ]

Svakodnevna upotreba termina "mikrora?unar" znatno je opala od sredine 1980-ih i gotovo is?ezla od 2000. ^[4] Ovaj termin se danas naj?e??e povezuje s prvim valom 8-bitnih mikrora?unara kao ?to su Apple II , Commodore 64 , BBC Micro i TRS 80 .

U uobi?ajenoj upotrebi, "mikrora?unar" je zamijenjen terminom " li?ni ra?unar " ili "PC" koji se prvi put pojavio 1959. ^[5] IBM je za svoje ra?unare promovirao termin "li?ni ra?unar" kako bi se razlikovao od ostalih mikrora?unara.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Spisak mikrora?unara
• Glavni centralni ra?unar
• Minira?unar
• Li?ni ra?unar
• Superra?unar

Reference [ uredi | uredi izvor ]

1. ^ Kahney, Leander (9. 9. 2003). "Grandiose Price for a Modest PC" . Wired . Pristupljeno 4. 11. 2019 .
2. ^ A.O., Williman; Jelinek, H.J. (juni 1976). "Special Tutorial: Introduction to LSI Microprocessor Developments". Computer . IEEE. 9 (Computer): 37. doi : 10.1109/C-M.1976.218612 .
3. ^ An early use of the term personal computer in 1962 predates microprocessor-based designs. (See "Personal Computer: Computers at Companies" reference below) . A microcomputer used as an embedded control system may have no human-readable input and output devices. "Personal computer" may be used generically or may denote an IBM PC compatible machine.
4. ^ " microcomputer ". OED Online. December 2013. Oxford University Press. 15 February 2014.
5. ^ " personal computer ". OED Online. December 2013. Oxford University Press. 15 February 2014