Martinje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
El Greco : Sveti Martin i prosjak

Martinje (u Njema?koj : Sankt-Martins-Tag ili Martinsfest ; u Austriji : Martini , od ( latinski : Festum Sancti Martini ); u Sloveniji : Martinovo ) je katoli?ki blagdan svetoga Martina je dan koji se u srednjoj Evropi slavi u skladu s tradicijom i mnogim narodnim obi?ajima : 11. novembar je datum na koji je 397. godine pokopan Sveti Martin iz Toursa . Datum se obilje?ava i u pravoslavnim crkvenim kalendarima, evangelisti?kom kao i u anglikanskom bogoslu?enju . [1] [2]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Razli?iti obi?aji ukorijenjeni su u dvije razli?ite prilike. Tek u 19. vijeku po?inju se mijenjati obi?aji vezani uz lik svetog Martina i legende o njemu, poput one o podjeli pla?ta: [3]

  • U kr??anstvu pod utjecajem Bizanta Martinje je bilo na po?etku korizme , koja se od srednjeg vijeka do suvremenog doba - u pravoslavnim crkvama dijelom i danas - slavila uo?i Bo?i?a . Posljednjeg dana prije po?etka korizme moglo se ponovno pirovati, analogno karnevalu. [4]
  • Osim toga, Martinje je bio kraj ratarske godine, moglo se ku?ati mlado vino, bio je to datum tjeranja stoke ili zavr?etka pa?ne godine i tradicionalni dan kada se pla?ala desetina. Nekada se porez pla?ao u naravi, pa tako i guske. Na ovaj dan zapo?ela su i zavr?ila razdoblja zaposlenja, najma, kamata i pla?a. Kasnije je po tome nazvan i dan svetog Leonarda Limo?kog, za?titnika stoke, 6. novembra. Do danas se u ugovorima o zakupu zemlji?ta ?esto spominje Martinje kao datum po?etka i zavr?etka, budu?i da vrijeme odgovara po?etku i kraju prirodnog razdoblja uzgoja. Martinje se stoga nazivalo i kamatni dan . [5]

Obi?aji [ uredi | uredi izvor ]

Kr?tenje vina [ uredi | uredi izvor ]

Martinjska guska sa crvenim kupusom i knedlama

U sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji na dan sv. Martina se njeguje tradicionalni narodnii obi?aj simboli?kog prevođenja mo?ta u mlado vino , tzv. "kr?tenje vina" ("kr??enje mo?ta" [6] ) odnosno blagoslov vinograda . U mjestima u kojim je sveti Martin za?titnik prireduju se najve?e tradicionalne muzi?ke i folklorne zabave na gradskim trgovima. Na proslavama naj?e??e se priprema martinjska guska i mlinci . Posebno velika slavlja su u Hrvatskoj u Svetom Martinu na Muri , Po?egi , Kutjevu , Velikoj Gorici , Dugom Selu Sv. Ivanu Zelini .

Martinjska guska [ uredi | uredi izvor ]

Slavljenje Martina [ uredi | uredi izvor ]

Martinjska parada [ uredi | uredi izvor ]

Martinjsko pjevanje [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ www.sanktmartinorden.de ? Der Namenspatron: St. Martin v. Tours Arhivirano 25. 4. 2014. na Wayback Machine
  2. ^ Schafer, Joachim . "Martin von Tours" . heiligenlexikon.de (jezik: njema?ki). Okumenisches Heiligenlexikon . Pristupljeno 14. 2. 2023 . CS1 odr?avanje: nepreporu?eni parametar ( link )
  3. ^ Manfred Becker-Huberti : Feiern ? Feste ? Jahreszeiten. Lebendige Brauche im ganzen Jahr. Sonderausgabe, Herder Verlag, Freiburg (Breisgau) 2001, ISBN 3-451-27702-6 , S. 34.
  4. ^ Manfred Becker-Huberti: Feiern ? Feste ? Jahreszeiten. Lebendige Brauche im ganzen Jahr. Sonderausgabe, Herder Verlag, Freiburg (Breisgau) 2001, ISBN 3-451-27702-6 , S. 36.
  5. ^ Dieter Pesch: Das Martinsbrauchtum im Rheinland. Wandel und gegenwartige Stellung. (Dissertation vom 6. Februar 1970) Munster 1970, S. 29 ff.
  6. ^ Kr??enje mo?ta

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Martinje&oldid=3486659 "