Lirska poezija
je formalna vrsta
poezije
koja izra?ava li?ne
emocije
ili osje?aje, tipi?no izgovorene u prvom licu.
[1]
Dobila je naziv po obliku anti?ke
lirske
gr?ke knji?evnosti
, koja je definisana muzi?kom pratnjom, obi?no na ?i?anom instrumentu poznatom kao
lira
.
[2]
Ovaj pojam svoj zna?aj u knji?evnoj teoriji duguje podjeli koju je razvio
Aristotel
između tri ?iroke kategorije poezije: lirske, dramske i epske.
Lirska poezija nastala je u svojevrsnom
sinkretizmu
(
gr?ki
synkretismos
, stapanje, sjedinjavanje) govora, plesa, muzike, glume i knji?evnosti, od kojih su se kasnije razvile zasebne
umjetnosti
. Zato prihvatanje lirskog govora, (odnosno razumijevanje lirike) poma?e u razumijevanja svih vidova izra?avanja jezika, u kojem je gotovo nemogu?e odvojiti osje?aj za ritam i muziku od shvatanja zna?aja pojedinih rije?i.
Zbog sa?etosti jezi?kog izraza, zbog nagla?avanja osje?ajnog dojma, zbog nagla?avanja na jedinstvu ritma i zvuka rije?i s njihovim zna?enjem, lirska poezija se odlikuje i posebnim odnosom prema onom o ?emu se u njoj govori. O ?emu lirika govori je izraz neposrednog, trenutnog i li?nog iskustva u kojem se gube sve razlike između subjektivnog i objektivnog, vanjskog i unutra?njeg, pojedina?nog i op?enitog "ja" i svijeta. Zbog toga se lirska poezija smatra subjektivnom za razliku od objektivnosti
epske
poezije i
proze
, ?ime se ?eli naglasiti da lirika ne mo?e opisivati događaje ni izricati op?enito va?ne misli, nego mo?e samo govoriti o neposrednom osobnom iskustvu.
Kad opisuje neki događaj i kad govori o nekim op?im misaonim stavovima, prava lirika pronalazi poseban, vlastiti pristup zbilji, u kojem i uobi?ajene stvari, događaji i misli dobijaju sasvim nove misaone dimenzije.
Struktura lirske pjesme
Zbog kratko?e i sa?etosti izraza lirska pjesma je naizgled veoma jednostavna. U nekoliko re?enica se iznosi neki do?ivljaj, pejza?, predmet ili osoba, ili se izra?ava neka misao.
Stvarno razumijevanje lirike zavisi od nekih preduslova: o sposobnosti ?itaoca (odnosno slu?atoca), o njegovom obrazovanju i osjetljivosti upravo za lirski izraz, o poznavanju tradicije unutar koje je pjesma napisana, o poznavanju jezika te knji?evne problematike izraza. Osim ovoga, lirika se ne mo?e uvijek i svugdje prihvatiti i razumjeti kao lirika.
Osnovna struktura lirske pjesme mo?e se zapaziti razmotri li se tema, kompozicija, jezik i ritmi?ka organizacija pjesme. Tematike lirskih pjesama govore o svemu o ?emu se uop?e mo?e govoriti, ali se poredbenom analizom mo?e ustvrditi:
- poku?aji da se lirski izraz potpuno odvoji od zna?enja nisu doveli do uspjeha, jer svaka lirska pjesma ipak govori o ne?emu.
Rije?i u njoj zadr?avaju neko zna?enje, premda je to zna?enje ?esto veoma razli?ito od uobi?ajenih zna?enja.
- određene teme se u lirici javljaju ?e??e od ostalih. Lirske teme mijenjale su se tokom vremena, ali su zadr?ale (barem u lirici evropskog kulturnog kruga) sklonost prema izra?avanju nekih va?nih i tipi?nih tema vezanih za: ljubav, smrt, prolaznost, zavi?aj, s onim ?to je ?ovjeku bo?ansko i sveto, te (posebno u novije vrijeme) sa samim pjesni?tvom.
Motivi u lirici su vezani zajedni?kom temom, osobinama
pjesnika
, a raspoređeni su u cjelinu tako ?to se prvi motiv najprije razvija daljim slijedom opisa osobina pjesnika, a zatim zaklju?uje ponavljanjem prvog motiva uz određenu varijaciju.
U lirici nema pripovijedanja ni dugih opisa, a cjelina ne mo?e biti postignuta zatvaranjem "između" po?etka i zavr?etka onog ?to se pripovijeda, niti nekom iscrpno??u opisa koji zahva?a cjelinu opisanog. Lirika navodi niz asocijacija uz glavni motiv. Jedan motiv razvija se nizanjem paralelnih motiva s manjim varijacijama ili sa određenim kontrastima.
Do izuzetnog zna?enja u lirskim pjesmama se dolazi putem ritma i zvuka, naro?itog rasporeda rije?i u stihovima, te posebnog rasporeda stihova u pjesmi.
Jezik i ritmi?ka organizacija lirske pjesme pri tome se ne mogu uop?e razmatrati odvojeno od teme i kompozicije. Na?in na koji je u lirskoj pjesmi obrađena tema potpuno zavisi od uspje?nog pronala?enja jedinstva ritma, zvuka i zna?enja rije?i, takvog jedinstva kakvo omogu?uje da sve komponente strukture pjesme ravnopravno djeluju u ostvarivanju onog smisla koji na ?itaoca ostavlja najdublji dojam.
Lirska pjesma u Bosni i Hercegovini
Lirske pjesme u Bosni i Hercegovini obuhvataju: sevdalinke, pjesme uz rad, svadbene, uspavanke i ?aljive.
Među lirskim vrstama bo?nja?ke usmene knji?evnosti posebno se izdvaja ljubavna pjesma
sevdalinka
.
Naj?e??i oblici stiha u sevdalinci su: epski (nesimetri?ni) deseterac, simetri?ni i nesimetri?ni osmerac, jedanaesterac, trinaesterac i lirski (simetri?ni) deseterac, obi?no u rasponu od 5 do 15 stihova. Melostrofu (oblik pjevane strofe), odlikuju raznoliko izmjenjivani pripjevi. Pjevana je u razli?itim prilikama, bez muzi?ke pratnje ili uz pratnju
saza
te u novije doba
harmonike
.
Vanjski linkovi
Reference