한국   대만   중국   일본 
Kulin ban - Wikipedia Idi na sadr?aj

Kulin ban

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kulin Ban )
Kulin
Lik bana Kulina je prikazan na srednjem kri?u u donjem lijevom uglu.
Ban Bosne
Vladavina 1180 ? 1204.
Prethodnik Manuel I Komnen
Nasljednik ban Stjepan
Porijeklo i porodica
Supru?nik banica Vojslava
Djeca ban Stjepan
nepoznati sin
Dinastija Kulini?i
Otac nepoznato
Majka nepoznato
Rođenje oko 1145 .
Slavonija
Smrt 1204 .
nepoznato

Kulin ban je bio bosanski ban koji je vladao Bosnom od 1180. do 1204. godine. Poznat je po svojoj povelji . Bio je jako zna?ajan vladar. Za vrijeme njegove vladavine Bosna do?ivljava razvoj. Ostao je jako upam?en u narodu, pa tako postoji izreka Od Kulina bana i dobrijeh dana . Prvo je vladao kao vazal Bizanta a zatim kao vazal Ugarske, ali je zbog unutra?njih sukoba u Ugarskoj, Kulin bio vazal u o?ima Ugarske, ali vazalstvo prema Ugarskoj u to vrijeme nije postojalo. [1]

Porijeklo

Porijeklo bana Kulina nije sigurno. Neki izvori [ nedostaje referenca ] navode da je ban Kulin bio sin bana Bori?a, ali za to je mala mogu?nost. Ali je Kulin sigurno bio u srodstvu sa banom Bori?em. Mogu?e je da je Kulin rođen u dana?njoj Slavoniji . Na vlast je postavljen ve? oko 1172. godine od strane Bizanta , ali je nakon smrti Manuela I Komina (sebe nazivao carem Bosne) [2]

Vladavina

Po?etak vladavine

Na vlast je postavljen ve? oko 1172.godine od strane Bizanta , ali je nakon smrti Manuela I Komina (sebe je nazivao carem Bosne) [2] . Kao ?to je pomenuto vladavinu je zapo?eo kao vazal bizantijskog cara , a zatim kao vazal ugarskog kralja . S izuzetkom jednog vojnog pohoda, koji je protiv Bizantije vodio 1183. godine, Bosna je njegovu vladavinu provela u miru i zna?ajno ekonomski napredovala.

Rat protiv Bizanta

Kulin je 1183. godine vodio svoju vojsku sa snagama Ugarske pod vođstvom kralja Bele , koji je upravo pokrenuo napad na Bizant zajedno sa Srbima pod vodstvom velikog ?upana Srbije, Stefana Nemanje . Uzrok rata je bio postavljanje Andorika Komina na bizantski carski prijestol, koji nije bio priznat od Ugarske. Bez pote?ko?a, a Bizantijci su potisnuti iz doline Morave sve do Sofije, ugarska koalicija je oplja?akala Beograd , Brani?evo , Ni? , Ravno i Sofiju . U vrijeme bitke Kulinova Bosna se prostirala od Drine na istoku do Krajeva na zapadu i od Save na sjeveru do Neretve na jugu.

Hereza

Za vrijeme bana Kulina javljaju se prve vijesti o ?irenju hereti?kog u?enja u Bosni, koje je uzelo toliko maha da ga je prihvatio ban Kulin sa porodicom i s mnogo naroda. O tome je papau Inocenta III obavijestio zetski knez Vukan Nemanji? , ve? 1199. godine. [3] Vukan pi?e

Vukan, koji je optu?ivao zajedno sa Kulinom i banicu Voslavu. Vojslava je bila sestra Vukanovog oca, Stefana Nemanje.

u zemlji ugarskog kralja, u Bosni, razvija se hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam Kulin, po?to je sa svojom ?enom i svojom sestrom, udovicom Miroslava Humskog , i s vi?e svojih srodnika bio zaveden, preveo u onu herezu vi?e od deset hiljada kr??ana

[2]

Sve do ovog pisma kneza Vukana nije se pojava heretika i njihovog u?enja u Bosni smatralo ozbiljnim. Nakon pisma kneza Vukana papa je odlu?io poduzeti određene mjere da se hereza u Bosni uni?ti. [2] Papa se ve? 1200. godine obratio ugarskom kralju Emeriku , tre?e?i intervenciju protiv Bosne. Emerik je prihvatio papin poziv. Time je zapo?ela bliska suradnja između pape, Emerika i Vukana Nemanji?a. [2] Ovaj savez treba gledati politi?ke prirode jer i Emerik i Vukan su ?eljeli ste?i vlast nad Bosnom. Vukan je bio nezadovoljan titulom zetskog kneza umjesto titulom srpskog kralja. [4] Dok je Emeriku trebao povod za napad na Bosnu. iz ovga je jasno da Kulin nije bio nikakav ugarski vazal jer se Emerik ?alio papi da je Kulin odveo neke kr??ane iz Srbije. [2]

Bilinopoljska izjava

Pred opasnosti od kri?arskog rata, Kulin odmah je pokazao da u pogledu vjere ?eli da prihvati sve ?to od njega tra?i rimska kuija. U pismu rimskoj kuriji pravadao se da nije znao razlikovati heretike i prave vjernike te da je spreman primiti svaku pouku, u smislu da papa po?alje izaslanika u Bosnu. Papa je rihvatio Kulinov zahtjev i u Bosnu poslao Ivana Kazamarisa , svog izaslanika. [2]

Papin izaslanika uz pratnju dubrova?kog arhiđeakona Marina, stigao je u Bosnu po?etkom aprila 1203. godine. Odmah je na Bilinom polju pored rijeke odr?ao sabor sa starje?inama krstjana banom Kulinom, njegovim ?asnicima i narodom. Ispitivanjem starje?ina ustanovio je da su njihova vjerovanja iskrivljena . Zato je od starje?ina zatra?eno da se odreknu bitnih ta?aka svog u?enja. Oni su na to pristali i ve? 8. aprila 1203. potpisali akt o odbacivanju ereti?kog u?enja. Akt je potpisao i sam ban Kulin i arhiđakon Marin. Kazamaris je tako obavio posao kako mu je naredio papa, pa se zatim zaputio u Ugarsku. [2] Pismom iz juna 1203. Kazamaris je izvjestio papu da je pitanje bosanskih heretika rje?eno. U stvarnosti ?in odricanja je bio Kulinov takti?ki potez. [2] Na ovaj na?in je ban Kulin spasio svoju dr?avu od kri?arskog pohoda, barem na kratko vrijeme. Ve? od perioda vladavine bana Mateja Ninoslava pod istim optu?bama nastavljaju se kri?arski pohodi na Bosnu.

Porodica

Pretpostavlja se da je bio blizak srodnik bana Bori?a . [4] Njegova sestra bila je supruga zahumskog kneza Miroslava, brata ra?kog velikog ?upana Stefana Nemanje . [5] Njegova supruga bila je banica Vojslava , a sin ban Stjepan . [6] Ban je imao jo? jednog sina kojeg je sa sobom poveo Ivan de Kazamaris sa jo? dvojicom bosanskih krstjana Ljubinom i Bragetom. Oni su sa Kulinovim sinom polo?ili zakletvu pred kalo?kim nadbiskupom i ponovili obe?anje da ?e se pridr?avati svih obaveza. Ukoliko bi ban svjedno podr?avao i ?titio heretike, bio bi du?an platiti 1000 maraka srebra, koju bi podjelili rimska kurija i kraljeva blagajna.

Povelja Kulina bana

Povelja Kulina Bana iz 1189.
Glavni ?lanak: Povelja Kulina bana

Iz njegovog vremena sa?uvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Radi se o Povelji Kulina bana , napisanoj 29. augusta 1189.

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, amin. Ja, ban bosanski Kulin, obe?avam Tebi, kne?e Krva?u, i svim građanima Dubrov?anima pravim vam prijateljem biti od sada i dovijeka.

I pravicu dr?ati s vama i pravo povjerenje, dokle budem ?iv.

Svi Dubrov?ani koji hode kuda ja vladam, trguju?i, gdje god se ?ele kretati, gdje god koji ho?e, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a ?to mi tko dade svojom voljom kao poklon. Ne?e im biti od mojih ?asnika sile, i dokle u mene budu, davat ?u im pomo? kao i sebi, koliko se mo?e, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i ovo sveto ?etveroevanđelje. [7]

Ova povelja ?vrst dokaz dr?avnosti Bosne. U njoj se navodi da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast, i da je uređena zemlja. Bosna ima sve karakteristike srednjovjekovne feudalne dr?ave.

Plo?a Kulina bana

Plo?a Kulina bana nađena kod Visokog , selo Biskupi?i . Blizu, preko rijeke Bosne, su i Mile .

Opis plo?e

Ovu plo?u dao je ispisati ban Kulin. Plo?a je bijela miljevina, ?irok 66,5 cm, visoka 53 cm, na gornjem desnom i na donjem lijevom rubu je malo o?te?ena, ina?e vrlo dobro sa?uvana. U gornjem dijelu plo?e uklesan je u ?etiri reda natpis, koji zauzima ?irinu od 9 cm. Slova prvog reda uklesana su pokrupno, ali su sve manja, a u ?etvrtom redu pri kraju jedva se i vide. [8]

Ispod ovog natpisa razdijeljena je plo?a izbo?enim prugama u ?est polja, a u svakom polju urezano je po jedno kolo. U svakom kolu opet uklesan je po jedan krst. U prvom kolu taj krst je malen, ne?to nakrivljen, a opasan je sa dva koncentri?na kola, koja prikazuju ornament sukane vrpce. U sljede?a dva kola krstovi su ?irokih izvitih krakova, a oblikom i veli?inom jednaki su. I naredna dva krsta u donjem redu jednakog su oblika, ali su im krakovi ravni te se na zavr?etku pro?iruju u trouglaste latice, a krst u ?estom kolutu na?injen je od ?etiri trouglata krila. U svih ovih krstova kraci su jednaki kao u takozvanog malte?kog krsta, a na svim, izuzev prvi, urezani su razli?itom rukom i nejednakim slovima po manji natpisi. [8]

Natpis na ?elu plo?e vrlo je razgovjetno urezan, ali nije mogu?e posve sigurno ustanoviti potpuni tekst, po?to je na desnom kraju odlomljen. Nedostaje oko desetak, dvanaest slova. [8]

Tekst plo?e

Natpis sa plo?e glasi:

Siju crkv’ ban’ Kulin’ zida.

e g d…..jeni Ku?ev’sko Zagorie

i nade na nu grom(‘ i) u Podgorie Sljepi?i?t’:

i postavi svoj obraz’ (za ili nad’) pragom’:

B(og)’ dai banu Kulinu zdravie i banici Vojslavi.


[8]

Natpis se odnosi na jednu crkvu, koju je ban Kulin sazidao u ku?evskom Zagorju i na nju i na Podgorje Sljep?i? pade ili nade ? kako pi?e ? grom, te ju ban vjerovatno iznova sazidao i postavio svoj obraz nad pragom. Pod tim obrazom valjda nije ba? nu?no razumijevati portret banov, nego samu plo?u, koju opisujemo, jer u staro vrijeme nazivala se svaka slika ili skulptura pa i natpis obrazom. Natpis zavr?uje ?eljom, da Bog da zdravlje banu i banici, te iz njega doznajemo da se Kulinova ?ena zvala Vojslava. Vrijeme kada je na?injen ovaj natpis, mo?e se utvrditi prili?no ta?no. Poznato je, da je ban Kulin sa ostalom vlastelom svojom tek 8. aprila 1203. na zboru u Boljinom polju na Bosni pre?ao na katoli?ku vjeru, a do tada bija?e prista?a bosanske crkve , bogumilske, a kao Bogumil nije mogao da gradi crkve. S toga ovaj natpis, koji se odnosi na gradnju Kulinove crkve, stavlja se u razdoblje od godine 1203. do kraja godine 1204, kad se Kulin zadnji put spominje. Kulinovu suprgu nalazimo u tom natpisu prvi put spomenutu pod imenom Vojslava. [8]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Malcolm, Noel (1. listopada 1996) Bosna. Kratka povijest. London: New York University Press. str. 364.
  2. ^ a b c d e f g h i Mustafa Imamovi?, Historija Bo?njaka.
  3. ^ Brkovi?, Milko: Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet ; "Crkva na kamenu", 2002.
  4. ^ a b Klai?, Nada : Srednjovjekovna Bosna: politi?ki polo?aj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g. ; "Grafi?ki zavod Hrvatske", 1989.
  5. ^ Klai?, Nada : Povijest Hrvata u srednjem vijeku ; "Globus", 1990.
  6. ^ Mandi?, Dominik : Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandi?a : "Bosna i Hercegovina: sv. 1. Dr?avna i vjerska pripadnost sredovje?ne Bosne i Hercegovine" , "Ziral", 1978.
  7. ^ Naka?, ?upari?, Lali?, Dautovi?, Kurtovi?, (2018), Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske dr?ave , str. 32, Mladinska knjiga, Sarajevo
  8. ^ a b c d e "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 22. 7. 2023 . Pristupljeno 22. 7. 2023 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )

Vanjski linkovi


Prethodnik:
Manuel I Komnen 		Ban Bosne
1180 ? 1204. 		Nasljednik:
Stjepan


Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kulin_ban&oldid=3556277 "