한국   대만   중국   일본 
Korali - Wikipedia Idi na sadr?aj

Korali

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Korali (Anthozoa) su morske ?ivotinje . ?ive kolonijalno u svim morima kako tropskim tako i polarnim. Kolonije mogu biti raznih veli?ina, od veoma malih pa do visine od nekoliko metara . Na plo?astoj osnovi koralnog polipa nalaze se usta okru?ena prstenom pipaka. Suprotni dio je baza i dlu?i za pri?vr??ivanje korala za podlogu. Veli?ina im je od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u pre?niku. Jedan od najve?ih korala je Fungia samostalan koral veli?ine 25 cm u pre?niku .

Oni mogu biti:

  1. sesilni pri?vr??eni za podlogu
  2. slabo pokretljivi polipi

Boja im je razli?ita: bijela crvena, ?uta, plava, zelena, i ljubi?asta, a dobijaju ih od prirodnih pigmenata. Neke alge ?ive u simbiozi sa koralima i daju im boju. Na povr?ini korala suizrasline ? pipci. Slu?e za odbranu ili se poma?u njima pri ishrani. Sadr?e ?arne ?elije ? nematociste.

Probavni trakt ili sistem organa za varenje po?inje ustima i ide u stoma?nu ?upljinu,koja je podijeljena longitudinalnim membranama ? mesentarije. One sadr?e i reproduktivne ?elije.

Respiratorni sistem (sistem razmjene gasova) ? razmjena gasova vr?i se du? ?itavog tijela korala.

Korali se hrane:

  1. zooplanktonima
  2. sitnim ribama
  3. drugom hranom organskog porijekla

Korali koji u?estvuju u građi koralnih sprudova hrane su no?u i to zoonxanthellae.

Razmno?avanje [ uredi | uredi izvor ]

Razmno?avanje korala mo?e biti spolno i bespolno.

Oni mogu biti hemafrodit, a i mu?kog ili ?enskog pola. Bespolno razmno?avanje je ?e??e. Odvija se pupljenjem i nepotpunim dijeljenjem. Pupoljak se mo?e, a i ne mora odvojiti od stare ?ivotinje. Kod polnog razmno?avanja u tjelesnoj ?upljini razvija se mlada ?ivotinja. Kao planula-larva izlazi na usni otvor.

Ugro?enost korala [ uredi | uredi izvor ]

Idealno stani?te za podvodni svijet tropskih i suptropskih mora predstavljaju koralne ?ume, sprudovi i atoli. U njima ?ivi veliki broj razli?itih riba, morskih zvijezda, algi. Nemarno??u, nebrigom ?ovjeka, kao i sve ve?im zagađivanjem voda i atmosfere taj svijet postaje ozbiljno ugro?en.

Globalno zagrijavanje, izazvano zagađenjem prirodne sredine, uzima svoj pozama?an danak i u koralima. Korali su vrlo osjetljivi na temperaturna kolebanja i vole topla mora. U pretoploj morskoj vodi korali se jednostavno skuhaju odbacuju alge, kojima se hrane usljed ?ega pobijele i uginu. Takve, be?ivotne korale napu?taju i ?ivotinje koje su tu nalazile hranu i skloni?te.

Danas je sve vi?e i vi?e ovako ugro?enih korala pri ?emu se de?ava da se neki povrate u prethodno stanje, ali veliki broj njih ugine. Po nekim podacima je 1998. godine bila najpogubnija za korale jer ih je 16% izbijelilo ili uginulo. Po pesimisti?nijim prognozama ako se u narednih 10-tak godina ne zaustavi zagađivanje ?ivotne sredine i rast temperature do?i ?e do potpunog uni?tenja korala.