Koloseum

Koordinate : 41°53′24.72″N 12°29′32.64″E  /  41.8902000°N 12.4924000°E  / 41.8902000; 12.4924000
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Koloseum
Koloseum nalazi se u Rim
Koloseum
Koloseum
Prikazano unutar Rima
Map
Dana?nja lokacija amfiteatra
Kliknite na kartu da vidite oznaku
Lokacija Regio III Isis et Serapis , Rim , Italija
Koordinate 41°53′24.72″N 12°29′32.64″E  /  41.8902000°N 12.4924000°E  / 41.8902000; 12.4924000
Vrsta Amfiteatar
Historija
Graditelj Vespazijan , Tit
Osnovano 70?80 ; prije 1944 godina  ( 80 )

Koloseum ( italijanski : Colosseo ) ovalni je amfiteatar u centru Rima , isto?no od Rimskog foruma . Najve?i je anti?ki amfiteatar ikad izgrađen i danas je najve?i stoje?i amfiteatar na svijetu, uprkos svojoj starosti. Izgradnja je po?ela za vrijeme cara Vespazijana (69?79) u 72. [1] i zavr?ena je 80. godine tokom vladavine njegovog nasljednika Tita (79?81). [2] Dalje modifikacije su napravljene tokom Domicijanove vladavine (81?96). [3] Tri cara koja su bili pokrovitelji radova poznati su kao Flavijevska dinastija , a amfiteatar su kasniji klasicisti i arheolozi nazvali Flavijev amfiteatar ( latinski : Amphitheatrum Flavium ; italijanski : Anfiteatro Flavio ) zbog povezanosti s njihovim prezimenom ( Flavius ).

Koloseum je izgrađen od sedrenog kre?njaka, sedre (vulkanske stijene) i betonom oblo?ene opeke. Procjenjuje se da je mogao primiti od 50.000 do 80.000 gledalaca u razli?itim periodima svoje historije, [4] [5] s prosje?nim brojem gledalaca od oko 65.000; [6] kori?ten je za gladijatorske borbe i javne spektakle uklju?uju?i lov na ?ivotinje, pogubljenja, rekonstrukcije poznatih bitki i drame zasnovane na rimskoj mitologiji , te u jednom periodu za simulacije pomorskih bitki . Građevina je prestala da se koristi za zabavu u ranom srednjem vijeku . Kasnije je ponovo kori?ten kao mjesto stanovanja, radionice, prostorije za vjerske obrede, tvrđava , kamenolom , te kr??ansko sveti?te.

Iako je zna?ajno uni?ten zbog zemljotresa i krađe kamena (za spolij ), Koloseum je jo? uvijek ikona Rimskog Carstva i jedan je od Novih sedam svjetskih ?uda . [7] Jedna je od najpopularnijih turisti?kih atrakcija Rima i također ima vezu s Rimokatoli?kom crkvom , jer svakog Velikog petka Papa predvodi procesiju "Kri?ni put" koja po?inje u podru?ju oko Koloseuma. [8] Koloseum je prikazan na italijanskoj verziji kovanice od pet centi .

Naziv [ uredi | uredi izvor ]

Prvobitni naziv građevine bio je jednostavno amfiteatar ( latinski : amphitheatrum ). [9] Iako se moderni naziv Flavijev amfiteatar ( latinski : amphitheatrum Flavium ) ?esto koristi, ne postoje dokazi da se koristio u antici . [9] Ovaj naziv se odnosi na Flavijevsku dinastiju , za vrijeme ?ije vladavine je građevina izgrađena, ali je danas pozntija pod nazivom Koloseum. [9] U antici su Rimljani spominjali Koloseum neslu?benim nazivom Amphitheatrum Caesareum (gdje je Caesareum pridjev koji se odnosi na titulu cezara ), ali bi ovaj naziv mogao biti samo poetski [10] [11] jer nije kori?ten isklju?ivo za Koloseum; Vespazijan i Tit, graditelji Koloseuma, također su sagradili i Flavijski amfiteatar u Puteoli (moderni Pozzuoli). [12]

Vjeruje se da naziv Koloseum poti?e od kolosalne Neronove statue urađene po modelu Kolosa s Rodosa . [3] [9] Ogromnu bronzanu skulpturu Nerona kao sun?evog bo?anstva car Hadrijan (117?138) premjestio je na mjesto pored amfiteatra. [9] Latinska rije? colosseum imenica je srednjeg roda nastala od pridjeva colosseus , ?to zna?i "gigantski" ili "kolosalni". [9] Do 1000. godine latinski naziv "Colosseum" po?eo se koristiti za amfiteatar iz obli?njeg "Colossus Solis". [13]

U srednjovjekovnom latinskom jeziku postojale su dvije forme naziva: coloseum iz 12. vijeka i coliseum iz 14. [9] U 12. vijeku zabilje?ena je struktura naziva amphitheatrum colisei , "Amfiteatar Kolosa". [9] U visokom srednjem vijeku , Flavijski amfiteatar je u kasnom 13. vijeku posvjedo?en kao starofrancuski colose , a u ranom 16. vijeku po srednjofrancuskom kao colisee , kada se ve? ta rije? mogla upotrijebiti za bilo koji amfiteatar. [9] Iz srednjofrancuskog colisee izvedeno je srednjoenglesko colisee , koje je u upotrebi od 15. vijeka i kori?teno je u djelu Solace of Pilgrims Johna Capgravea , u kojem je zapisao: collise eke is a meruelous place … þe moost part of it stant at þis day . [14] U srednjoengleskom prijevodu biografije Marka Aurelija (161?180) koju je napisao Antonio de Guevara oko 1533. zapisano je: this Emperour, beynge with the Senate at Collisee ... [14] Sli?no se odnosi i na italijanske rije?i colosseo ili coliseo koje su se prvobitno odnosile na amfiteatar u Rimu, a zatim na bilo koji amfiteatar. [9] [14] 1460. je postojao ekvivalent u katalonskom jeziku coliseu ; 1495. se pojavio u ?panskom coliseo , te od 1548. i u portugalskom coliseu . [9]

Koloseum

Najraniji citat na naziv Koloseum u ranom modernom engleskom jeziku je prijevod iz 1600. Philemona Hollanda djela Urbis Romae topographia Bartolomea Marlianija , kojeg je koristio za pripremu svog prijevoda Livijeevog djela Ab Urbe Condita Libri iz Augustovske ere . [9] U tekstu se navodi: This Amphitheatre was commonly called Colosseum, of Neroes Colossus, which was set up in the porch of Neroes house. ("Ovaj amfiteatar se obi?no nazivao Koloseum Neronovog kolosa, koji je bio postavljen u trijemu Neronove ku?e.") [9] Sli?no je i John Evelyn prevodio srednjofrancusko le Colisee kojeg je koristio teoreti?ar arhitekture Roland Freart de Chambray , te je napisao: And 'tis indeed a kind of miracle to see that the Colosseum … and innumerable other Structures which seemed to have been built for Eternity, should be at present so ruinous and dilapidated . ("I zaista je svojevrsno ?udo vidjeti da Koloseum ... i bezbrojne druge strukture koje su izgrađene za vje?nost, treba da sada budu tako ru?evne i oronule.") [9]

Nakon Neronovog samoubistva i građanskih ratova u periodu godine ?etiri cara , Neronov kolos je preuređen u lik Helija ( Sol ) ili Apolona , boga sunca, dodavanjem odgovaraju?e sun?ave krune . Tada se obi?no nazivao "Colossus solis". [15] Neronova glava je također nekoliko puta mijenjana s glavama drugih careva. [16] Uprkos svojim paganskim poveznicama, kip je ostao stajati i tokom srednjeg vijeka i pripisane su mu magi?ne mo?i . Car Konstantin Veliki postavio je svoje lice na kip. [17]

U osmom vijeku pripisan je epigram Bedi ?asnom koji slavi simboli?ki zna?aj kipa u propro?anstvu koje se razli?ito citira: Quamdiu stat Colisæus, stat et Roma; quando cadet colisæus, cadet et Roma; quando cadet Roma, cadet et mundus ("sve dok Kolos stoji, postoja?e i Rim; kada Kolos padne, past ?e i Rim; kada padne Rim, past ?e i svijet"). [18] Ovo se ?esto pogre?no prevodi da se odnosi na Koloseum, a ne na Kolos (kao na primjer u Byronovoj pjesmi Childe Harold's Pilgrimage ). Međutim u vrijeme pisanja Pseudo-Bede, imenica mu?kog roda coliseus odnosila se na kip, a ne na amfiteatar. [19]

Kolos je na kraju pao, navjerovatnije kako bi se iskoristila njegova bronza . Sam kip je uveliko zaboravljen, a sa?uvana je samo njegova osnova između Koloseuma i obli?njeg Hrama Venere i Rome . [20]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Izgradnja, inauguracija i rimske obnove [ uredi | uredi izvor ]

Sestercij Tita proslavlja inauguraciju Koloseuma (kovanica iz 80. godine).
Karta centralnog Rima za vrijeme Rimskog carstva s Koloseumom u gornjem desnom uglu

Odabrana lokacija za izgradnju je bila ravna povr?ina na dnu niske doline između bre?uljaka Celij , Eskvilin i Palatin , kroz koju je tekao potok i nalazilo se umjetno jezero/mo?vara [21] Do drugog vijeka prije nove ere ovo podru?je je bilo gusto naseljeno. Naselje je uni?teno u velikom rimskom po?aru iz 64. godine, nakon ?ega je Neron zauzeo ve?inu ovog podru?ja kojeg je dodao u svoj li?ni posjed. Tu je sagradio grandiozni Domus Aurea ispred kojeg je napravio vje?ta?ko jezero okru?eno paviljonima, ba?tama i trijemovima. Postoje?i akvadukt Aqua Claudia produ?en je za opskrbu vodom ovog podru?ja, a ogroman bronzani Neronov kolos postavljen je u blizini na ulazu u Domus Aurea. [20]

Presjek iz enciklopedije Lexikon der gesamten Technik (1904)

Iako je kolos sa?uvan, ve?i dio Domus Aurea je sru?en. Jezero je zasuto, a zemlji?te je ponovo iskori?teno kao lokacija za novi Flavijev amfiteatar. Gladijatorska ?kola i drugi prate?i objekti izgrađeni su u blizini u okvirima nekada?njeg dvori?ta Domus Aurea. Vespazijanova odluka da izgradi Koloseum na mjestu Neronovog jezera mo?e se posmatrati kao populisti?ki gest vra?anja dijela grada ljudima kojeg je Neron prisvojio za svoje potrebe. Za razliku od mnogih drugih amfiteatara koji su se nalazili na periferiji grada, Koloseum je izgrađen u centru, ?ime je simboli?ki i precizno smje?ten u srce Rima.

Izgradnja je finansirana od rasko?nog plijena uzetog iz Jevrejskog hrama nakon Prvog rimsko-jevrejskog rata u 70. godini koji je vodio do Opsade Jerusalema . Prema rekonstruisanom natpisu pronađenom na lokalitetu, "car Vespazijan je naredio da se novi amfiteatar podigne od njegovog generalskog dijela plijena." ?esto se pretpostavlja da su jevrejski ratni zarobljenici vra?eni u Rim, te da su doprinijeli velikoj radnoj snazi potrebnoj za izgradnju amfiteatra, ali za to nema drevnih dokaza; ipak to dodavanje poni?enja pora?nom stanovni?tvu bilo bi u skladu s rimskom praskom. [22] Uz ovaj besplatni izvor nekvalificirane radne snage, timovi profesionalnih rimskih graditelja, in?enjera, umjetnika, slikara i dekoratera preuzimali su specijaliziranije poslove neophodne za izgradnju Koloseuma. Koloseum je izgrađen od nekoliko razli?itih materijala: drvo, kre?njak, sedra , plo?ice, cement i malter.

Izgradanj Koloseuma po?ela je pod vladavinom Vespazijana [3] oko 70?72. godine (73?75. godine prema nekim izvorima). Koloseum je zavr?en do tre?eg sprata u vrijeme Vespazijanove smrti u 79. godini. Najvi?e spratove zavr?io je njegov sin Tit 80. godine, [3] a inauguralne igre su odr?ane 80. ili 81. godine. [23] Kasije Dion pripovijeda da je preko 9.000 divljih ?ivotinja ubijeno tokom inauguralnih igri amfiteatra. Povodom inauguracije izdan je posebni kovani novac. [24] Građevina je dodatno preuređena tokom vladavine Vespazijanovog mlađeg sina, novoimenovanog cara Domicijana , koji je izgradio hipogej , niz tunela koji su kori?teni za smje?taj ?ivotinja i robova. Također je dodao galeriju na vrhu Koloseuma kako bi pove?ao njegov kapacitet za sjedenje. [25]

Koloseum je te?ko o?te?en 217. godine u velikom po?aru (prouzrokovanom munjom, prema Kasije Dionu [26] ), koji je uni?tio gornje drvene nivoe unutra?njosti amfiteatra. U potpunosti nije bio popravljen sve do 240. godine, te je zatim podvrgnut daljim popravkama 250, 252. i 320. godine. Honorije je zabranio gladijatorske borbe prvo 399. godine, a zatim ponovo i 404. Gladijatorske borbe se posljednji put spominju oko 435. [20] Natpisi bilje?e restauracije razli?itih dijelova Koloseuma pod Teodosijem II i Valentinijanom III (vladao 425?455), vjerovatno radi popravke ?tete uzrokovane velikim zemljotresom iz 443; jo? radova je uslijedilo u 484. [27] i 508. Arena se nastavila koristiti za takmi?enja sve do ?estog vijeka. Lov na ?ivotinje nastavljen je najmalje do 523. godine, kada je Anicije Maksim proslavio svoju titulu konzula uz lov, ?to je kralj Teodorih Veliki kritikovao zbog velikih tro?kova. [20]

Srednji vijek [ uredi | uredi izvor ]

Karta srednjovjekovnog Rima s prikazanim Koloseumom

Koloseum je pretrpio nekoliko radikalnih promjena u upotrebi. Krajem 6. vijeka u strukturu amfiteatra ugrađena je mala kapela, iako to o?ito nije pridodalo poseban vjerski zna?aj građevini u cjelini. Arena je pretvorena u groblje. Brojni prostori koji su se nalazili ispod sjedi?ta pretvoreni su u stambene prostorije i radionice, a bilje?i se da su se izdavale sve do 12. vijeka. Oko 1200. godine porodica Frangipani preuzela je Koloseum i od njega napravila svoj zamak.

Veliki zemljotres 1349. nanio je veliku ?tetu Koloseumu, uzrokuju?i ru?enje vanjske ju?ne strane koja je le?ala na manje stabilnom aluvijalnom zemlji?tu . Veliki dio sru?enog kamena ponovo je kori?ten za izgradnju pala?a, crkvi, bolnica i drugih građevina u Rimu. Vjerski odred doselio se u sjevernu tr?inu Koloseuma sredinom 14. vijeka [28] i tu su boravili sve do po?etka 19. vijeka. Unutra?njost amfiteatra je u velikoj mjeri ogoljena od kamena,koji je kori?ten na drugim mjestima ili (u slu?aju mermerne fasade) je spaljivan za pravljenje ?ivog kre?a . [20] Gvozdene stege [20] koje su dr?ale kamene zidove bile su iskopane ili izrezane iz zidova, ostavljaju?i brojne tragove koji i danas predstavljaju o?iljke na građevini.

Moderno doba [ uredi | uredi izvor ]

Koloseum na gravuri Giovanni Battista Piranesija iz 1757.
Pogled iz 1870. s naglaskom na polururalnu okolinu Koloseuma u to vrijeme

Tokom 16. i 17. vijeka, crkveni slu?benici su tra?ili produktivnu ulogu za Koloseum. Papa Siksto V (1585?1590) planirao je da pretvori građevinu u fabriku vune kako bi obezbijedio zaposlenje za rimske prostitutke, ali je ovaj prijedlog propao njegovom preranom smr?u. [29] Kardinal Altieri je 1671. odobrio njegovu upotrebu za borbe s bikovima ; negodovanje javnosti dovelo je do naglog odustajanja od ideje.

Savezni?ke trupe gledaju vodi? izvan Koloseuma nakon oslobođenja 1944.

Papa Benedikt XIV je 1749. podr?ao gledi?te da je Koloseum sveto mjesto u kojem su rani kr??ani mu?eni . Zabranio je kori?tenje Koloseuma kao kamenoloma i posvetio je građevinu Isusovim mukama i odredio je postaju kri?nog puta , te ga je proglasio osve?enim krvlju kr??anskih mu?enika koji su tu stradali. Međutim, ne postoje historijski dokazi koji potvrđuju Benediktove tvrdnje, niti postoje dokazi da je bilo ko prije 16. vijeka sugerisao da bi to mogao biti slu?aj; Catholic Encyclopedia zaklju?uje da za tu pretpostavku nema nikakvih historijskih osnova, osim razumno mogu?ih pretpostavki da su neki od mnogih mu?enika mogli biti. [30]

Interior of the Colosseum, Rome ( Thomas Cole , 1832) prikazuje postaje kri?nog puta u areni i izra?enu vegetaciju

Kasnije pape pokrenule su razli?ite projekte stabilizacije i restauracije, uklanjaju?i izra?enu vegetaciju koja je izrasla na strukturi građevine i prijetila da je dodatno o?teti. Fasada je oja?ana trouglastim klinovima od opeke 1807. i 1827, a unutra?njost je popravljana 1831, 1846. i u 1930-im. Podkonstrukcija arene djelimi?no je iskopana u periodu 1810?1814. i 1874. godine, a potpuno je otkrivena u 1930-im pod Benitom Mussolinijem . [20]

Koloseum je danas jedna od najpopularnijih turisti?kih atrakcija Rima, koja godi?nje prima milione posjetitelja. Efekti zagađenja i op?eg pogor?anja stanja tokom vremena doveli su do velikog programa obnove koji se provodio između 1993. i 2000, ?to je ko?talo oko 40 milijardi italijanskih lira ($19,3 miliona / €20,6 miliona po cijenama iz 2000. godine).

Posljednjih godina Koloseum je postao simbol međunarodne kampanje protiv smrtne kazne, koju je Italija ukinula 1948. Nekoliko protesta protiv smrtne kazne se 2000. godine odr?alo ispred Koloseuma. Od tada, kao gest protiv smrtne kazne, lokalne vlasti mijenjaju boju no?nog osvjetljenja Koloseuma iz bijele u zlatnu kad god osoba osuđena na smrtnu kaznu bilo gdje u svijetu bude pu?tena na slobodu ili odluka o kazni bude povu?ena, [31] te ako neki pravni sistem ukine smrtnu kaznu. Nedavno je Koloseum bio osvjetljen zlatnom bojom u novembru 2012. nakon ?to je u aprilu 2012. ameri?ka savezna dr?ava Connecticut ukinula smrtnu kaznu. [32]

Zbog razru?enog stanja unutra?njosti, neprakti?no je koristiti Koloseum za odr?avanje velikih događaja; samo nekoliko stotina gledalaca mo?e biti smje?teno u privremenim sjedi?tima. Međutim, mnogo ve?i koncerti su se odr?avali neposredno ispred, koriste?i Koloseum kao pozadinu. Neki od izvođa?a koji su svirali u Koloseumu su Ray Charles (maj 2002), [33] Paul McCartney (maj 2003), [34] Elton John (septembar 2005) [35] i Billy Joel (juli 2006).

Galerija [ uredi | uredi izvor ]

  • Koloseum u 2021.
    Koloseum u 2021.
  • Koloseum i Konstantinov slavoluk, pogled s Palatina
    Koloseum i Konstantinov slavoluk, pogled s Palatina
  • Unutrašnjost
    Unutra?njost
  • Unutrašnjost
    Unutra?njost
  • Koloseum po noći
    Koloseum po no?i
  • Redovi sjedišta na istčnom ulazu
    Redovi sjedi?ta na ist?nom ulazu
  • Koloseum u 2013.
    Koloseum u 2013.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Hopkins , p. 2
  2. ^ "BBC's History of the Colosseum p. 2" . Bbc.co.uk. 22. 3. 2011 . Pristupljeno 16. 4. 2012 .
  3. ^ a b c d Roth, Leland M. (1993). Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning (First izd.). Boulder, CO: Westview Press. ISBN   978-0-06-430158-9 .
  4. ^ William H. Byrnes IV (Spring 2005) "Ancient Roman Munificence: The Development of the Practice and Law of Charity". Rutgers Law Review vol. 57, issue 3, pp. 1043?1110.
  5. ^ "BBC's History of the Colosseum p. 1" . Bbc.co.uk. 22. 3. 2011 . Pristupljeno 16. 4. 2012 .
  6. ^ Baldwin, Eleonora (2012). Rome day by day . Hoboken: John Wiley & Sons Inc. str.  26 . ISBN   978-1-118-16629-1 .
  7. ^ "The New Seven Wonders of the World" . Hindustan Times . 8. 7. 2007. Arhivirano s originala , 30. 9. 2007 . Pristupljeno 11. 7. 2007 .
  8. ^ "Frommer's Events ? Event Guide: Good Friday Procession in Rome (Palatine Hill, Italy)" . Frommer's. Arhivirano s originala , 7. 1. 2009 . Pristupljeno 8. 4. 2008 .
  9. ^ a b c d e f g h i j k l m n "Colosseum, n. " , Oxford English Dictionary Online (3rd, online izd.), 2011
  10. ^ J. C. Edmondson; Steve Mason; J. B. Rives (2005). Flavius Josephus and Flavian Rome . Oxford University Press . str.  114 . ISBN   978-0-19-926212-0 .
  11. ^ "The Colosseum ? History 1" . Pristupljeno 26. 1. 2008 .
  12. ^ Mairui, Amedeo . Studi e ricerche sull'Anfiteatro Flavio Puteolano . Napoli  : G. Macchiaroli, 1955. (OCLC ?ablon:OCLC search link )
  13. ^ Richardson, Jr., L. (1992). Johns Hopkins University (ured.). A New Topographical Dictionary of Ancient Rome . JHU Press . str. 7. ISBN   9780801843006 .
  14. ^ a b c "† Colisee, n ." , Oxford English Dictionary Online (3rd, online izd.), 2011
  15. ^ Mentioned in Suetonius , "Vespasian" 18; Pliny's Natural History XXXIV.45; Cassius Dio LXV.15.
  16. ^ Hist. Aug. Com. 17; Cassius Dio LXXII.22.
  17. ^ Ensoli, Serena (2007). Perrin, Yves (ured.). "Il Colosso di Nerone-Sol a Roma: una 'falsa' imitazione del Colosso di Helios a Rodi. A proposito della testimonianza di Plinio e della ricostruzione del basamento nella valle del Colosseo". Neronia VII. Rome, l'Italie et la Grece. Hellenisme et philhellenisme au premier siecle apres J.-C. Actes du VIIe colloque international de la SIEN (Athenes, 21-23 octobre 2004) (jezik: francuski). Brussels: Editions Latomus: 406?427.
  18. ^ "The Coliseum" . The Catholic Encyclopedia . New Advent . Pristupljeno 2. 8. 2006 . ; the form quoted from the Pseudo-Bede is that printed in Migne , Pat. Lat 94 (Paris), 1862:543, noted in F. Schneider, Rom und Romgedanke im Mittelalter (Munich) 1926:66f, 251, and in Roberto Weiss, The Renaissance Discovery of Classical Antiquity (Oxford:Blackwell) 1973:8 and note 5.
  19. ^ Ensoli, Serena; La Rocca, Eugenio (2000). Aurea Roma: dalla citta pagana alla citta cristiana (jezik: italijanski). Rome: L'Erma di Bretschneider. str. 67. ISBN   978-88-8265-126-8 . Pristupljeno 10. 4. 2022 .
  20. ^ a b c d e f g Claridge, Amanda (1998). Rome: An Oxford Archaeological Guide (First izd.). Oxford: Oxford University Press. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1 .
  21. ^ "The-Colosseum.net:Before the Colosseum" . www.the-colosseum.net . Arhivirano s originala , 24. 2. 2021 . Pristupljeno 19. 9. 2019 .
  22. ^ Elkins, p. 23
  23. ^ "Building the Colosseum" . tribunesandtriumphs.org .
  24. ^ Sear, David R. (2000). Roman Coins and Their Values ? The Millennium Edition . Volume I: The Republic and The Twelve Caesars, 280 BC ? 96 AD (pp. 468?469, coin # 2536). London: Spink. ISBN 1-902040-35-X
  25. ^ Alfoldy, Geza (1995). "Eine Bauinschrift Aus Dem Colosseum". Zeitschrift fur Papyrologie und Epigraphik . 109 : 195?226.
  26. ^ Cass. Dio lxxviii.25.
  27. ^ Popravke ?tete nanesene zemljotresom 484. platio je konzul Decije Marije Venancije Bazilije , koji je stavio dva natpisa u ?ast njegovih djela ( CIL VI, 1716 ).
  28. ^ "MEDIVM AEVVM" . The-Colosseum . The-Colosseum.Net . Pristupljeno 1. 11. 2016 .
    Names the order: Arciconfraternita del SS. Salvatore ad Sancta Sanctorum , aka del Gonfalone . Co-tenants: the Roman Senate and the Camera Apostolica. "In 1519 The Confraternita built the little chapel of Santa Maria della Pieta inside the Colosseum."
  29. ^ "Rome." Encyclopædia Britannica . 2006.
  30. ^ The Coliseum in Catholic Encyclopedia
  31. ^ Young, Gayle (24. 2. 2000). "On Italy's passionate opposition to death penalty" . CNN . Pristupljeno 2. 8. 2006 .
  32. ^ "International: Roman Colosseum Lit to Mark Connecticut's Abolition of Death Penalty" . Death Penalty Info . Pristupljeno 9. 6. 2015 .
  33. ^ Colosseum stages peace concert , BBC News Online, 12 May 2002.
  34. ^ McCartney rocks the Colosseum , BBC News Online, 12 May 2003.
  35. ^ Sir Elton's free gig thrills Rome , BBC News Online, 4 September 2005.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Koloseum&oldid=3622182 "