Koko?ka

Koko?ka
Koko?ka
	Doma?a koko?ka ( Gallus gallus domesticus )
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Aves
Red	Galliformes
Porodica	Phasianidae
Rod	Gallus
Vrsta	Gallus gallus
Podvrsta	G. g. domesticus
Trojno ime
	''' Gallus gallus domesticus''' ; Linnaeus , 1758 .

Doma?a koko?ka ili koko? ( Gallus gallus domesticus ) je uzgojni, odoma?eni oblik divlje koko?ke, vrste porijeklom iz Jugoisto?ne Azije . Pripada porodici Phasianidae iz reda Galliformes .

Kao doma?a ?ivotinja , doma?a koko?ka ili kako ju se ?e??e zove, koko?ka je uzgojena u velikom broju najrazli?itijih oblika, obilje?ja i varijacija boja. Trenutno evropski standardi pasmina doma?ih koko?i prihvataju vi?e od 180 poznatih pasmina. U svijetu se uzgaja jo? daleko ve?i broj pasmina. Postoje i razli?ite boje jaja , kao na primjer bijela, smeđa, zelena, crvena...

U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se naj?e??e hibridne pasmine.

Izgled [ uredi | uredi izvor ]

Doma?a koko? (mu?jak pijetao , ?enka koka ili koko?ka tokom godine, a u vrijeme kad le?i na jajima i vodi pili?e naziva se kvo?ka , mladun?e pile , kastrirani pijetao kopun ) te?i od 1,5 do 5 kg, ?to ovisi o pasmini . Kod ?ivotinja iste pasmine mu?jak, pijetao, te?i je do jednog kilograma od ?enke, koke. Pored toga, uzgojene su i patuljaste pasmine koje te?e između 500 i 1.200 grama.

Kao kod ve?ine vrsta koko?ki, i kod doma?ih je izra?en spolni dimorfizam . Posebno obilje?je cijelog roda Gallus pa tako i doma?ih koko?i je crvena krijesta koja mo?e biti razli?itih oblika. To je mesnata izraslina na vrhu glave ptica ovog roda koju imaju oba spola, no kod mu?jaka je uvijek ve?a, a obilje?ava ga i rep u obliku srpa .

Donji dio noge je naj?e??e bez perja , no postoje i pasmine kod kojih i na tom dijelu nogu raste perje, sve do perja na prstima. Stopalo im je u pravilu anizodaktilno , ?to zna?i da imaju 4 prsta, tri okrenuta prema naprijed, a jedan prema nazag. No, postoje i pasmine s pet prstiju, kod njih su prema nazad okrenuta dva prsta.

Odrasli pijetlovi imaju i "stra?nji prst", ?esto nazvan i ostruga ili mamuza. Pijetlovi ga koriste kao oru?je u napadu na konkurenta. Ta mamuza neprekidno raste, i kod starijih pijetlova mo?e biti prili?no duga i ?iljata, mo?e slu?iti i za određivanje starosti ?ivotinje.

Glasanje, "kukurikanje", pijetao koristi kao zvu?no obilje?avanje vlastitog teritorija. Obi?no se javlja u svitanje, oko podneva i u sumrak. U doba antike kukurikanje je slu?ilo i kao oznaka doba dana, iako pijetlovi mogu kukurikati u svako doba dana.

O?i su im postavljene postrano na glavi, pa ne vide prostorno. Zbog toga, da bi dobro vidjele svoju okolinu, prisiljene su na brzo kretanje glave lijevo-desno, kako bi vidjele s oba oka.

Pona?anje [ uredi | uredi izvor ]

U prirodnom okoli?u koko?i jedu sjemenke , gliste , insekte pa ?ak i mi?eve . Dok tra?e hranu , koko?i se rado zadr?avaju u okoli?u u kojem postoji mogu?nost sakrivanja. Tvrdu hranu u ?elucu usitnjavaju gastroliti .

Doma?e koko?ke mogu godi?nje snijeti 250 do 300 jaja ako se sneseno jaje svaki dan uklanja. Ako se jaja ne uklanjaju redovno, koko?ka ?e po?eti sa sjedenjem na jajima ako joj je nagon za le?anjem dovoljno izra?en. Kod savremenih pasmina, ovaj nagon je izbjegnut, ili sna?no reduciran. Promjenom hrane isklju?ivo na p?enicu nagon se naj?e??e ponovo javlja. Nagon za le?anjem na jajima mo?e biti i naru?en, tako da kvo?ka napusti gnijezdo prije nego ?to se pili?i izlegu. Ova je pojava ?esto prisutna kod koko?i koje su se izlegle u inkubatoru . Le?anje na jajima traje normalno 21 dan.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Koko?ka