Ki?ma

Ki?ma ? Ki?meni stub
(Columna vertebralis)
Ki?ma ? Ki?meni stub ; (Columna vertebralis)
	Ki?meni stub koze
	Anatomska terminologija

Ki?ma ( latinski : columna vertebralis ) je ko?tani stub izgrađen od pr?ljenova . Postavljena je u srednjoj liniji zadnje strane vrata i trupa i ?ini osnovu ?itavog skeleta . Zahvaljuju?i tome, ki?ma ima stati?ku, mehani?ku i za?titnu ulogu. Prostire se od baze lobanje do trti?ne kosti. Unutar ki?emenog stuba se nalazi kanal u kome je smje?tena ki?mena mo?dina sa odgovaraju?im omota?ima i korjenovima ki?menih ?ivaca .

Kod ljudi ki?ma posjeduje 33-34 pr?ljena: 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 krsta?nih i 4-5 trti?nih (repnih) pr?ljenova (srasli u trti?nu kost). ^[1]

Pregled [ uredi | uredi izvor ]

Ki?ma je pokretljivi ko?tani stubu koji obilje?avaju?a karakteristika ki?menjaka . Sastavljena je od pr?ljenova od kralje?aka koji su međusobno spojeni zglobovima i ligamentima . Evoluirala je od notohorde ( chorda dorsalis ), koja se javlja i tokom embrionskom razvoju svih ki?menjako, osim primitivnih Chordatas .

Ki?ma Vertebrata se op?enito nalazi leđno, u manje ili vi?e horizontalnom polo?aju, a sastoji se od 7 vratnih, 13-18 leđnih, 5-6 slabinskih, 4-5 (sraslih) krsta?nih i 10, 20 ili 25 repnih pr?ljenova. Kod ?ovjeka, ki?ma ima 33-34 pr?ljena: 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 (sraslih) krsta?nih ( os sacrum ) i 4-5 trti?nih, sraslih u trti?nu kost ( os coccygis ). Od glave prema karlici, pre?ljenovi su sve krupniji i ja?i jer podnose sve ve?i teret, koji se , preko karlice prenosi na noge . Vratno i slabinsko podru?je ki?me su blago povijeni, sa lu?nim dijelom prema naprijed ( fiziolo?ka lordoza ), a u grudnom i krsta?nom prema nazad ( fiziolo?ka kifoza ). Ovakav (sigmoidni) oblik ki?me je posljedica prilagodbi na bipedalizam , odnosno uspravni hod i dr?anje. Tako oblikovana ki?ma ima svojstva svojevrsne opruge jer omogu?ava amortizaciju pokreta i skokova, odnosno za?titu mo?danih opni od pritiska na izbo?ine dna lobanje

Vratni, grudni i slabinski pr?ljenovi su međusobno spojeni hrskavi?no-vezivnim (međupr?ljenskim) diskovima, koji omogu?avaju međusobne pokrete susjednih pr?ljenova i dodatno djeluju kao amortizeri, koji ubla?avaju osovinska optere?enja i udarce na ki?mu.

Ki?meni pr?ljenovi ( vertebrae ) su kosti nepravilnog oblika, koji uklju?uju valjkasto tijelo ( corpus vertebrae ) i nastavake. Leđni nastavci grade luk ( arcus ) koji okru?uje ki?meni otvor ( foramen ). Otvori okomito jedan ispod drugih, du? ki?me, oblikujuju?i ki?meni kanal ( canalis vertebralis ), u kojem je ki?mena mo?dina . Na taj na?in ona je dobro za?ti?ena, kao i ?iv?ani korijnovi koji iz nje izlaze. Drugi nastavci ki?menih pr?ljenova slu?e kao hvati?ta mi?i?a i ligamenata , a imaju i zglobne plo?e za međupr?ljenske zglobove, od kojiz zavise smjer i opseg pokreta među susjednim pr?ljenovima, a grudnio pr?ljenovi usto imaju i zglobne plohe za spajanje s rebrima . Leđni tvrdi trnoliki (spinozni) nastavci su hvati?ta međutrnastih i nadtrnastih ligamenata, koji se prote?u du? cijele ki?me. Skupa sa ostalim ligamentima i sna?nim mi?i?ima, oni osiguravaju ?vrsto?u ki?me i odr?avanje uspravnoga hodfa i dr?anja. ^[2] ^[3]^[4]^[5]

Prvi vratni pr?ljen se zove atlas , koji se svojim parnim zglobnim plohama dodiruje sa odgovaraju?im plohama potilja?ne kosti lobanje , grade?i zglob ki?me s glavom. Taj zglob omogu?ava pokrete glave u pravcima naprijed-nazad. Drugi vratni pr?ljen - axis ili epistropheus - na tijelu ima okomiti zub ( dens epistrophei ), oko kojeg se atlas obr?e poput prstena na osovini, pa se u tom zglobu glava okre?e lijevo i desno. Vratni pr?ljenovi, na bo?nim nastavcima imaju, lijevo i desno, po jedan otvor za prolaz ki?mene arterije koja, prema gore, doprema krv u mozak .

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed . Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7 . Eksplicitna upotreba et al. u: |author= ( pomo? )
^ Korene Z., Had?iselimovi? R., Masli? E. (2001). Biologija 8 . Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
^ Sofrad?ija A., ?oljan D., Had?iselimovi? R. (2004). Biologija 1 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
^ Međedovi? S., Masli? E., Had?iselimovi? R. (2002). Biologija 2 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
^ Had?iselimovi? R., Masli? E. (1996). Biologija 1 . Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine ? Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Logo Commonsa

Category:Vertebral column na Wikimedia Commonsu.

[<“Campbell“-1] Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed . Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7 . Eksplicitna upotreba et al. u: |author= ( pomo? )

[<“Korene“-2] Korene Z., Had?iselimovi? R., Masli? E. (2001). Biologija 8 . Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )

[“Sofradzija“-3] Sofrad?ija A., ?oljan D., Had?iselimovi? R. (2004). Biologija 1 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )

[Međedović-4] Međedovi? S., Masli? E., Had?iselimovi? R. (2002). Biologija 2 . Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6 . CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )

[“Hadži-Masl“-5] Had?iselimovi? R., Masli? E. (1996). Biologija 1 . Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine ? Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]