S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karel Absolon
(16. jun 1877. - 6. oktobar 1960.) bio je
?e?ki
arheolog
,
geograf
,
paleontolog
i
speleolog
. Rođen je u
Boskovicama
.
Absolon je bio unuk paleontologa
Jind?icha Wankela
.
[1]
Tokom studija na
Karlovom univerzitetu u Pragu
po?eo je sa speleolo?kim istra?ivanjima pe?ina Moravskog krasa
(Moravian Karst)
. Godine 1907. postao je ?uvar Moravskog muzeja u
Brnu
i profesor
paleoantropologije
na
Karlovom univerzitetu u Pragu
1926.
[1]
Njegova najpoznatija djela su paleoantropolo?ka otkri?a u Dolni V?stonice koja uklju?uju figuricu Venere. On je radio na sistemati?nom mapiranju Moravskog krasa, uklju?uju?i i
Macocha Bezdan
i
Pekarna,
Punkevni
i
Kate?inska
pe?ine. Istra?ivao je i kra?ke pe?ine na
Balkanu
,
Francuskoj
i
Engleskoj
.
[2]
Absolon je bio vrlo vje?t u promociji sebe i popularizaciji svojih otkri?a kao na?ina da namami sponzore.
[3]
Absolon je umro 6. oktobra 1960. u
Brnu
.
[1]
Godine 1961. otkrivena je pe?ina u podno?ju planine
Maggiore
u italijanskim Apuanskim Alpama i dobila je ime po Absolonu.
Karel Absolon u Bosni i Hercegovini
[
uredi
|
uredi izvor
]
Karel Absolon putovao je u
Bosnu i Hercegovinu
vi?e puta. Prvi put dolazi u septembru 1908, a potom i u oktobru iste godine. Na ovim putovanjima su ga pratili njegova prva supruga Marie Absolonova i
Bed?ich Soffer
, automobilski trka? iz
Brna
. Tom prilikom istra?uje pe?ine uz rijeku
Pra?u
i u blizini planine
Bjela?nice
. U ljeto 1912. Absolon u pratnji supruge Marie posje?uje ju?nu Bosnu. Putovali su vozom do
Ustipra?e
i od Ustipra?e ko?ijom uz tok rijeke
Drine
(mjesta
Gora?de
,
Fo?a
, grani?no selo Grab). Planinario je uz dolinu rijeke
Sutjeske
na planine
Lebr?nik
(1.859 m),
Volujak
(2.336 m) i
Magli?
(2.386 m). Preko
Bile?e
do?li su do
Trebinja
, te po?etkom avgusta prvi put posjetili pe?inu
Vjetrenicu
. Absolon je planirao opse?no istra?ivanje velikog dijela Bosne i Hercegovine u ljeto 1914.godine, no nakon
atentata u Sarajevu
, neplanirano su promijenili cijelu ekspediciju. Uspio je posjetiti
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
, gdje se upoznao s kustosom zoolo?kog odjela
Viktorom Apfelbeckom
. Iz
Sarajeva
su otputovali u
Popovo polje
i smjestili se u selu
Zavala
odakle su istra?ivali hidrologiju rijeka ponornica i pe?ine na bosanskohercegova?ko-hrvatskoj granici. Opet se vratili u pe?inu Vjetrenicu gdje je Absolon 24. jula 1917. otkrio do tada nepoznati dio pe?inskog kompleksa "Bijeli saljev", no dan prije
Austro-Ugarska
objavljuje rat
Kraljevini Srbiji
, te su se svi ?lanovi ekspedicije morali evakuirati u
Dubrovnik
i dalje otputovali za
Trst
. Absolon ponovo dolazi u Bosnu i Hercegovinu i posje?uje Popovo polje u periodu od 13. augusta do 19. septembra 1918. godine, gdje dovr?ava ranije zapo?eta istra?ivanja. Potom odlazi u
Nevesinjsko polje
i zapo?inje istra?ivanja. Prilikom ove posjete, osim pe?ina istra?uje i podzemne rijeke
Buna
i
Bunica
ju?no od
Mostara
. Karel Absolon posje?uje Bosnu i Hercegovinu i 1920. godine, te tom prilikom opet istra?uje Nevesinjsko polje, Popovo polje i posje?uje pe?inu Vjetrenicu. Absolon u avgustu 1922. ponovo dolazi u Bosnu i Hercegovinu te posje?uje
Vran planinu
(istra?ivanje glacijala), prolazi uz rijeku
Vrbas
preko
Bugojna
,
Donjeg Vakufa
,
Jajca
do
Banje Luke
. Prilikom ove putovanja, posjetili su nakratko i
Ma?kica pe?ine
.
[4]
Karel Absolon provodi najsistemati?nija nau?na istra?ivanja pe?ine Vjetrenice u razdoblju od 1912. do 1914. godine i tom prilikom otkriva gotovo sve danas poznate pe?inske kanale.
[5]