Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.

Kahva ( turski : Kahve ) ili kafa , topli napitak od mljevenih pr?enih zrna kafe , rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od sitnih zrna smeđe boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim dijelovima svijeta ( Kolumbija , Brazil ).

Vrste zrna kafe

Razlikuju se dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po razli?itim kriterijima (veli?ina zrna, koli?ina arome, cijena):

• Arabika - tradicionalna kahva
• Robusta - s ve?om koli?inom kofeina u sjemenkama. Uzgaja se u klimatskim podru?jima, gdje arabika dobro ne uspjeva, a koristi se i kao jeftinija zamjena za arabiku. Kahva se u potpunosti obi?no ne pravi od 100% robuste, zbog gorkasto-kiselkastog okusa robuste, nego se mije?a sa određenom koli?inom arabike.

Vrste kahve

Kahva se kao univerzalni svjetski napitak priprema na nekoliko raznih na?ina, a jedan od kriterija po kojem se mo?e razlikovati jeste, da li je s mlijekom ili bez.

Espresso

Espresso je kofeinski napitak podrijetlom iz Italije, koji se pravi tako ?to se pod velikim pritiskom vru?a voda forsira kroz fino mlijevenu zbijenu kafu. Veoma je bitno da kafa bude fino mlijevena da ne bi curila prebrzo (ako je grubo samljevena) ili presporo (ako je prefino samljevena). Espresso se poslu?uje u maloj ?alici.

Jaki okus kafe u napitku se o?uva uz pomo? 3 disperzne faze espressa:

• Emulzija uljnih kapljica
• Suspendirana kruta tvar
• Sloj mjehuri?a pjene

Espresso je gu??i od ostalih kafa. Sadr?i vi?e kofeina po jedinici volumena, no zbog malih koli?ina poslu?ivanja, jedna ?alica espressa zapravo sadr?i manje kofeina nego ?alica obi?ne skuhane kafe. U Italiji, espresso se pije isklju?ivo za ?ankom tako sto se prije ispijanja grlo pro?isti obi?nom ili mineralnom vodom, kafa se potom brzo ispija kako se ne bi ohladila.

Od raznih varijacija espressa najpoznatija je Freddo espresso koja je nastala tako ?to se pomije?aju dvije doze espressa sa ?e?erom i 2-3 kocke leda. Napitak je najpopularniji u Gr?koj za vrijeme ljeta.

Espresso se koristi kako podloga za brojne druge kofeinske napitke (caffe americano, caffe latte, cappuccino, macchiato)  te se zbog toga smarta kraljem kafa.

Glavne varijable u poslu?ivanju espressa su ? koli?ina“ i ? du?ina“. ?to se ti?e koli?ine, postoji singl, dupla i trostruka doza. Kada naru?ite espresso dobit ?ete singl dozu, naru?ite li doppio dobit ?ete duplu dozu. Kada je u pitanju ? du?ina kafe“ tu postoje ristretto   (kratka), normale ili uobi?ajena doza , or lungo (produ?ena) ^[1]

Doppio

Doppio je dupla doza espressa. Priprema se tako ?to se iscijedi dvostrukim filterom za kafu na portafilteru. Danas se doppio smatra kao standardna doza espressa. Singl doze espressa zahtijevaju drugu ko?aricu za filter. ^[1]

Ristretto

Ristretto zna?i u prijevodu sa talijanskog ?kratki“ espresso. Za ristretto kafu se ka?e da na prvo mjesto stavlja kvalitet ne hvantitet te da izvla?i ono najbolje iz kafe, a ubrzo ?ete saznati i za?to je to tako. Savr?en kratki napitak mo?emo dobiti  tako ?to se duplo manja koli?ina vode, u odnosu na espresso, pod jakim pritiskom propu?ta kroz kafu dok ekstrakcija traje kra?e, svega oko 15-ak sekundi, u odnosu na klasi?an espresso gdje traje oko 25 sekundi. Ista koli?ina kafe ulazi u ristretto kao i za klasi?an espresso.

Upravo ova tehnika izvla?i najbolje iz kafe. Ako smo uspije?no napravili ristretto trebali bi dobiti kafu sa intenzivnijom aromom, ne toliko gorkim, ali punijim ukusom. ^[1]

Lungo

Lungo (tal. dugo) ili produ?eni espresso. Dobiva se tako ?to singl dozu espressa pomije?amo sa duplo, pa ?ak nekad i troduplo, vi?e vode ?ime se dobiva ve?a kafa koja se du?e ispija. Lungo je slabija kafa od espressa, ali je zato do izra?aja dolazi gor?ina. S obzirom da ide mnogo vode koja u kafi razla?e ono ?to bi ina?e ostalo netaknuto. ^[1]

Caffe Americano

Caffe Americano je napitak od kafe, koji se pravi tako ?to se singl ili dupla doza espressa razbla?e sa vru?om vodom. Tijekom procesa pravljenja trebala bi se dijelomi?no razdijeliti kremasta pjena na vrhu espressa. Kako okus ne bi bio toliko gorak po?eljno je kremu ?li?icom sa vrha maknuti. Ja?ina kafe ovisi o koli?ini  i omjeru espressa i vode, a okusom podsje?a na filter kafu. Nastala za vrijeme Drugog svjetskog rata tako ?to su Ameri?ki vojnici u Italiji razgađali espresso s vru?om vodom kako bi postigli okus kafe na koju su navikli u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama. ^[1]

Caffe Latte

Naziv Caffe Latte dolazi od talijanske rije?i caffe e latte ?to u prijevodu zna?i kafa i mlijeko, tako da ?ete ju u svakodnevici ?uti spomenutu kao bijela kafa.

U kafi?ima caffe latte se pravi od espressa i mlijeka zagrijanog pomo?u raspr?iva?a pare, tako da u espresso ulijemo duplo vi?e mlijeka zbog ?ega je ovaj napitak vrlo popularan među ljudima koji nisu veliki obo?avatelji gorkog okusa kafe.

U Italiji se caffe latte skoro uvijek priprema doma uz doru?ak, i jedino uz doru?ak, tako ?to se kuha s kafetijerom na ?tednjaku i izlije u ?alicu u kojoj se nalazi ve? zagrijano mlijeko.

Postoje razne varijante caffe latte, kao naprimjer mocha, ?to je caffe latte sa ?okoladnim okusom, ili caffe latte sa sojinim mnlijekom ili mlijekom od badema. Također, se mo?e poslu?iti i hladno, tako da se espresso i ohlađeno mlijeko preliju preko kocki leda. Danas je u svijetu popularan termin latte art ( latte umjetnosti) ?to podrazumijeva stilizaciju prilikom pravljenja kafe na na?in da se na vrhu prave razli?iti uzorci, od kojih su najpopularniji srce, list, cvijet. ^[1]

Caffe macchiato

Caffe macchiato ili espresso macchiato naziv je dobio po tome ?to su bariste morale dokazati da postoji razlika između espressa i espressa sa malo mlijeka. Macchiato u prijevodu sa talijanskog zna?i umrljan, sugeriraju?i na ?mrlju“ mlijeka u kafi. Omjer kafe i mlijeka u ovome pi?u je najneravnomjerniji u usporedbi sa ostalim napitcima na bazi espressa jer cilj mrlje mlijeka u espressu je da doda malo slatko?e, a ne da preokupira i bude jedina stvar koju mo?emo okusiti. ^[1]

Cappuccino

Kao i mnogi drugi napitci koji se baziraju na espressu Cappuccinu je podrijetlo iz Italije. Rije? Cappuccino u prijevodu sa talijanskog zna?i mali kapucin. Vjeruje se da je inspiracija za napitak bio kapucinski fratar Marco d` Aviano. Naziv je dobio zbog odora sa kapulja?om koje su nosili sve?enici i ?asne sestre u redu kapicina. ( lat. Caputium ? kapulja?a ).

Tradicionalni Cappuccino se pravi sa jednom dozom espressa, istom koli?inom mlijeka zagrijanog pomo?u parne ma?ine za espresso. Tre?i sloj napitka ?ini mlije?na pjena. Druga varijanta je dupli cappucinno koji se pravi sa duplim espressom. Treba puno pa?nje i iskustva da se to?no pogodi omjer kako bi dobili savr?eni cappuccino zbog ?ega je ovo jedan od najte?ih kofeinskih napitaka za napraviti. Iskusne bariste pijenu od mlijeka znaju ukrasiti sa crte?ima ( latte art).

Cappucinno se vrlo ?esto uspoređuje sa caffe latte, no cappuccino je manje pi?e ?ija savr?ena doza treba biti 150 ml.

U Italiji cappuccino se pije uz doru?ak i ne poslije 11 ujutro.

Postoje razli?ite varijacije ovog napitka koj uklju?uju kremu umjesto mlijeka, te razne dodatke za okus poput cimeta i ?okolade. U Gr?koj je popularna hladna verzija Cappuccina, gdje se na vrh doda hladna pjena od mlijeka. ^[1]

Affogato

Affogato se u Italiji smatra i svrstava pod grupaciju deserta, ali u brojnim restoranima i kafi?ima izvan Italije Affogato se smatra napitkom. ^[1]

Espresso Con Panna

Samo ime Espresso Con Panna nam u prijevodu otkriva esenciju ovog napitka, espresso sa ?lagom. Sasvim jednostavno, espresso con panna se sastoji od singl ili duple doze espressa sa ?lag kremom. Poslu?uje se u maloj ?alici ( demitasse ?alici). Veoma staromdono pi?e, ?ije ime varira od mjesta do mjesta, ali jo? uvijek veoma popularno. ^[1]

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju pijenja kafe, koje je u na?u zemlju stiglo sa osmanskim uticajima sa Orijenta .

• Tradicionalna bosanska kahva , varijanta turske kafe, sprema se kuhanjem sitno mljevene kahve u d?ezvi ili nekoj drugoj, sli?noj manjoj posudi za kuhanje. Naj?e??e se poslu?uje u tradicionalnim bosanskim fild?anima , ili u ?oljicama. Alternativno ime joj je i crna kahva . Turska kahva , pravi se tako ?to se pri kuhanju doda ?e?er. Konvencionalna kahva mo?e biti du?a ili kra?a , zavisno od koli?ine vode u ?oljici kahve standardne veli?ine.

Marginalije

U kolokvijalnom, bosanskom govoru, danas obi?no u ?aljivom kontekstu, razlikujemo nekoliko vrsta tradicionalne crne kahve: kahva priljevu?a je duga kahva skuhana od preostalog taloga/teljve i dodate, prilite vode (otuda i naziv priljevu?a ). Slu?i se poslije prve, a u nekim krajevima ?ak i prije tre?e. Pri tom fild?an ili ?oljica moraju obavezno biti ?isti. Kahva razgalica je prva jutarnja kahva, ne rijetko dosta jaka (sli?na italijanskom espressu), koja se slu?i da se ?ovjek razbudi, razgali i razvedri, odnosno pripremi za novi dan, nakon sna. Kahva razgovoru?a je ne?to kasnija jutarnja kahva, koja se pije u dru?tvu, uz razgovor, dok je kahva ?utku?a poslijepodnevna kahva uz mirno i sređeno raspolo?enje, koja se u Bosni slu?i između 17 i 19 sati poslijepodne/uve?er. Kraj dana zavr?ava kahva sikteru?a , koja je posljednje poslu?enje gostima i koja se konvencionalno shva?a kao u?tiv znak da je vrijeme da se dru?tvo kona?no raziđe.

Bosanska kahva se uglavnom poslu?uje na posebnim ru?no kovanim tacnama sa bijelim, sitnim fild?anima, koji u Bosni naj?e??e imaju floralnu ili astralnu mustru. Uz bosansku kahvu tradicionalno se poslu?uju bosanski rahatlokumi s ru?om ili orasima i ?a?a vode.

Varijante

• Espresso je italijanski kahveni specijalitet, nastao u vrijeme masovnije proizvodnje aparata za kahvu i upotrebe kahve u ugostiteljstvu, ali i doma?instvu. Sprema se u posebnim espresso-ma?inama, ?ija je proizvodnja danas u Italiji prava umjetnost. U ovim se ma?inama voda zagrijava do isparavanja, te onda u vidu pare prolazi kroz mljevenu kahvu i izlazi kao gotov napitak. Servira se uglavnom u ?oljicama i bez mlijeka. Espresso je tradicionalni italijanski napitak, a od sli?nih se kahvenih specijaliteta razlikuje po temperaturi vode, koja se koristi, kao i po intenzitetu okusa.
• Bijela kahva pravi se na isti na?in kao i crna, s tim da je udio mlijeka proporcionalno ve?i, a slu?i se uglavnom kao dio obroka, obi?no doru?ka. Hranjiva je i kalori?na, tako da se nerijetko daje i djeci kao dio jutarnjeg obroka. Alternativa na?oj bijeloj kahvi je ?itav niz sli?nih kahvenih proizvoda, koji se piju u gotovo cijeloj Evropi , bez razlike u vremenu dana: galao u Portugalu , cafe au lait u Francuskoj , latte macchiatto u Italiji , Milchkaffe u Njema?koj , s vi?e ili manje mlijeka, odnosno ve?om ili manjom krunom od pjene. Ovisno o vrsti pjene, koli?ini mlijeka u ?oljici i aromi razlikuju se i popularni cappuccino u Italiji , kao i tradicionalni specijalitet glasovitih be?kih kahvi Cafe Melange .

I dok se portugalski galao i italijanski latte macchiatto isklju?ivo slu?e u staklenim ?a?ama, francuski se cafe au lait, ba? kao i njema?ki Milchkaffe slu?e u ?oljicama, ?oljama ili zdjelicama, koje su vremenom narasle, ba? kako je rasla i sama potro?nja.

Vanjski linkovi

• Kahva na Wikimedia Commonsu

1. ^ ^{a b c d e f g h i j} "Kafa - Recepti i sve ?to trebate znati o kafi na jednom mjestu" . popijkafu.com . Arhivirano s originala , 22. 2. 2021 . Pristupljeno 26. 4. 2020 .