Ju?noslavenski jezici

Ju?noslavenski jezici su jedna od tri grane slavenskih jezika . Ima oko 30 miliona govornika, uglavnom na Balkanu . Oni su geografski odvojeni od govornika druga dva slavenska ogranka (Zapad i Istok) pojasom govornika njema?kog , mađarskog i rumunskog jezika .

Porodica slavenskih jezika se dijeli na

zapadnoju?noslavenski jezici
isto?noju?noslavenski jezici
- bugarski jezik
- makedonski jezik
- starocrkvenoslavenski - izumrli jezik

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Prvi ju?noslavenski jezik koji je napisan (ujedno i prvi potvrđeni slavenski jezik) bila je varijanta isto?noju?noslavenskog koji se govorio u Solunu , danas zvanom Staroslavenski jezik , u devetom stolje?u. Zadr?an je kao liturgijski jezik u slavenskim pravoslavnim crkvama u obliku raznih mjesnih crkvenoslavenskih tradicija.

Lingvisti?ka prahistorija [ uredi | uredi izvor ]

Slovenski jezici su dio baltoslovenske grupe koja pripada indoevropskoj jezi?koj porodici. Ju?noslavenski jezici smatraju se genetskim ?vorom u slavistici: definisani su skupom fonolo?kih, morfolo?kih i leksi?kih inovacija (izoglosa) koje ga odvajaju od zapadnih i isto?nih slavenskih grupa. To gledi?te je, međutim, dovedeno u pitanje posljednjih decenija (vidi dolje).

Neke inovacije koje obuhvataju sve ju?noslavenske jezike dijele se sa isto?noslavenskom grupom, ali ne i zapadnoslavenskom. To uklju?uje: ^[1]

Dosljedna primjena slavenske druge palatalizacije prije praslavenskog *v
Gubitak *d i *t prije praslovenskog *l
Spajanje praslovenskog *? (nastalog iz druge i tre?e palatalizacije) sa *s

Identificirano je nekoliko izoglosa za koje se smatra da predstavljaju ekskluzivne zajedni?ke inovacije u ju?noslavenskoj jezi?noj grupi. One su prete?no fonolo?kog karaktera, dok su morfolo?ke i sintakti?ke izoglose znatno manje. Sussex & Cubberly (2006:43?44) navode sljede?e fonolo?ke izoglose:

Spajanje yers u zvuk sli?an ?va, koji je u srpskohrvatskom postao /a/, ili se prema zadr?anom tvrdom/mekom kvalitetu prethodnog suglasnika podijelio na /o e/ (makedonski), ili /? e/ (bugarski)
praslavenski *? > /e/
praslavensko *y > /i/, spajanje sa refleksom praslovenskog *i
Protoslavenske slogovne te?nosti *r? i *l? su zadr?ane, ali je *l? kasnije izgubljeno u svim jezicima sa razli?itim izlazima (> /u/ u srpskohrvatskom, > samoglasnik+/l/ ili /l/+vokal u slovena?kom , bugarskom i makedonskom), a *r? je postalo [?r/r?] na bugarskom. Ovaj razvoj bio je identi?an gubitku yer nakon te?nog suglasnika.
Stvrdnjavanje nepca i zubnih afrikata; npr. ?' > ?, ?' > ?, c' > c.
Ju?noslavenski oblik metateze likvida (CoRC > CRaC, CoLC > CLaC itd.)

Međutim, ve?ina njih nije ekskluzivnog karaktera i dijele se s nekim jezicima isto?nih i zapadnih slavenskih jezi?nih grupa (posebno srednjoslavenskim dijalektima). Na osnovu toga, Matasovi? (2008) tvrdi da ju?noslavenski postoji striktno kao geografska grupacija, a ne kao pravi genetski klad; drugim rije?ima, nikada nije postojao protoju?noslavenski jezik ili razdoblje u kojem su svi ju?noslavenski dijalekti pokazivali isklju?ivi skup opse?nih fonolo?kih, morfolo?kih ili leksi?kih promjena (izoglosa) svojstvenih njima. Nadalje, tvrdi Matasovi?, nikada nije postojao period kulturnog ili politi?kog jedinstva u kojem bi praju?noslovenski mogao postojati u kojem bi se mogle pojaviti zajedni?ke ju?noslovenske inovacije. Za nekoliko predlo?enih leksi?kih i morfolo?kih obrazaca samo na ju?noslavenskim je pretpostavljeno da predstavljaju uobi?ajene slavenske arhaizme, ili da se dijele s nekim slova?kim ili ukrajinskim dijalektima.

Ju?noslavenski dijalekti ?ine dijalekatski kontinuum koji se prote?e od dana?nje ju?ne Austrije do jugoisto?ne Bugarske . ^[2] Na dijalektolo?kom planu dijele se na zapadno-ju?noslavenske (slovenski i srpskohrvatski dijalekti) i isto?no-ju?noslavenske (bugarski i makedonski dijalekti); oni predstavljaju odvojene migracije na Balkan i nekada su bili razdvojeni interveni?u?im mađarskim, rumunskim i albanskim stanovni?tvom; Kako su ove populacije asimilirane, isto?ni i zapadni ju?noslavenski su se stopili sa torla?kim kao prelaznim dijalektom. S druge strane, raspad Osmanlijskog i Austro-Ugarskog carstva , pra?en formiranjem nacionalnih dr?ava u 19. i. 20. vijeku, dovela je do razvoja i kodifikacije standardnih jezika. Standardni slovena?ki, bugarski i makedonski su zasnovani na razli?itim dijalektima. ^[3] Bosanska, hrvatska, crnogorska i srpska standardna varijanta ^[4] pluricentri?nog srpskohrvatskog ^[5] zasnovane su na istom dijalektu (?tokavskom). ^[6] Stoga se u ve?ini slu?ajeva nacionalne i etni?ke granice ne poklapaju s dijalekatskim granicama.

Napomena: Zbog razli?itog politi?kog statusa jezika/dijalekata i razli?itih istorijskih konteksta, klasifikacije su u određenoj mjeri proizvoljne.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ Matasovi?, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika , str. 59, 143. Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-840-7 .
^ Kordi? 2010 , str. 75.
^ Friedman, Victor (2003). "Language in Macedonia as an Identity Construction Site". u Brian, D. Joseph; et al. (ured.). When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence . Columbus: Ohio State University Press. str. 261 ?262. OCLC 50123480 .
^ Kordi? 2010 , str. 77?90.
^ Bun?i?, Daniel (2008). "Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards" [The (Re-)Nationalisation of Serbo-Croatian Standards]. u Kempgen, Sebastian (ured.). Deutsche Beitrage zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 . Welt der Slaven (jezik: njema?ki). Munich: Otto Sagner. str. 93. OCLC 238795822 .
^ Groschel, Bernhard (2009). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit [ Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute ]. Lincom Studies in Slavic Linguistics; vol 34 (jezik: njema?ki). Munich: Lincom Europa. str. 265. ISBN 978-3-929075-79-3 . LCCN 2009473660 . OCLC 428012015 . OL 15295665W .

Dodatna literatura [ uredi | uredi izvor ]

Kordi?, Snje?ana (2010). Jezik i nacionalizam [ Language and Nationalism ] (PDF) . Rotulus Universitas (jezik: srpskohrvatski). Zagreb: Durieux. str. 430. doi : 10.2139/ssrn.3467646 . ISBN 978-953-188-311-5 . LCCN 2011520778 . OCLC 729837512 . OL 15270636W . ?ablon:CROSBI . Arhivirano (PDF) s originala, 1. 6. 2012 . Pristupljeno 3. 3. 2013 .
Matasovi?, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika (jezik: srpskohrvatski), Zagreb : Matica hrvatska , ISBN 978-953-150-840-7
Sussex, Roland ; Cubberly, Paul (2006), The Slavic languages , Cambridge University Press, ISBN 978-0-511-24204-5
Edward Stankiewicz (1986). The Slavic Languages: Unity in Diversity . Walter de Gruyter. ISBN 978-3-11-009904-1 .
Mila Dimitrova-Vulchanova (1998). Formal Approaches to South Slavic Languages . Linguistics Department, NTNU.
Mirjana N. Dedaic; Mirjana Miskovic-Lukovic (2010). South Slavic Discourse Particles . John Benjamins Publishing. ISBN 978-90-272-5601-0 .
Mila Dimitrova-Vulchanova; Lars Hellan (15. 3. 1999). Topics in South Slavic Syntax and Semantics . John Benjamins Publishing Company. ISBN 978-90-272-8386-3 .
Radovan Lu?i? (2002). Lexical norm and national language: lexicography and language policy in South-Slavic languages after 1989 . Verlag Otto Sagner. ISBN 9783876908236 .
Motoki Nomachi (2011). The Grammar of Possessivity in South Slavic Languages: Synchronic and Diachronic Perspectives . Slavic Research Center, Hokkaido University. ISBN 978-4-938637-66-8 .
Steven Franks; Brian D. Joseph; Vrinda Chidambaram (1. 1. 2009). A Linguist's Linguist: Studies in South Slavic Linguistics in Honor of E. Wayles Browne . Slavica Publishers. ISBN 978-0-89357-364-5 .
A. A. Barentsen; R. Sprenger; M. G. M. Tielemans (1982). South Slavic and Balkan Linguistics . Rodopi. ISBN 90-6203-634-1 .
Anita Peti-Stantic; Mateusz-Milan Stanojevic; Goranka Antunovic (2015). Language Varieties Between Norms and Attitudes: South Slavic Perspectives : Proceedings from the 2013 CALS Conference . Peter Lang. ISBN 978-3-631-66256-4 .

Тохтасьев, С.Р. (1998), "Древнейшие свидетельства славянского языка на Балканах. Основы балканского языкознания. Языки балканского региона", Ч , 2
Golubovi?, J. and Gooskens, C. (2015), "Mutual intelligibility between West and South Slavic languages", Russian Linguistics , 39 (3): 351?373, doi : 10.1007/s11185-015-9150-9 , S2CID 67848448 CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
Henrik Birnbaum (1976). On the significance of the second South Slavic influence for the evolution of the Russian literary language . Peter de Rider Press. ISBN 978-90-316-0047-2 .
Masha Belyavski-Frank (2003). The Balkan conditional in South Slavic: a semantic and syntactic study . Sagner. ISBN 9783876908519 .
Patrice Marie Rubadeau (1996). A descriptive study of clitics in four Slavic languages: Serbo-Croatian, Bulgarian, Polish, and Czech . University of Michigan. ISBN 9780591195705 .

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Ju?noslavenski jezici

Nedovr?eni ?lanak Ju?noslavenski jezici koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Ju?noslavenski jezici

[1] Matasovi?, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika , str. 59, 143. Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-840-7 .

[2] Kordi? 2010 , str. 75.

[3] Friedman, Victor (2003). "Language in Macedonia as an Identity Construction Site". u Brian, D. Joseph; et al. (ured.). When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence . Columbus: Ohio State University Press. str. 261 ?262. OCLC 50123480 .

[4] Kordi? 2010 , str. 77?90.

[5] Bun?i?, Daniel (2008). "Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards" [The (Re-)Nationalisation of Serbo-Croatian Standards]. u Kempgen, Sebastian (ured.). Deutsche Beitrage zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 . Welt der Slaven (jezik: njema?ki). Munich: Otto Sagner. str. 93. OCLC 238795822 .

[6] Groschel, Bernhard (2009). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit [ Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute ]. Lincom Studies in Slavic Linguistics; vol 34 (jezik: njema?ki). Munich: Lincom Europa. str. 265. ISBN 978-3-929075-79-3 . LCCN 2009473660 . OCLC 428012015 . OL 15295665W .

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]