Jean-Philippe Loys de Cheseaux
bio je
?vicarski
astronom
.
Rođen je u
Lausannei
u porodici Paul-Etiennea Loysa de Cheseauxa,
viteza zastavnika
, i Estienne-Judith de Crousaz.
[1]
Njegov brat
Charles-Louis
bio je
histori?ar
.
[1]
Obrazovao ga je njegov djed po majci,
matemati?ar
i
filozof
Jean-Pierre de Crousaz
, a svoje prve eseje, pod naslovom
Eseji iz fizike
(
Essais de Physique
), napisao je 1735, sa 17 godina.
[1]
Godine 1736. podigao je opservatoriju na posjedu svog oca u mjestu
Cheseaux-sur-Lausanne
.
[1]
[2]
Stekao je ugled u
Evropi
kao astronom objavljivanjem
Traktata o kometi
,
[1]
1744. godine, o njegovim posmatranjima
komete
C/1743 X1
, u kojem je među prvima iznio, u njegovom modernom obliku, ono ?to ?e kasnije postati poznato kao
Olbersov paradoks
(da bi, ako je
svemir
beskona?an, no?no nebo trebalo biti svijetlo).
[2]
Nakon otkri?a C/1743 (zajedno s
Dirkom Klinkenbergom
),
[3]
otkrio je kometu
C/1746 P1
.
[2]
Godine 1746. predstavio je
Francuskoj akademiji nauka
spisak
maglina
, od kojih su osam bila njegova nova otkri?a. Spisak je privatno zabilje?io
Guillaume Le Gentil
1759, ali ga je
Guillaume Bigourdan
objavio tek 1892.
Od 1747. bio je
dopisni ?lan
akademija nauka u
Gottingenu
,
St. Peterburgu
,
Stockholmu
, kao i Akademije nauka u Parizu i
Kraljevskog dru?tva
u
Londonu
.
[1]
[2]
Ponuđeno mu je mjesto direktora opservatorije u St. Peterburgu, ali je odbio poziv.
[2]
Godine 1751. otputovao je u
Pariz
i predstavljen je Akademiji nauka.
[2]
Tu je, nakon kratke bolesti, umro u dobi od 33 godine.
[2]
Uz
astronomiju
, istra?ivao je
biblijsku hronologiju
, ra?unaju?i kretanje
Sunca
i
Mjeseca
u odnosu na opise u
Knjizi proroka Danijela
i pojavu
solsticija
i
ekvinocija
u
Jerusalemu
u vrijeme pri?e iz
Starog zavjeta
. U svojoj
Hronolo?koj disertaciji
(1748) poku?ao je utvrditi datum
pomra?enja
poznatog kao "
tama raspe?a
" kako bi odredio datum
Isusovog
raspe?a
.
[2]