Islamska arhitektura ( arapski : ????? ??????? ) obuhvata ?irok opseg svjetovnih i religijskih arhitektonskih stilova od utemeljenja islama do dana?njice, uti?u?i dizajnom i konstrukcijom zgrada i građevina na ukupnu islamsku kulturu.

Naj?e??i tipovi građevina na kojima se primje?uje islamska arhitektura su: d?amije , mezari , pala?e i utvrđenja. Osim ova ?etiri tipa građevina, u islamskoj arhitekturi postoje i brojne druge građevine i objekti od manje va?nosti kao ?to su javna kupatila, fontane i stambeni objekti, odnosno ku?e. ^[1]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

630 . godine Muhammed, a.s. sa svojim ashabima ponovo ulazi u Mekku i uzima je od plemena Kurej?a. Centralno islamsko sveti?te Kaba je ponovo obnovljena i ponovo je postala najsvetiji hram islama . Obnova je po?ela prije smrti Muhammeda, a.s. 632 . godine od strane etiopskog stolara koji je preuređivanje uradio po svom narodnom obi?aju. Ovo sveti?te je bilo prvo va?no djelo islamske arhitekture. Zidovi su bili ukra?eni slikama Isusa , Marije, Abrahama , anđela , kr??anskih proroka (u islamu Bo?ijih poslanika ) i drve?a. Novi zakoni koji su kasnije uvedeni u ?erijat u 9. vijeku , zasnovani na hadisu Muhammeda , a.s., su zabranjivali upotrebu ikona te vrste u arhitekturi , posebno one sa ljudima i ?ivotinjama. ^[1]

U 7. vijeku su Arapi koji su primili islam, osvojili velike teritorije. Nakon ?to su muslimani uzeli pod kontrolu skoro cijeli region, jedna od osnovnih potreba im je bilo mjesto gdje bi mogli obavljati namaz , odnosno d?amije . Jednostavan izgled je morao obezbjediti elemente ugrađene u sve d?amije i prve generacije muslimana su gradile jednostavne građevine zasnovane na izgledu Poslanikove ku?e ili su preuređivali i prilagođavali svojim obi?ajima i propisima postoje?e građevine, kao naprimjer crkve .

Utjecaji i stilovi [ uredi | uredi izvor ]

Specifi?an prepoznatljivi stil islamske arhitekture se razvio ubrzo nakon vremena Poslanika Muhammeda, i to iz rimskog , egipatskog , perzijskog i bizantijskog modela. Jedan od najranijih primjera islamske arhitekture je Kupola nad Stijenom , izgrađena 691 . godine u Jeruzalemu . Imao je unutra?nji nadsvođeni prostor, kru?nu kupolu i koristio je ponavljaju?e dekorativne ?are ( arabesku ).

Velika d?amija Samarre u Iraku , zavr?ena 847 . godine, kombinirala je hipostilizovanu arhitekturu redova i kolona koji su podr?avali ravnu podlogu ogromne munare koja je bila konstruisana iznad same d?amije.

Aja Sofija u Istanbulu je uticala na islamsku arhitekturu. Kada su Osmanlije osvojili Carigrad od Bizanta , baziliku su pretvorili u d?amiju (sada muzej ) i pripojili elemente bizantijske arhitekture u svoja nova djela (naprimjer kupole ). Aja Sofija je također slu?ila kao uzor za mnoge osmanske d?amije kao ?to su ?ehzada d?amija, Sulejmanije d?amija i Rustem pa?ina d?amija.

Perzijska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Jedna od prvih civilizacija koja se upoznala sa islamom i koja ga je primila jo? za vrijeme prvih generacija muslimana je Perzija . Prijestolnica sasanidskog carstva Ktesifon , u 7. vijeku se nalazila isto?no od rijeka Tigris i Eufrat . Zbog blizine, islamski arhitekti nisu samo posuđivali, nego i prisvajali tradiciju vojni?ki osvojenog Perzijskog carstva.

Islamski arhitekti su mnogo toga posudili iz perzijske arhitekture i ?esto se mo?e zvati nastavak i dalji razvoj i evoluiranje perzijske arhitekture.

Mnogi gradovi kao naprimjer Bagdad , su zasnovani na gradovima kao ?to su Firuzabad u Perziji . Ustvari, poznato je da su dva dizajnera koja je abasidski halifa Al-Mansur zaposlio da osmisle izgled grada , bili Naubakht (?????), bivi?i perzijski zoroastrijanac i Ma?allah (??????????), biv?i jevrej iz iranskog grada, Horasan.

Maurska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Izgradnja Velike d?amije u Kordobi je zapo?ela 785 . godine i ozna?ava po?etak islamske arhitekture na Pirinejskom poluotoku i Sjevernoj Africi za vrijeme vladavine Maura ). D?amija je poznata po svojim upadljivim lukovima . Maurska arhitektura je dosegla svoj vrhunac sa izgradnjom Alhambre , veli?anstvene palate-tvrđave u Granadi koja zra?i sa otvoreno??u i svje?inom unutra?njosti ukra?ene crvenom, plavom i zlatnom bojom. Zidovi su ukra?eni sa motivima prirode, posebno li??a, arapskim natpisima i arabeskom. Zidovi su također oblo?eni keramikom .

?ak i nakon zavr?etka Rekonkiste, islamski stil je jo? dugo uticao na arhitekturu ?panije . Interesantno je da su ?panci u Srednjem vijeku koristili Mudejar stil, koji je ustvari imitacija stila islamske arhitekture. Jedan od najboljih primjera maurske arhitekture je Alkazar u Sevilji .

Timurska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Timurska arhitektura je vrhunac islamske umjetnosti u Centralnoj Aziji . Veli?anstvene i impoznatna građevine izdignute od strane Timura i njegovih nasljednika u Samarkandu i Haratu su pomogle rasprostraniti utjecaj Ilkhanidske ?kole umjetnosti u Indiji , pa prema tome u?initi poznatom i mongolsku ?kolu arhitekture. Timurska arhitektura je zapo?ela sa sveti?tem Ahmeda Jasavija u dana?njem Kazahstanu , a do?ivjela svoj vrhunac sa izgradnjom mauzoleja Gur Amir u Samarkandu. Stil je uglavnom izveden iz Perzijske arhitekture. Osna simetrija je karakteristi?na za sve glavne timurske građevine, posebno kod ?ah Zendah u Samarkandu i kod d?amije Govhar ?ad u Me?hedu. Građevine obiluju razli?itim oblicima dvostrukih kupola , a sa vanjske strane su prelivene sa blistavim bojama.

Osmanlijska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Arhitektura Osmanlijskog carstva je u cjelini specifi?na i druga?ija od ostalih, posebno kada je u pitanju izgradnja d?amija u stilu Mimara Sinana , kao Sulejmanije d?amija iz 16. vijeka . Gotovo 500 godina, Bizantska arhitektura je uticala na izgradnju crkvi kao ?to je Aja Sofija , koja je poslu?ila kao primjer za mnoge osmanlijske d?amije kao ?to je ?ehzada d?amija, Sulejmanije d?amija i Rustem pa?ina d?amija.

Osmanlije su dostigle najvi?i stepen arhitekture u islamskim zemljama. Oni su posjedovali tehnike izgradnje nepreglednog unutra?njeg prostora ograni?enog "beste?inskom", ali masivnom kupolom , i uspjevali su napraviti perfektan sklad između unutra?njeg i vanjskog prostora, kao i sklad tame i svjetlosti. Islamska religiozna arhitektura se sastojala od izgradnje jednostavnih zgrada sa prostranom dekoracijom, sve dok je nisu preobrazile Osmanlije kroz novi dinami?ni arhitektonski izra?aj koji se ogledao u izgradnji lukova , kupola, polukupola i stubova. D?amije, koje su bile male i mra?ne prostorije sa zidovima pokrivenim arabeskama, su preobra?ene u sveti?te estetike i tehnolo?ke ravnote?e, oplemenjene elegancijom i sa nagovje?tajem dotad neviđene superiornosti.

Fatimidska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

U arhitekturi, Fatimidi slijede tehniku Tulunidske dinastije i koriste sli?ne materijale, ali su veliki dio toga sami razvili. U Kairu , njihova prva d?amija je bila Al-Azhar d?amija, osnovana zajedno sa gradom ( 969 - 973 ), koja je zajedno sa obli?njom visokoobrazovnom ustanovom (Al-Azhar univerzitet ), postala duhovni centar za Ismailite . D?amija Al-Hakima ( 996 - 1013 ), va?an primjer fatimidske arhitekture i arhitektonskog ukra?avanja, je odigrala va?nu ulogu u fatimidskoj ceremoniji koja nagla?ava vjersku i politi?ku ulogu fatimidskog halife . Pored detaljnih pogrebnih spomenika ( mezarja ), ostale opstale fatimidske građevine uklju?uju d?amiju Al-Akmar ( 1125 .) kao i grandioznu kapiju od zidina Kaira izgrađenu od strane mo?nog fatimidskog emira i vezira Badr al-D?amalija ( 1073 - 1094 ).

Al-Hakim d?amija ( 990 - 1012 ), renovirana od strane Dr. Sjedna Muhammeda Burhanuddina (vođu Davudi Bohra zajednice) i Al-jame-al-Akmar, poznatog po fatimidskoj filozofiji i simbolici i po tome ?to je ponovo o?ivio tu arhitekturu.

Arhitektura Memluka [ uredi | uredi izvor ]

Vladavina Memluka ( 1250 - 1517 ) ozna?ila je cvjetanje islamske umjetnosti koja se najvi?e primijeti u starom Kairu . Njihova pobo?nost se najvi?e ogleda u velikim religioznim kompleksima ali i u umjetni?kim djelima. Zbog svog religijskog zanosa postali su za?titnici arhitekture i umjetnosti. Također pod njihovom upravom procvjetla su i trgovina i agrikultura , a Kairo je postao jedan od najbogatijih gradova Bliskog Istoka ali i centar umjetni?kih i intelektualnih djelovanja. Zbog ovoga je po rije?ima Ibn Halduna Kairo postao "centar svemira i ba?ta svijeta". Memluci su koristili rad u drvetu i ta?kaste svjetlosne efekte u svojim zgradama. Dobar primjer toga su prekrasni svodovi, pala?e, i munare koje postoje po ?itavom Kairu.

Historija se dijeli na dva perioda, odnosno dvije dinastije : Bahri Memluci ( 1250 - 1382 ) i Burji Memluci ( 1382 ? 1517 ). Bahri Memluci su porjeklom od Kip?ak Turaka iz ju?ne Rusije , a porijeklo Burji dinsatije je Kakuzijsko-Circazijsko.

Umjetnost i arhitektura ?itavog memlu?kog perioda su definisani tokom Bahri perioda. Dekorativna umjetnost memluka se cijenila po mediteranskom podru?ju i u Evropi gdje je i uticala na mjesnu proizvodnju. Posebno su se isticale dekoracije svjetlucavim staklom, te unutra?njost ukra?ena rezbarenim drvetom, metalom, i tkaninama. Jedan od primjera je i utjecaj memlu?ke staklene robe na Venecijansku industriju stakla.

Pod vla??u Baibarovog saveznika i nasljednika Kala’una ( 1280 ? 1290 ), zapo?eo je patronat javnih i vjerskih temelja gdje su bile uklju?ene medrese , mauzoleji, munare i bolnice. Takvi kompleksi ne samo da bi osiguravali bogatstvo patrona nego bi i ovjekovje?ili njegovo ime, ?to je oboje bilo ugro?eno pravnim problemima oko nasljedstva i konfiskacijom imovine. Osim Kala’unovog kompleksa druge va?ne akvizicije sultana Bahri Memluka uklju?uju i ona od al-Nasir Muhammada ( 1295 ? 1304 ) i Hasanov kompleks (zapo?et 1356 ).

Sultani Burji Memluka su slijedili umjetni?ku tradiciju svojih Bahri prethodnika. Memlu?ke tkanine su bile iznimno cijenjene u međunarodnoj trgovini. U arhitekturi su i dalje favorizirali temelje javnih i vjerskih objekata. Najzna?ajnija akvizicija ranog Burji perioda u Egiptu uklju?ivala je komplekse koje su izgradili Barkuk (r. 1382 ? 1399 .), Faraj (r. 1399 ? 1412 ), ?ejh Mu’ayyad (r. 1412 ? 1421 ), i Baibars (r. 1422 ? 1438 ).

U isto?nim mediteranskim provincijama, unosna trgovina tkaninama izmađu Irana i Evrope omogu?ila je o?ivljavanje ekonomije . Zna?ajne su bile i komercijalne aktivnosti had?ija na ruti između Mekke i Medine . Velika skladi?ta, poput Han al-Kadi ( 1441 .), su podizana da bi zadovoljila zahtjeve trgovine. Ostali javni temelji u regiji su uklju?ivali d?amije Aqbugha al-Utrush (Aleppo, 1399 ? 1410 ) i Sabun ( Damask , 1464 .) i medresu Jaqmaqiyya (Damask, 1421 .).

U drugoj polovini 15. vijeka umjetnost je procvala pod patronatom Qa’itbay (r. 1468 ? 1496 ), najve?im vladarom kasih memlu?kih sultana. Tokom njegove vladavine sveti?ta u Mekki i Medini su zna?ajno obnovljena. Najzna?ajniji gradovi su bili preplavljeni trgova?kim ku?ama, religijskim objektima i mostovima. U Kairu na Sjevernom groblju se nalazi Qa’itbay kompleks koji je najpoznatije i najcjenjenije djelo ovog perioda.

Gradnja se nastavljala i za vrijeme posljednjeg memlu?kog sultana, Qansuh al-Ghawri (r. 1501 ? 1517 ) koji je podigao i vlastiti kompleks ( 1503 - 1505 ) ali konstrukcijske metode su odra?avale finansijsko stanje zemlje. Iako je memlu?ko carstvo ubrzo postalo dio Osmanskog carstva ( 1517 ), vizualna kultura memluka je nastavila inspirisati Osmanlije i ostale islamske umjetni?ke tradicije.

Mogulska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Jo? jedan karateristi?an podstil islamske arhitekture je arhitektura Mogulskog carstva u Indiji u 16. vijeku koja predstavlja spoj perzijskih i hinduisti?kih elemnata. Mogulski vladar Akbar Veliki je 1500ih izgradio kraljevski grad Fatehpur Sikri, udaljen 42 kilometra od Agre .

Najpoznatiji primjer Mogulske arhitekture je Tad? Mahal , "Suza vje?nosti" , izgrađen 1648 . od strane vladara ?aha D?ehana u znak sje?anja na svoju suprugu Mumtaz Mehel koja je umrla tokom porođaja njihovog ?etranestog djeteta. Velika upotreba dragog i poludragog kamena, ugrađenog u Tad? Mahal i velika koli?ina bijelog mramora su skoro dovele do bankrota Mogulsko carstvo . Tad? Mahal je savr?eno simetri?an, izuzev sarkofaga ?aha D?ehana, koji nije postavljen na centru grobnice, jedan sprat ispod prizemlja. D?amija od ogledala je izgrađena od crvenog pje??ara (pje??anog kamena) da upotpunjuje sa vanjske strane sli?nu d?amiju iz Mekke i ova d?amija je u cjelosti simetri?na. Drugi objekat koja je izgrađen da poka?e veli?inu mugalskog utjecaja su ?almarski vrtovi.

Sino-islamska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Prva kineska d?amija je podignuta u 7. vijeku u vrijeme Tang dinastije u mjestu Xi'an. Velika d?amija Xi'ana ?ije sada?nje zdanje poti?e jo? iz doba Ming dinastije ne odra?ava glavne karakteristike koje se ?esto povezuju sa tradicionalnim d?amijama. Zapravo slijedi tradicionalnu kinesku arhitekturu. D?amije u zapadnoj Kini imaju vi?e elemenata zajedni?kih sa d?amijama u ostatku svijeta. D?amije zapadne Kine mnogo ?e??e uklju?uju munare i kupole, dok d?amije u istp?noj Kini mnogo ?e??e podsje?aju na pagode . ^[2]

Zna?ajna karakteristika Kineske arhitekture je nagla?avanje simetrije koja se ve?e za osje?aj rasko?i. Ovo se odnosi na sve, od palata do d?amija. Jedan zna?ajan izuzetak je dizajn ba?te koji ima tendenciju asimetrije istaknute ?to je to vi?e mogu?e. Kao u kineskom okomitom slikarstvu, glavni princip koji nagla?ava kompoziciju ba?te je dozvoliti vakifu da u?iva u ba?ti bez pravila kao u samoj prirodi.

Kineske d?amije mogu biti građene crvenom ili sivom ciglom ali drvene konstrukcije su naj?e??e jer su one najotpornije da izdr?e zemljotrese . Međutim potpuno su neotporne na po?are. Krov tipi?ne kineske građevine je zaobljen; postoje striktne klasifikacije tipa zabat koje se mogu uporediti sa klasi?nim redom evropskih kolona.

Ve?ina d?amija imaju određene zajedni?ke karakteristike, ali kao i u drugim regionima kineska islamska arhitektura odra?ava lokalnu arhitekturu. Kina je poznata po svojim prekrasnim d?amijama koje odra?avaju dvorce. Ipak u zapadnoj Kini d?amije podra?avaju one sa Bliskog Istoka sa visokim vitkim munarama i kupolastim krovovima. U sjeverozapadnoj Kini postoji kombinacija isto?nja?kog i zapadnja?kog stila. D?amije imaju sjajne krovove u budisti?kom stilu iza zazidanih ba?ta u koje vode ulazi sa lu?nim nosa?ima prema minijaturnim kupolama i munarama. (vidi Bejtullahova d?amija ). ^[3]

Afro-islamska arhitektura [ uredi | uredi izvor ]

Islamska osvajanja Sjeverne Afrike su rezurtirala razvojem islamske arhitekture u tom podru?ju koja uklju?uje i slavnu Kairsku Citadelu.

Ju?no od Sahare islamski utjecaj je uzrokovao zna?ajan razvoj arhitekture u Kraljevstvu Gana . Na podru?ju Kumbi Saleha mje?tani su ?ivjeli u kupolastim barakama ali su trgovci imali kamene ku?e. Sudansko-Sahelianska arhitektura se prvobitno javila u dva grada Djenne i Timbuktu . Sanskorska d?amija u Timbuktu koja je sagrađena od blata i iverice je po stilu sli?na Velikoj Djenne d?amiji. Razvoj kraljevine na zapadno-afri?kom priobalnom podru?ju je za rezultat imao arhitekturu baziranu na drvetu. Slavni grad Benin kojeg je uni?tila kaznena ekspedicija je u stvari bio veliki kompleks ku?a napravljenih od blata i prekrivenih ve?inom palminim li??em. Palata je imala red ceremonijalnih soba i bila je ukra?ena bronzanim plo?ama.

Tuma?enje [ uredi | uredi izvor ]

?esta tuma?enja islamske arhitekture uklju?uju sljede?e: koncept Allahove beskona?ne mo?i se isti?e sa diznajnom ponavljanja tema koje simboliziraju beskona?nost. Ljudi i ?ivotnje se rijetko slikaju u dekoratvnoj umjetnosti po?to se Allahova djela smatraju nenadma?nim. Li??e je ?est motiv, ali ?esto naslikano na poseban na?in ili pojednostavljeno iz navedenog razloga.

Arapska kaligrafija slu?i da pobolj?a i pro?iri interijer građevine ispisuju?i citate iz Kur'ana . Islamska arhitektura se ?estzo naziva "arhitektura iza vela" zato ?to prava ljepota le?i u unutra?njem prostoru (dvori?ta i prostorije) koji nije vidljiv sa vanjske strane. Nadalje, upotreba veli?anstvenih oblika kao ?to su velike kupole , visoke munare i prostrani vrtovi namjenjena je isticanju i izra?avanju mo?i.

Arhitektura d?amija i ostalih građevina u islamskim dr?avama [ uredi | uredi izvor ]

Oblici [ uredi | uredi izvor ]

U raznim dijelovima islamskog svijeta razvili su se razni oblici islamske arhitekture. Zna?ajni arhitektonski tipovi uklju?uju rane Abasijske građevine, d?amije T-tipa i d?amije sa centralnom kupolom iz Anatolije . Novac od nafte u 20. vijeku je doveo do izgradnje velikog broja d?amija po dizajnu modenih arhitekata .

D?amije arapskog plana ili hipostila su najraniji tipovi d?amija koje je zapo?ela Dinastija Emevijja . Ove d?amije imaju oblik kocke ili pravougaonika sa uklju?enom ba?tom i pokrivenim podru?jem za molitvu. Historijski gledani, zahvaljuju?i toploj mediteranskoj klimi dvori?te je slu?ilo za prihvatanje velikog broja d?ematlija tokom namaza petkom, d?ume-namaza . Ve?ina ranih d?amija hipostila imaju ravne krovove iznad podru?ja za molitvu zbog ?ega su se morali koristiti brojni stubovi za podr?avanje stropa. ^[4] Jedna od najzna?ajnijih d?amija ovog tipa je Velika d?amija u Kordobi u dana?njoj ?paniji ?iji strop podr?ava preko 850 stubova. ^[5] Ove d?amije ?esto imaju vanjske arkade koje omogu?avaju posjetiocima u?ivanje u hladu i sklanjanje od sunca . D?amije s arapskim planom su ve?inom građene u doba Umajjada i Abasija. Ove d?amije su zamjenjene drugim, prvenstveno jer njihova jednostavnost nije dopu?tala daljnji razvoj. ^[4]

Osmanlije su uvele d?amiju sa centralnom kupolom u 15. vijeku gdje je velika kupola smje?tena ili iznad centralnog podru?ja za molitvu ili po ostatku d?amije, dijelovima gdje se ne obavlja molitva. ^[6] Na ovaj stil su zna?ajno uticali Bizantijci sa upotrebom centralnih kupola u svojoj religijskoj arhitekturi. ^[4]

Ivan [ uredi | uredi izvor ]

Ivan (perzijski: ????? preuzeto od Pahlavi rije?i B?n ?to zna?i ku?a) je definisan kao zasvođeni ulaz ili prostor, sa zidovima na tri strane dok je ?etvrta potpuno otvorena.

Ivani su bili za?titni znak Sasanidske arhitekture u Perziji , a kasnije su postali dio islamske arhitekture. Ova promjena je do?ivjela svoj vrhunac za vrijeme ere Seld?uka kada su ivani postali jedinstven element islamske arhitekture. Ivani su otvoreni prema sredi?njem dvori?tu i koriste se u izgradnji i javnih i privatnih građevina.

Ivani ?ine d?amije posebno poznatim, a oni predstavljaju nadsvođeni prostor koji je otvoren samo na jednu stranu. U d?amijama sa ivanima, jedan ili vi?e ivana gleda ka sredi?njoj prostoriji u kojoj se obavlja namaz . Ovaj stil je posuđen iz predislamske iranske arhitekture i kori?ten je skoro vuijek u iranskim d?amijama . Mnogi zoroastrijanisti?ki hramovi vatre u kojima je dvori?te slu?ilo kao dom svetoj vatri, su pretvoreni u d?amije i te d?amije imaju ivane. ^[4] Danas se vi?e ne grade d?amije sa ivanima ^[6] .

Harem d?amije [ uredi | uredi izvor ]

Skoro svaka d?amija i mnoge ku?e i i ostale građevine na podru?ijima sa muslimanskim stanovni?tvom sadr?e religiozne vrtove poznate kao haremi d?amije ( arapski : ??? ), koji su okru?eni arkadama (lu?nim otvorima) sa svih strana. U haremima se obi?no nalaze osno simetri?ni bazeni, poznati kao ?adrvani, koji slu?e za uzimanje abdesta . Neki haremi sadr?e fontane sa ?esmama.

Ako je harem u d?amiji , onda slu?i za uzimanje abdesta, a ako je u tradicionalnoj ku?i ili privatnom dvori?tu onda slu?i za kupanje ili kao ukras.

Vrtovi [ uredi | uredi izvor ]

Kur'an koristi vrtove kao simboliku za d?ennet , te zbog toga je ?irenje islama imalo zna?ajan utjecaj na izgled vrtova.

Arabeska [ uredi | uredi izvor ]

Element islamske umjetnosti naj?e??e kori?ten za dekorisanje zidova d?amija, muslimanskih ku?a i drugih građevina, arabeska je detaljan crte? sa ponavljanjem geometrijskih oblika, odraza biljaka i ponekad ?ivotinja (posebno ptica ). Odabir geometrijskih oblika koji ?e se koristiti i na?ina na koji ?e se koristiti, zavisi od islamskog pogleda na svijet. Muslimanima, ovi oblici zajedno sa?injavaju beskona?an model koji se prote?e i dalje od ovog, materijanog i vidljivog svjeta. Mnogima u islamskom svijetu, oni u stvari simboliziraju beskona?nost, i prema tome i prirodu stvaranja jednog i svemo?nog Boga , Allaha, d?.?. Nadalje, umjetnici koji slikaju islamsku arabesku izra?avaju jasnu duhovnost bez upotrebe ikonografije kr??anske umjetnosti. Arabeska je kori?tena u d?amijama i građevinama u islamskom svijetu i to je na?in dekorisanja koriste?i ljepotu, ukra?avanje i ponavljanje islamske umjetnosti umjesto kori?tenja slika ljudi i ?ivotinja (?to se smatra harammom u islamu ).

Kaligrafija [ uredi | uredi izvor ]

Arapska kaligrafija je povezana sa geometrijskom islamskom umjetno??u ( Arabeskom ), i nalazimo je na zidu i stropu d?amija kao i na papiru. Savremeni umjetnici u islamskom svijetu se ?esto koriste kaligrafijom kada ?ele upotrijebiti apstrakciju u svom poslu.

Umjesto prisje?anja ne?ega povezanog sa stvarno??u izgovorene rije?i, kaligrafija je za muslimane vidljivi izra?aj najuzvi?enije umjetnosti od svih, umjetnosti duhovnog svijeta. Kaligrafija je postala najcjenjeniji oblik islamske umjetnosti zato ?to povezuje jezik kojim govore muslimani sa islamskom religijom . Sveta knjiga islama , Kur'an , je odigrala va?nu ulogu u razvoju i usavr?avanju arapskog jezika i kaligrafije kori?tene pri pisanju arapskog pisma . Za ajete i sure iz Kur'ana se jo? uvijek pri zapisivanju koristi kaligrafija i oni i danas predstavljaju inspiraciju mnogim kaligrafima.

Elementi islamskog stila [ uredi | uredi izvor ]

Islamska arhitektura se mo?e identifikovati sa sljede?im elementima koji su preuzeti iz prve d?amije koju je izgradio Muhammed, a.s. , u Medini , kao i iz predislamskih elemanta prisvojenih iz crkvi , hramova i sinagoga . Bizantska arhitektura je imala veliki utjecaj na ranu islamsku arhitekturu sa karakteristi?nim kru?nim lukovima, svodovima i kupolama.

• Velika dvori?ta (vrtovi) ?esto spojena sa sredi?njim prostorijom u kojoj se obavlja namaz (originalno element sa Poslanikove d?amije u Medini ).
• Munare ili kule (one si originalno kori?tene kao osmatra?nice, kao kod Velike d?amije u Damasku , odatle poti?e arapska rije? nur ?to zna?i "svjetlost" ).
• Mihrab je udubljenje sa unutra?nje strane zida i pokazuje pravac Mekke . Ovo je vjerovatno preuzeto od ni?a iz jevrejskih sinagoga u kojem se postavljala Tora ili iz koptskih crkvi .
• Svodovi i kupole .
• Ivani za prijelaz između razli?itih dijelova d?amije.
• Upotreba ponavljanja geometrijskih oblika i repeticije (arabeska).
• Upotreba dekorativne islamske kaligrafije , umjesto slika koje se smatraju zabranjenim ( haram ) u arhitekturi d?amija . Međutim, u svjetovnoj arhitekturi , slike su dozvoljene i ?esto se upotrebljavaju.
• ?adrvan (fontana) koji se ?esto, osim kao ukras, koristi za uzimanje abdesta
• Upotreba vedrih boja
• Pridavanje va?nosti i unutra?njem prostoru građevine, ali i vanjskom

Razlika između islamske i perzijske arhitekture [ uredi | uredi izvor ]

Iako je perzijska nacija primila islam, perzijska arhitektura se ne smije mije?ati sa islamskom arhitekturom i ona se ustvari odnosi na neke arhitektonske stilove koji su se koristili u islamskom svijetu. Prema tome, islamska arhitektura ne uklju?uje direktno i perzijske stilove prije islama . Perzijska arhitektura, kao i arhitekture nekih drugih nacija, se razvila prije nastanka islamske i mo?e se protuma?iti da je perzijska arhitektura imala veliki utjecaj na islamsku . Također se mo?e re?i da je od pojave islama u Perziji , perzijska arhitektura ustvari ogranak islamske arhitekture. Islamska arhitektura se mo?e klasifikovati u skladu sa hronologijom, geografijom i tipovima građevina.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Karavanska stanica
• D?amija
• Medresa

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• Islamic Arts Magazine
• Islamic Architecture Community: Extensive archive of scholarly articles, full publications and pictures
• Museum of Islamic Art