Mogu?e je da ?lanak ne po?tuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku . Pod ovim se podrazumijevaju afrikati, pravopis , pisanje rije?i u skladu sa standardima , te na?in pisanja ?lanaka .

Isa-beg Ishakovi? je bio zadnji kraji?nik Bosanskog kraji?ta i drugi sand?ak-beg Bosanskog sand?aka i glavni osniva? Sarajeva i Novog Pazara . Njegova vladavina u Bosni je trajala od otprilike 1454. do 1463. godine. Zbog njegovog doprinosa razvoju, jedna je od poznatijih li?nosti iz osmanlijskog razdoblja bosanskohercegova?ke historije . Bio je sin prvog bega Bosne, Ishak-bega , i otac ?estog bosanskog sand?ak-bega Gazi Mehmed-bega . ^[1]

Bosanski sand?ak [ uredi | uredi izvor ]

Nakon osvajanja Bosne 1463. godine, Osmanlije su zapo?ele proces osnivanja Bosanskog sand?aka. Sand?ak se sastojao od osvojene zemlje bosanskog kralja, oblasti Pavlovi?a i Kova?evi?a i okupirani dio zemlje Hercegove . ^{[ nedostaje referenca ]}

Za prvog bosanskog sand?ak-bega postavljen je Minnetoglu Mehmed-beg od 1463. do 1464. godine kada dolazi Isa-beg Ishakovi?. Od 1464. do 1470. godine Isa-beg Ishakovi? je bio bosanski sand?ak-beg . Imao je velike posjede u vilajetima: Jele? , Zve?an , Hodidjed , Sjenica , Ras , Skoplje i Kalkondelen ( Tetovo ). Međutim raniji turski vilajeti i predjeli u staroj Ra?koj: Zve?an, Jele?, Ras, Sjenica, Moravica i Nik?i?i, koji su kasnije pretvoreni u istoimene nahije, priklju?eni su bosanskom sand?aku tek 1464. g. kad je sand?ak-begom ovog sand?aka postao Isa-beg Ishakovi? u ?iji su has oni spadali i kao naknada za velike gubitke u Bosni. ^{[ nedostaje referenca ]}

Ofanziva Ugarske i Venecije [ uredi | uredi izvor ]

Nedugo poslije osmanlijskoga osvajanja Bosne, Ugarska i Venecija uz pomo? pape organiziraju savez protiv Osmanlija 12. septembra 1463. godine te vr?e napad na osmanlijsku teritoriju u Bosni po?etkom oktobra 1463. godine. Tako su ugarske trupe u Bosnu u?le preko Save kod Gradi?ke osvojile Klju? zatim Jajce . Akciju ugarskog kralja Matije Korvina potpomagao je sa juga herceg Stjepan i njegovi sinovi koji su osvojili veliki dio jugozapadne Bosne, te zatvorili pristup Jajcu, a zatim upali u oblast Pavlovi?a i Kova?evi?a , osvojili devet gradova te dospjeli u blizinu Srebrenice . ^{[ nedostaje referenca ]}

Da zbog takve situacije sultan ne bi potpuno izgubio ovu zemlju, on je po?etkom ljeta 1464. do?ao ponovo u Bosnu i uputio se ravno na Jajce . Međutim, sultan bezuspje?no opsjeda grad od 12. jula do 22. augusta 1464. godine, te se povla?i. Tada je Matija Korvin udario na sjeveroisto?nu Bosnu u nastojanjima da stvori odabranu liniju od Beograda do Jajca. Glavni njegov cilj bio je Zvornik - klju? Drine . U pohodu prema Zvorniku ugarski kralj je osvojio Srebrenik te jo? tri grada ali imao je bezuspje?nu opsadu grada Zvornika isto kao i sultan kod Jajca. ^{[ nedostaje referenca ]}

Rezultat ovog ratovanja bio je da je sjeverna Bosna ( Donji krajevi i Usora ) do?la pod ugarsku vlast dok je sultanu ostala samo isto?na i centralna Bosna. Matija Korvin je od osvojenih oblasti obrazovao dvije banovine: jaja?ku i srebreni?ku. Tako je teritorija bosanskog sand?aka ve? u prvim mjesecima njegovog opstojanja znatno smanjena. Na istoku i sjeveroistoku on je grani?io sa smederevskim sand?akom, koji je u srednjem Podrinju prelazio Drinu i obuhvatao Srebrenicu, Zvornik, Ku?lat i ?ubin sa njihovim podru?jem. Na sjeveru grani?io je bosanski sand?ak sa ugarskim podru?jem u spomenutim banovinama. Samo je između turskog i ugarskog posjeda dugo vremena postojao vrlo ?irok pojas ni?ije zemlje, tako da su, npr. 1469. godine najsjevernije utvrđene turske ta?ke bile Klju?evac u biv?oj oblasti Kova?evi?a, Vranduk na Bosni i Susid na Vrbasu . ^{[ nedostaje referenca ]}

Ponovno ?irenje Bosanskog sand?aka [ uredi | uredi izvor ]

Osmansko osvajanje na prostoru Bosne nastavljeno je za vrijeme Isa-bega Ishakovi?a. Iskoristiv?i pometnju porodi?ne svađe kod Hercega i njegovih sinova, pod zapovjedni?tvom bosanskog sand?ak-bega Isa-bega Ishakovi?a i njegovih vojvoda Ismaila i Ahmeda, provalila je u julu 1465. godine u Hercegovu zemlju i uspjela da brzo prodre do dubrova?ke granice. U njihove ruke najprije su dospjeli Mile?evac , Samobor , Prilep , a onda i ostali gradovi na istoku. Tokom ljeta 1465. pali su Hercegovi gradovi na istoku i u Podrinju. U septembru iste godine bili su u njihovim rukama Lug , Ljubomir , Popovo , ?urovi?i i Pocrnje , oktobra Uskoplje i Bijela, u novembru Vrsinje (Zupci), Gacko i Kuti . ^{[ nedostaje referenca ]}

Prije decembra te godine zauzeli su i Cernicu. Sljede?e godine dr?ali su jo? Korita , Banjane i Riđane , a 1467. bili su gospodari i Trebinja . Poslije 3. juna 1466. osvojili su Blagaj, a prije maja 1468. i Klju?. Zemlje i gradove koje su oduzeli od hercega Stjepana i njegovih sinova od po?etka svoje ofanzive do po?etka 1470. Turci su pripojili u jedan vilajet koji su pripojili susjednom bosanskom sand?aku. Neposrednu upravu u pojedinim nahijama u Hecegovini vr?ili su vojvode bosanskog sand?aka Isa-bega Ishakovi?a. Po?etkom 1470. osnovan je osvojene teritorije u Hercegovini poseban hercegova?ki sand?ak . ^{[ nedostaje referenca ]}

Međutim u vrijeme Isa-bega Ishakovi?a kao bosanskog sand?ak-bega u Bosni je do?lo do obnavljanja Bosanskog kraljevstva . Naime zbog ugarskih pozicija na sjeveru, srebreni?ke i jaja?ke banovine, Osmanlije nisu mogli biti sigurni na teritorije koje su dr?ali u Bosni. Tu nesigurnost poja?avala je i ?injenica ?to stanovni?tvo nije bilo zadovoljno ni s jednim ni s drugim okupatorom i ?to nisu mirovali. Da bi stvorili iluziju da se obnavlja bosanska dr?ava i uspostavili kakav-takav koridor između svojih i ugarskih posjeda u Bosni, Turci su krajem 1465. ili ne?to ranije predali sjeverne dijelove bosanskog sand?aka na upravu ?lanu dinastije Kotromani?a , Matiji, sinu svog ?ti?enika i pretedenta Radivoja, i postavili ga kraljem Bosne. Oblast novog bosanskog kraljevstva prostirala se od La?ve na sjever do podru?ja ugarskih banova, a sastojala se od ?est gradova i njihovih podru?ja. Rezidencija kraljeva bila je po svoj prilici u Vranduku. On je tu imao svoju vlastelu i ekonomski imunitet na svom podru?ju. ^{[ nedostaje referenca ]}

Osmanski popisi u ju?noslavenskim zemljama [ uredi | uredi izvor ]

Nakon osvajanja Carigrada Mehmed II je pri?ao op?em popisu svoga carstva u Evropi i Aziji. Tom prilikom izvr?en je i popis ju?noslovenskih zemalja pod osmanlijskom vla??u. Od tog popisa dosad su nađena tri deftera koja se odnose na jugoslavenske zemlje: ^{[ nedostaje referenca ]}

1. Pojedina?ni popis u carskim hasovima u vilajetima u Zva?anu i Nik?i?ima i hasova velikog vezira i rumelijskog begler-bega vilajetima: Skoplju, Jele?u (tzv. Oblast Brankovi?a i u vilajetu Bistrici (prizrenskoj) a zatim detaljan popis skopskog i tetovskog vilajeta. Najvjerovatnije je nastao 1455.
2. Zbirni popis hasova kraji?nika Isa-bega Ishakovi?a i timara njegovih ljudi, (e?kind?ija) spahija i mustahfiza u vilajetima Jele?u, Zve?anu, Nik?i?ima, Hodidjedu, Sjenici, Rasu, Skoplju i Tetovu, maja 1455.
3. Pojedina?ni popis tzv. Oblasti Brankovi?a (Vilajet-i V'lk) (kasnije vu?itrnskog sand?aka) koji je zavr?en krajem juna 1455.

Popis kraji?ta Isa-bega Ishakovi?a predstavlja jednu od najstarijih osmanskih katastarskih knjiga ju?noslovenskih zemalja, koja se odnosi na oblast kojim je tada upravljao Isa-beg Ishakovi?. Ovaj popis predstavlja sumarni popis kraji?ta Isa-bega Ishakovi?a. U kojem su popisani: ^{[ nedostaje referenca ]}

1. Hasovi Isa-bega, sina Ishak-bega;
2. Timari mustahfiza grada Zve?ana;
3. Timari e?kind?ija [nahije] Zve?ana;
4. Timari e?kind?ija nahije Jele?a;
5. Timari mustahfiza grada Jele?a;
6. Timari e?kind?ija vilajeta Nik?i?a;
7. Dijelovi Isa-begovog hasa u vilajetu Kalkandelen, koje je dr?ala njegova "uzvi?ena gospođa", njegov sin Mehmed ?elebija i njegovi hizme?ari;
8. Hasovi tetovskog suba?e Hasan-bega Zenebissi-a, timari tetovskih spahija i e?kind?ija;
9. Timari mustahfiza grada Sobri;
10. Hasovi skopskog suba?e ?okodara Ali-bega;
11. Timari e?kind?ija skopskog vilajeta

Has Isa-bega Ishakovi?a nalazio se u vilajetima Jele?, Sjenica, Zve?an, Ras, Nik?i?i i Saraj-ovasi (Sarajevo), zatim u vilajetima Skoplje i Kalkandelen (Tetovo), te u vilajetu V'lk. Prihodi Isa-bega Ishakovi?a osim Skoplja iznosili su 763.000 ak?i. Na prostoru Bosanskog kraji?ta "u has Isa-bega Ishakovi?a spadala je filurija na ku?e cijelog vilajeta, godi?nji tribut "nahije Tilave" i naturalna renta od pet odnosno ?etiri sela i sedam mezri." ^{[ nedostaje referenca ]}

Ishakovi? kao vakif i osniva? Sarajeva [ uredi | uredi izvor ]

Razvoj Sarajeva po?inje od podizanja Careve d?amije , gdje Vjekoslav Skari? u svom djelu Sarajeva i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije navodi kao dokaz da je najstarija po tome ?to su je slu?beno zvali Stara d?amija. Te izgradnje dvora-saraya kojeg je izgradio Isa-beg Ishakovi?. ^{[ nedostaje referenca ]}

Tako da prije dolaska Osmanlija, na dana?nje podru?je Sarajeva nije bilo niti utvrđenog grada niti ve?eg trga. Najstariji osmanlijski popisi donose popise pustih sela, trgova i mezri, a prema popisu iz 1455. godine podru?je Vrhbosne, Osmanlije su nazivali Vilajet Hodidjed i Vilajet Saraj-ovasi (Sarajevsko polje). ^{[ nedostaje referenca ]}

Vilajet Hodidjed dobio je ime po istoimenom gradu u ?upi Vrhbosni, a Vilajet Saraj-ovasi po saraju (dvoru) koji je podigao Isa-beg Ishakovi? na lijevoj obali Miljacke na Bistriku . Naime, zgrade u kojima su stolovali bosanski namjesnici za vrijeme turske uprave zvali su se saraji, begluk-saraji (bejluk-saraj) i konaci. Na mjestu gdje je bila zgrada Jugoslavenske narodne armije sagrađen je ne?to prije 1462. dvor ili saraj, u kojem su stolovali kraji?nici. Po tom saraju zove se u jednom dokumentu iz 1462. Vrhbosna Sarajova (Sarajevsko polje) dok se u svim kasnijim ispravama zove Saraj, Bosna-saraj i Sarajevo. Najstarija za sada poznata isprava u kojoj se Vrhbosna zove Saraj-ova napisana je 1462. i, prema tome, saraj ili dvor za namjesnike sagrađen je između 1435. i 1462. ^{[ nedostaje referenca ]} Ta je zgrada nastala između 1440. i 1462, jer je tih godina bio Isa-beg kraji?nik. Turski geograf prve polovine 17. vijeka Had?i kalfa ( ?atib ?elebija ) pi?e kako je dvor ili saraj podigao sultan Fatih Mehmed II , ?to ?e re?i da je ta zgrada nastala u Fatihovo doba. Prema tome, taj dvor bi bio sagrađen između 1453. i 1462. Do saraja i banje, koju je Isa-beg podigao, sagrađen je i vodovod . Kako je izgledala ova zgrada ne zna se. U njoj su od 1463. do 1553. stanovali sand?ak-bezi i kada je oko 1553. namjesnikova stolica prenesena u Banja Luku , saraj je ostao prazan, ali su u njega ?esto navra?ali namjesnici. ^{[ nedostaje referenca ]}

Zadu?bine u Sarajevu i ostalim mjestima [ uredi | uredi izvor ]

Sarajevski kraj se nalazio na frekventnom mjestu, kroz koji je prolazio tzv. Bosanski drum, koji je i?ao iz unutra?njosti Balkana preko Bosne za Dalmaciju i Hrvatsku . Tako je i sam geostrate?ki i privredni elemet utjecao na razvoj i izgradnju Sarajeva. Međutim za osniva?a i utemeljitelja Sarajeva smatra se Isa-beg Ishakovi? koji je svojim vakufima doprinio razvoju Sarajeva. Varo? se s obje strane Miljacke izgrađivala oko namjesnikovog dvora (saraja), koji je bio sagrađen na lijevoj obali Miljacke malo pri brdu ondje gdje je i poslije bio Begluk, a u 19. vijeku sagrađena kasarna . Po polju oko saraja nazvala se nova varo? Sarajova. Međutim, Behija Zlatar daje obja?njenje nastanka naziva grada u svojoj knjizi "Zlatno doba Sarajeva". Ime Sarajeva poti?e od naziva Saray-ovasi, kako su Turci nazivali cijelu ?upu Vrhbosnu kada su je definitivno osvojili. Odbacivanjem drugog dijela iz konstrukcije Sarajevo Polje (Saraj-ovasi) do?lo je do naziva Sarajevo. U najranijim turskim izvorima Sarajevo se naziva Saray, a u zapadnim Vrhbosna odnosno Vrhbosanje. ^{[ nedostaje referenca ]}

Najstariji izvor za prou?avanje Sarajeva jest Vakufnama Isa-bega Ishakovi?a iz 1462. godine, koja se uzima i kao godina osnivanja Sarajeva. U vakufnami Isa-bega Ishakovi?a, Sarajevo se spominje kao kasaba , a da bi neko naselje bilo kasaba, mora imati d?amiju u kojoj se klanja d?uma petkom te svih pet dnevnih molitvi, zatim trg, tj. postojanje ?ar?ije , te odr?avanje sedmi?nog pazarnog dana. ^{[ nedostaje referenca ]}

Pored dvora Isa-beg Ishakovi? je 1457. podigao i mesd?id , koji je formalno poklonio sultanu Mehmedu II Fatihu. Kasnije je taj mesd?id pretvoren u d?amiju, koja je u biti bila dr?avna. Ina?e ve?ina prvih d?amija podignutih u Bosni, nastale su na inicijativu dr?ave, odnosni vladaju?eg sultana. Ova, ?iju je izgradnju sigurno inicirao sultan Mehmed, dobila je naziv Careva d?amija. Njeni slu?benici ispla?ivani su iz dr?avnih prihoda od kr??anske d?izje (glavarine) u sarajevskoj nahiji. ^{[ nedostaje referenca ]}

Smatraju?i zemlji?te srednjovjekovnog sela Brodca, koje se nalazilo na Bemba?i, a protezalo se do Ba??ar?ije , pogodnim da na njemu zasnuje novi grad, Isa-beg je to zemlji?te oduzeo ranijim vlasnicima a u zamjenu im dao zemlju u selu Vran?i? u Hrasnici. Na tom prostoru po?elo je urbano formiranje Sarajeva. Kao poklonik dervi?a tu je sagradio tekiju (zaviju) i musafirhanu (gostionica), ?to je najstarija musafirhana u Bosni. Prema zadu?bini koja je datirana na vrijeme između 1. februara i 3. marta 1462. godine ova Isa-begova zadu?bina sastoji se od tri ku?e, jedne ?tale, jednog ograđenog dvori?ta i ostalog ?to je potrebno. Prema zakladnici ove zgrade su slu?ile kao kona?i?te i tekija siroma?nim muslimanima , u?enicima, sejidima, ratnicima i putnicima namjernicima. Tu se kuhala i besplatno dijelila hrana (meso, ri?a i hljeb) putnicima i slu?benicima kona?i?ta, a suvi?ak hrane dijeljen je siroma?noj djeci u gradu Sarajevu. Gosti su imali pravo na hranu samo tri dana. Tako je i naselje oko tekije sve do Ba??ar?ije nazivano Isa-begova mahala, sve do 1526. kad je u toj mahali sagradio d?amiju Muslihudin Mustafa ?ekrek?ija . Od tada se zove ?ekrek?ijina mahala. ^{[ nedostaje referenca ]}

Zatim zavje?tao je jedan mlin sa vi?e vitlova, dok se kasnije se spominje 9 vitlova i zemlju kraj mlina, koji su se zvali Esebegovi, mlinovi na Bentba?i, jednu banju ondje gdje je danas moderno sagrađena Isabegova banja do Careve d?amije. Jo? je darovao mnoge zemlje u dana?njoj ?ar?iji i izvan nje. U ?ar?iji je podigao veliki han (dana?nja Kolobara). Godine 1878. bilo je u samom Sarajevu 50 ?to ve?ih ?to manjih hanova, a iz jednog popisa sastavljenog te godine, je u njih moglo stati 2640 osoba i 1262 konja. Od njih svih po veli?ini i arhitekturi najpoznatiji: Kolobara, vlasni?tvo Gazi Isabega iz [1462, Ta?lihan vlasni?tvo vakufa Gazi Husrevbega. Zatim mlin na potoku Ko?evi i zemlju s obje strane potoka; mlin i zemlju u selu Bulinu i selu Kaseti?ima; jedan mlin na rijeci ?eljeznici (dana?nja Fojnica ) u viso?koj nahiji; zemlju u Ljubogo?tu i Brusu (u Trebevi?u) i veliki planinski kompleks u Trebevi?u do Skakni?a i Vagnja. Vakufnama nosi datum mjeseca d?emazi-ul-evvela 866 (1 II-3 1462). ^{[ nedostaje referenca ]}

Nastanak Sarajeva vezan je za dolazak Osmanlija, a osnove budu?eg ?ehera , glavnog grada Bosanskog sand?aka, kasnije ejaleta , postavio je Isa-beg Ishakovi?. Međutim, Isa-beg Ishakovi? je poznat i po svojim zadu?binama u Novom Pazaru kojim je postao osniva? toga grada. Naime vrijeme kada je Isa-beg Ishakovi?, udario temelje Novom Pazaru, nije utvrđeno. Ako se (1455) pominju sela Potok i Parice, a grad ne, to bi zna?ilo da mu jo? tada nisu bili udareni temelji. Izgleda da se Isa-beg Ishakovi? odlu?io na izgradnju grada-utvrđenja ve? 1456. godine kada imamo prve pomene o Novom Pazaru. Jiri?ek navodi koje je sve gradove 1456. godine zauzeo Mehmed II osvaja?, ka?e: Te 1456. godine zauze ?itavu ju?nu despotovinu: Novo Brdo, Prizren, Lipljan, Trep?u, staru oblast Brankovi?a kod Vu?itrna i Novog Pazara, Bihor i dolinu Lima, Medun u planinama Zete. ^{[ nedostaje referenca ]}

Novi Pazar i Skoplje [ uredi | uredi izvor ]

Udaraju?i temelje Novom Pazaru, Isa-beg Ishakovi? prvo je podigao vojni logor, zatim hamam te d?amiju, koja je poru?ena poslije Prvog svjetskog rata zbog dotrajalosti. Svoj vojni zna?aj Novi Pazar je izgubio padom Bosne (1463) te poslije kona?nog pada Hercegovine (1481) i Zete (1499) pod osmanlijsku vlast. Poslije osnivanja Bosanskog sand?aka priklju?en mu je i novopazarski kraj. Krajem 15. vijeka ime Jele? se gubi a zamjenjuje ga naziv vilajet Novi Pazar. ^{[ nedostaje referenca ]}

Isa-beg Ishakovi? poznat je po zadu?binama u Skoplju ( Usk'upu ) gdje je sagradio veliku d?amiju na o?evo ime, koja je poznata pod imenom Ishakijja. Iako je Isa-beg Ishakovi? podigao vi?e zadu?bina ?irom Osmanlijskog carstva, on je ostao zapam?en po svojim objektima na obalama Miljacke. Kao bosanski sand?ak-beg odr?avao je dobre odnose sa Dubrov?anima. Oni su mu ?esto slali poklone, a on je opet bio veoma korektan prema dubrova?kim trgovcima. Iz Isa-begove vakufname vidi se da je imao trojicu sinova: Muhameda, Mehmed-bega i Ali-bega. Ne zna se ta?no datum njegove smrti, a ukopan je najvjerovatnije u haremu Careve d?amije. ^{[ nedostaje referenca ]}

Međutim, porodica Ishakovi?a spada među one porodice u Bosni koje su po potrebi slu?be do?le iz drugog kraja Osmanlijskog Carstva u Bosnu i tu se nastanile. Podizanje mnogobrojnih zadu?bina pokazuje da su Isabegovi?i poku?avali da se odr?e kao upravitelji mnogobrojnih svojih vakufskih dobara. Centralna vlast koja je uvijek kontrolisala posjede provincijskih begova, vjerovatno je uni?tila i ovu porodicu. ^{[ nedostaje referenca ]}

Geneologija porodice Ishakovi?a [ uredi | uredi izvor ]

Vakufnama Isa-bega Ishakovi?a [ uredi | uredi izvor ]

Prepisi Isa-begove vakufname : ^{[ nedostaje referenca ]}

1. Zvani?ni prepis u sid?ilu sarajevskog kadije iz 1254/1838., sid?il br. 77, str 51-52. Gazi Husrev-begova biblioteka ;
2. Prepis u arhivi biv?eg Ministarstva vakufa u Istanbulu ;
3. Zvani?ni prepis spomenutog carigradskog prepisa koji se nalazio kod mutevelije Isa-begovog vakufa u Skoplju;
4. Prepis u rukopisnom zborniku Muhameda Enveri Kadi?a, sv. I, list 158-163, GHB bibl. 91;
5. Prepis u sid?ilu vakufnama, I. Str. 250, koji se danas ?uva u GHB biblioteci u Sarajevu

Vakufnama je napisana na arapskom jeziku , na po?etku vakufname se nalazi uobi?ajeni uvod o razlozima koji su naveli vakifa da dio svoje imovine da za vakuf. Ovom vakufnamom Isa-beg zavje?tava tekiju i most, a za njihovo odr?avanje uvakufljuje mlinove u selu Brodac, dana?nja Bentba?a , hamam i teku?u vodu za njene potrebe i ostatak vode, han, du?ane , ve?i broj zemlji?nih posjeda na podru?ju dana?njeg Sarajeva i okoline. Isa-beg je svoj vakuf podigao nekoliko godina prije kona?nog pada Bosne pod osmanlijsku vlast, dok je jo? bio zapovjednik kraji?ta koje se protezalo od Skoplja, preko Novog Pazara i usijecalo u srednjovjekovnu Bosnu. ^{[ nedostaje referenca ]}

Reference [ uredi | uredi izvor ]

1. ^ ^{a b c d e f g} Vedad Bi??evi?: Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878 Connectum, Sarajevo 2006.