한국   대만   중국   일본 
Imunodeficijencija - Wikipedia Idi na sadr?aj

Imunodeficijencija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Imunodeficiencija
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD - 10 D84.9
ICD - 9 279.3
DiseasesDB 21506
MeSH D007153

Imunodeficiencija ili imunokompromis je stanje organizma u kojem je sposobnost imunskog sistema da se bori protiv zarazne bolesti i karcinoma ugro?ena ili potpuno odsutna. Ve?ina slu?ajeva imunodeficijencije sti?e se ("sekundarno") zbog vanjskih faktora koji uti?u na imunski sistem pacijenta. Primjeri ovih vanjskih faktora uklju?uju infekciju HIV -om i uvjete ?ivota , kao ?to je prehrana . [1] U klini?kom okru?enju, imunosupresija nekim lijekovima, poput steroida, mo?e biti ili ?tetni u?inak ili namjeravana svrha lije?enja. Primjeri takve upotrebe su u presađivanju organa hirurgiji kao mjeri protiv odbacivanja i kod pacijenata koji pate od preaktivnog imunskog sistema, kao u autoimunim bolestima . Neki ljudi su rođeni s urođenim defektima u imunskom sistemu ili primarno imununodeficijentni . Za osobu koja ima imunodeficijiju bilo koje vrste, ka?e se da je imunski oslabljena . Osoba sa oslabljenim imunskim sistemom mo?e biti posebno ranjiva na oportunu infekciju , pored normalnih infekcija koje mogu uticati na svakoga. [2] Imunodeficiencija također smanjuje imunosupresiju carcinoma , u kojoj imunski sistem skenira tjelesne ?elije i ubija neoplazmatske .

Tipovi [ uredi | uredi izvor ]

Prema pogođenoj komponenti [ uredi | uredi izvor ]

U stvarnosti, imunodeficijencija ?esto pogađa vi?e komponenti, sa zapa?enim primjerima koji uklju?uju te?ku kombiniranu imunodeficijenciju (koja je primarna) i sindrom ste?ene imunske deficijencije (koji je sekundaran).

Poređenje imunodeficiencija prema pogođenoj komponenti
Pogođene komponente Glavni uzrok [5] Main pathogens of resultant infections [5]
Humoralna imunodeficiencija

Deficijencija B-?elija

B-?elije , plazma-?elije ili antitijela
Deficijencija T-?elija T-?elije Unutar?elijski patogeni , uklju?uju?i Herpes simplex virus , Mycobacterium , Listeria , [6] i unutar?elijske gljivi?ne infekcije . [5]
Neutropenija Neutrofilni granulociti
Asplenija Slezena
Komplementna deficiencija Komplementni sistem
  • Prirođene deficiencije

Primarna ili sekundarna [ uredi | uredi izvor ]

Razlikovanje između primarnih i sekundarnih imunodeficijencija temelji se na tome da li uzrok poti?e iz samog imunskog sistema ili je, pak, posljedica nedostatka potporne komponente u njemu ili vanjskog istog opadaju?eg faktora.

Primarna imunodeficiencija [ uredi | uredi izvor ]

Glavni ?lanak: Primarna immunodeficiencija

Brojne rijetke bolesti imaju poja?anu osjetljivost na infekcije , od djetinjstva nadalje. Primarna imunodeficijencija je također poznata kao urođena imunodeficijencija. [8] Mnogi od ovih poreme?aja su nasljedni i autosomno recesivni ili X-vezani . Postoji preko 95 prepoznatih sindroma primarne imunodeficijencije; oni su obi?no grupirani po dijelu imunolo?kog sistema koji ne radi, poput limfocita ili granulocita . [9]

Lije?enje primarnih imunodeficijencija ovisi o prirodi o?te?enja i mo?e uklju?ivati infuziju antitijela, dugotrajne antibiotike i (u nekim slu?ajevima) transplantacija mati?nih ?elija . Karakteristike nedostaju?ih i / ili oslabljenih funkcija antitijela mogu biti povezane sa bolestima kao ?to su agammaglobulinemija povezana sa X-hromosomom i uobi?ajeno promjenjivom imuno??u. [10]

Secundarne imunodeficiencije [ uredi | uredi izvor ]

Glavni ?lanak: Imunosupresiija

Sekundarne imunodeficijencije, poznate i kao ste?ene imunodeficijencije, mogu biti rezultat razli?itih imunosupresivnih uzroka, naprimjer, neuhranjenost , starenje , određenih lijekova (npr., hemoterapija , antireumatski lijek koji modificira bolesti, imunosupresivni lijekovi nakon presađivanja organa , glukokortikoidi i toksini iz okoline poput ?ive i drugi te?ki metali , pesticidi i petrohemikalije poput stirena , diklorobenzen , ksilena i etilfenola . Za lijekove se pojam imunosupresija uglavnom odnosi i na korisne i na potencijalno ?tetne efekte smanjenja funkcije imunskog sistema, dok se izraz imunodeficijencija uglavnom odnosi samo na ?tetni u?inak pove?anog rizika za infekciju. Mnoge specifi?ne bolesti direktno ili indirektno uzrokuju imunosupresiju. To uklju?uje mnoge vrste karcinoma , posebno onih ko?tane sr?i i krvnih ?elija ( leukemija , limfomi , multipli mijelom ) i određene hroni?ne infekcije. Imunodeficijencija je takođe za?titni znak sindroma ste?ene imunodeficijencije (AIDS), [8] uzrokovanog virusom humane imunodeficijencije (HIV). HIV direktno inficira mali broj ?elija-pomaga?a , a također indirektno naru?ava druge reakcije imunskog sistema.

Razli?iti hormonski i metaboli?ki poreme?aji također mogu rezultirati manjkom imunosti, uklju?uju?i anemiju, hipotireozu, dijabetes i hipoglikemiju.

Pu?enje, alkoholizam i zloupotreba droga takođe smanjuju imunski odgovor.

Imunodeficijencija i autoimunost [ uredi | uredi izvor ]

Postoji veliki broj sindroma imunodeficijencije koji predstavljaju klini?ke i laboratorijske karakteristike autoimunosti. Smanjena sposobnost imunskog sistema da o?isti infekcije kod ovih bolesnika mo?e biti odgovorna za izazivanje autoimunosti stalnom aktivacijom imunskog sistema. [11]

Uzroci [ uredi | uredi izvor ]

Uzrok imunodeficijencije varira ovisno o prirodi poreme?aja. Mo?e biti geneti?ki ili ste?en zbog neuhranjenosti i lo?ih sanitarnih uvjeta. Samo za neke geneti?ke uzroke ta?no su poznati odgovorni geni. [12]

Lije?enje [ uredi | uredi izvor ]

Dostupni tretman uklju?uje dva na?ina: lije?enje infekcija i ja?anje imunskog sistema. Prevencija varijante Pneumocystis pneumonia upotrebom trimetoprim / sulfametoksazola korisna je kod imunokompromitiranih. [13] U ranim pedesetim godinama pro?log stolje?a imunoglobulin (Ig) su ljekari koristili za lije?enje pacijenata sa primarnom imunodeficijencijom intramuskularnim injekcijama. Zamjenska terapija Ig je infuzija koja se mo?e davati ili subkutano ili intravenski, ?to rezultira vi?im nivoom Ig u trajanju od tri do ?etiri sedmice, mada to ovisi o svakom pacijentu.

Prognoza [ uredi | uredi izvor ]

Prognoza u velikoj mjeri ovisi o prirodi i ozbiljnosti stanja. Neki nedostaci uzrokuju ranu smrtnost (prije prve dobi), drugi sa ili ?ak bez lije?enja su do?ivotna stanja koja uzrokuju malu smrtnost ili morbiditet. Novije tehnologije transplantacije mati?nih ?elija mogu dovesti do genskog lije?enja, oslabiti i fatalni geneti?ki imunski nedostatak. Prognoza ste?enih imunskih nedostataka ovisi o izbjegavanju ili lije?enju uzro?nika ili stanja (poput AIDS -a).

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Chinen J, Shearer WT (2010). "Secondary immunodeficiencies, including HIV infection". The Journal of Allergy and Clinical Immunology . 125 (2 Suppl 2): S195?203. doi : 10.1016/j.jaci.2009.08.040 . PMID   20042227 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
  2. ^ Meidani, Mohsen; Naeini, Alireza Emami; Rostami, Mojtaba; Sherkat, Roya; Tayeri, Katayoun (mart 2014). "Immunocompromised patients: Review of the most common infections happened in 446 hospitalized patients" . Journal of Research in Medical Sciences . 19 (Suppl 1): S71?S73. ISSN   1735-1995 . PMC   4078380 . PMID   25002900 .
  3. ^ Greenberg, Saul. "Immunodeficiency" . University of Toronto. Arhivirano s originala , 10. 7. 2013. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style= ) ( pomo? )
  4. ^ Schwartz, Robert A (22. 10. 2019). Jyonouchi, Harumi (ured.). "T-cell Disorders" . Medscape . Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style= ) ( pomo? )
  5. ^ a b c If not otherwise specified in boxes, then reference for entries is: Page 432 , Chapter 22, Table 22.1 in: Jones, Jane; Bannister, Barbara A.; Gillespie, Stephen H. (2006). Infection: Microbiology and Management . Wiley-Blackwell. ISBN   978-1-4051-2665-6 . Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style= ) ( pomo? )
  6. ^ Page 435 in: Jones, Jane; Bannister, Barbara A.; Gillespie, Stephen H. (2006). Infection: Microbiology and Management . Wiley-Blackwell. ISBN   978-1-4051-2665-6 . Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style= ) ( pomo? )
  7. ^ a b c d Brigden ML (februar 2001). "Detection, education and management of the asplenic or hyposplenic patient". American Family Physician . 63 (3): 499?506, 508. PMID   11272299 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
  8. ^ a b Basic Immunology: Functions and Disorders of the Immune System, 3rd Ed. 2011.
  9. ^ Rosen FS, Cooper MD, Wedgwood RJ (1995). "The primary immunodeficiencies". The New England Journal of Medicine . 333 (7): 431?40. doi : 10.1056/NEJM199508173330707 . PMID   7616993 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
  10. ^ "Immune Deficiency Foundation" . primaryimmune.org . Pristupljeno 17. 4. 2017 .
  11. ^ Grammatikos AP, Tsokos GC (2012). "Immunodeficiency and autoimmunity: lessons from systemic lupus erythematosus" . Trends in Molecular Medicine . 18 (2): 101?8. doi : 10.1016/j.molmed.2011.10.005 . PMC   3278563 . PMID   22177735 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )
  12. ^ Immunobiology: The Immune System in Health and Disease. 5th edition., figure 11.8
  13. ^ Stern A, Green H, Paul M, Vidal L, Leibovici L (2014). "Prophylaxis for Pneumocystis pneumonia (PCP) in non-HIV immunocompromised patients". The Cochrane Database of Systematic Reviews . 10 (10): CD005590. doi : 10.1002/14651858.CD005590.pub3 . PMID   25269391 . CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors ( link )

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Imunodeficijencija&oldid=3557045 "