Hermann Bolle

Hermann Bolle
Hermann Bolle
	Poprsje Hermanna Bollea na ulazu u Mirogoj
Rođenje	18. septembar 1845. ; Koln, Njema?ka
Smrt	17. juli 1926 (80 godina) ; Zagreb, Kraljevina Jugoslavija

Hermann Bolle ( Koln , 18. septembar 1845 . ? Zagreb , 17. juli 1926 .), bio je austrijski arhitekt .

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Nakon zavr?ene graditeljske obrtne ?kole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima crkava i crkvene opreme. Od 1872. studirao je arhitekturu na be?koj Akademiji i istovremeno radio u atelijeru poznatog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta .

Boravak u Hrvatskoj [ uredi | uredi izvor ]

Godine 1875-76. boravio je u Italiji gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kr?njavog , ?to je njegov ?ivotni put skrenulo u Hrvatsku. Ve? 1876 . godine dolazi u đakovo gdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rosnera, preuzeo poslove na zavr?avanju gradnje đakova?ke katedrale Sv. Petra. Bolle ?e isprva samo razrađivati Schmidtove projekte za đakova?ku katedralu, da bi se vremenom osamostalio i dio projekta za đakovo izveo posve sam. Iste godine kada dolazi prvi puta u đakovo zapo?inje s nadziranjem restauracije zagreba?ke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu zagreba?ke katedrale , pa se Bolle 1878. za stalno nastanjuje u Zagrebu . Odmah dobiva narud?be s raznih strana te zapo?inje intenzivnu arhitektonsku, dru?tveno-kulturnu i pedago?ku djelatnost.

U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u Hrvatskoj brojne objekte (zgrade Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne ?kole; kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodo?asni?ki kompleks u Mariji Bistrici , katedralu i nadbiskupski dvor, te vi?e Kaptolskih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagreba?ke urbane opreme, a u?estvovao je u svim va?nim pitanjima urbanisti?kog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na podru?ju primijenjenih umjetnosti, od namje?taja, do pozori?nih kostima i inscenacija, vitraja , nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.

Opse?na je Bolleova dru?tveno-kulturna i pedago?ka djelatnost. Bio je aktivan ?lan Dru?tva umjetnosti, jedan je od osniva?a i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne ?kole u ?ijem okviru je osnovao i Graditeljsku ?kolu, koju je i vodio pune 32 godine. S u?enicima i nastavnicima u?estvovao je na velikim izlo?bama u svijetu ( Trst 1882 ., Budimpe?ta 1885 . i 1886 ., Pariz 1900 .) dobiv?i vi?e vrijednih priznanja i odlikovanja. Usprkos polemikama, koje se i danas vode u vezi njegovog rada, Bolle je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanisti?kom oblikovanju Zagreba druge polovine 19. vijeka .

Radovi [ uredi | uredi izvor ]

Gradio ili sudjelovao u gradnji [ uredi | uredi izvor ]

Zagreb [ uredi | uredi izvor ]

zgrada pala?e HAZU ;
Zavod sv. Josipa samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici (1879.);
kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.);
kurija u Novoj vesi 5 (1880-82.)
sjemeni?na kapela na Kaptolu (od 1880.)
Hemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.-1884)
evangeli?ka crkva i op?ina (1882.- 1887.)
zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne ?kole (1882.-1892.)
pala?a Pongratz na Jela?i?evu trgu (1882.-1884., sru?ena 1937.)
kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtva?nica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.)
kurija na Kaptolu 21 (1885.)
vila Weiss na Prekri?ju (1890., sru?ena između dva rata)
stambena jednospratnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.)
kapelica na Ilirskom trgu (1892.)
stambena dvospratnica u ulici J. ?erjavi?a 4 (1893.)
U?iteljska ?kola u Meduli?evoj (s K. Waidmannom, 1893.)
umjetni?ki ateljei u Ilici 85 (u saradnji s V. Bukovcem, 1894.).

Drugdje u Hrvatskoj [ uredi | uredi izvor ]

đakova?ka katedrala (1876-83.), uklju?en u vođenje gradili?ta prema projektima Karla Rosnera i F. Schmidta)
gimnazija u Osijeku (od 1880.)
grobna kapela Peja?evi? u Na?icama (1881.)
grobnica porodice Jela?i? u zapre?i?kim Novim dvorima (1884.)
?upna crkva u Tounju (1886.-1897.)
drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.)
?inovni?ka ku?a na imanju Weiss u Budin??ini (1890.)
?upna crkva i dvor u ?i?ljavi?u kod Karlovca (od 1892.)
parohijalna crkva u ?tikadi kod Gra?aca (1894.)
?upna crkva Sv. Martina biskupa ( Dugo Selo ) (1895.)
spomenik palim junacima u I. svjetskom ratu na vojnom groblju u Karlovcu (1918.).
prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Bo?je Snje?ne u Kutini , koje je naru?io rektor Zagreba?kog univerziteta , rođeni Kutin?an Gustav Baron

Izvan Hrvatske [ uredi | uredi izvor ]

hrvatski paviljon na svjetskoj izlo?bi u Trstu (1882.)
?upna crkva u Erdeviku u Srijemu (1885.-1890.)
?umarski paviljon na Milenijskoj izlo?bi u Budimpe?ti (1896.)
vincilirska ku?a na imanju Odescalchija u Vi?njevcima u Srijemu (1903.)
grobna kapelica đuri?i? u Rumi (1910.)
?upna crkva i dvor u ?almi u Srijemu (1914., sru?eno u Drugom svjetskom ratu)
grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).

Obnovio i restaurirao [ uredi | uredi izvor ]

Zagreb [ uredi | uredi izvor ]

Crkva sv. Marka (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.)
katedrala i nadbiskupski dvor (1880.-1905.)
kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u saradnji, nakon 1880.)
pro?elje crkve Sv. Katarine (nakon 1880.)
Franjeva?ka crkva (1881.-1902.)
Crkva u Remetama (od 1881.)
unutra?njost pravoslavne crkve (1882.-1894.)
zgrada u Ilici 45 (1882., pregrađeno)
zgrada na Jela?i?evu trgu 1 (1882., uklonjeno)
grkokatoli?ka crkva Sv. ?irila Metoda (1883.-1885.)
zgrada Bogo?tovlja i nastave u Opati?koj 10 (1892.)
kapelica Sv. Duha (od 1893.).

Drugdje u Hrvatskoj [ uredi | uredi izvor ]

?upna crkva Sv. Ane u Kri?evcima (1878.-1890.)
hodo?asni?ki kompleks u Mariji Bistrici (1878.-1883.)
?upna crkva u Dubrancu pokraj Karlovca (1883.-1889.)
crkva u Resniku pokraj Zagreba (1887.)
?upna crkva u Belici u Međimurju (1890.)
crkva u Ka?tu pokraj Ozlja (1892.)
franjeva?ka crkva u Iloku (1892.-1909.)
grkokatoli?ka katedrala u Kri?evcima (od 1892.)
franjeva?ka crkva i samostan u Kostajnici (1892.)
?upna crkva u Velikoj Gorici (1893.)
episkopska crkva i dvor u Pakracu (1893.)
kapela Sv. Marije u Gornjoj Stubici (prije 1896.)
pravoslavna crkva u Bjelovaru (1897.)
franjeva?ka crkva u Virovitici (1899.).

Izvan Hrvatske [ uredi | uredi izvor ]

hodo?asni?ka kapela Snje?ne Gospe Tekijske kod Petrovaradina (1881.)
?upna crkva u Franjindolu kraj Zemuna (1888.)
manastir i crkva u Grgetegu u Srijemu (1899.).

Projekti zagreba?ke urbane opreme [ uredi | uredi izvor ]

kaptolska fontana (u saradnji sa Schmidtom, 1882.)
fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.)
Meteorolo?ki stup na Zrinjevcu (1894.)
ograda i portal Botani?koga vrta (1894.)
ograda zgrade Bogo?tovlja i nastave u Opati?koj 10 (1894.).

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Herman Bolle - veliki hrvatski graditelj i pedagog, Građevinar, br. 10/2005.
Neogoti?ki tornjevi zagreba?ke katedrale ? stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 ? 276. ^{[
mrtav link
]}
Dragan Damjanovi?, Radovi hrvatskih arhitekata u ?asopisu Wiener Bauhutte, Radovi instituta za povijest umjetnosti br. 30., Zagreb, 2006., str. 229 ? 240. ^{[
mrtav link
]}
Dragan Damjanovi?, Biskup Strossmayer, Iso Kr?njavi, Herman Bolle i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku, "Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti", br. 49., Zagreb, 2006., str. 129 ? 150.
Dragan Damjanovi?, Herman Bolle - izgradnja i opremanje katedrale u đakovu (1876. ? 1884.). // Croatica Christiana periodica: ?asopis Instituta za crkvenu povijest Katoli?kog bogoslovnog fakulteta Sveu?ili?ta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127
Dragan Damjanovi?, Neogoti?ka arhitektura u opusu Hermana Bollea. // Prostor: znanstveni ?asopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.
Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bollea, Prostor, Znanstveni ?asopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 ? 79.
Herman Bolle i obnove baroknih sakralnih građevina u stilu njema?ke neorenesanse, Prostor, Znanstveni ?asopis za arhitekturu i urbanizam br. 19 (2011), 1 (41); Zagreb, 2011., str. 42 ? 59.