Heraklo

Heraklo ( gr?ki : ?pακλ?? [ Herakl?s ]) bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene . U rimskoj mitologiji zvao se Herkul .

Etimologija [ uredi | uredi izvor ]

Heraklovo gr?ko ime nastalo je od dviju rije?i ?pα + κλ?ο? = Herina slava, a to je ime dobio da bi se umanjio Herin bijes.

Mitologija [ uredi | uredi izvor ]

Rođenje i djetinjstvo [ uredi | uredi izvor ]

Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu , smrtnicu u obli?ju njenog mu?a Amfitriona. Iste no?i se vratio i njen mu? te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dje?aka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da ?e dje?ak koji se rodi te no?i ?lanu Perzejeve ku?e biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna sa Heraklom, Hera je poku?ala sprije?iti porođaj zavezav?i Alkmenine noge u ?vor da bi usporila porod, a potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina slu?kinja, rekav?i da je Alkmena ve? rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu . Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a kasnije je nazvan Heraklo, u prijevodu "Herina slava", da bi ubla?ili Herin gnjev.

Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je le?ao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja prona?la da se igra njima kao da su igra?ke.

Jedna pri?a govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila ko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo Mlije?nu stazu .

Mladost [ uredi | uredi izvor ]

Annibale Carracci : Heraklova prosudba, 1596 .

Nakon ?to je ubio svog u?itelja muzike lirom , poslan je da ?uva stoku na planinu sa svojim o?uhom Amfitrionom. Ondje su ga posjetile dvije nimfe - U?itak i Vrlina - ponudiv?i mu ugodan ali lagodan ?ivot ili te?ak ali slavan ?ivot. Heraklo je izabrao ovo drugo. Jedan od njegovih izazova postavio mu je kralj Tespije koji je htio da ubije kiteronskog lava . Kao nagradu, kralj mu je ponudio priliku da oplodi njegovih 50 k?eri. Navodno je to Heraklo u?inio u jednoj no?i.

Kasnije je u Tebi o?enio njegovu k?er Megaru. Međutim, Hera je dovela Herakla do napada ludila te je on ubio svoju djecu. Nakon ?to je shvatio ?ta je u?inio, pobjegao je delfijskoj proro?ici. Hera je kontrolirala proro?icu koja mu je naredila da slu?i kralju Euristeju dvanaest godina i ?ini bilo koji zadatak koji mu on zada. Heraklo je kao uslov za dolazak na Olimp (i besmrtnost) trebao izvr?iti dvanaest zadataka, koje mu je postavljao kralj Euristej.

Dvanaest zadataka [ uredi | uredi izvor ]

Apolodor donosi zadatke ovim redom:

1. Nemejski lav [ uredi | uredi izvor ]

Zadatak je bio ubiti nemejskog lava , i kao dokaz donijeti njegovu ko?u kralju Euristeju . Ko?a toga lava bila je tako debela da je nijedno oru?je nije moglo probiti, a mogla ga je ubiti samo ljudska ruka. Heraklo je poku?ao lukom i strijelom te toljagom i bronzanim ma?em, ali nije uspio. Heraklo je potom odbacio sve svoje oru?je i hrvao se sa lavom na tlu. Na kraju ga je zadavio i ugu?io ga.

Nakon njegove smrti, Heraklo mu je satima poku?avao oderati ko?u. Bio je bijesan jer je mislio da ne?e uspjeti ispuniti svoj zadatak. Međutim, Atina je do?la preru?ena u staricu i pomogla mu da shvati da najbolje oruđe kojim bi mogao razderati lavlju ko?u jesu lavlje pand?e.

Ispunio je zadatak i nosio je neprobojnu ko?u kao svoj oklop. Kralj Euristej vidjev?i ga tako prekrivenog, od straha se sakrio u veliku bronzanu posudu. Poslije toga sve je nove zadatke Heraklu zadavao glasnik.

2. Lernejska Hidra [ uredi | uredi izvor ]

Heraklo je stigao do mo?vare lernejskog jezera gdje je ?ivjela Hidra . Heraklo je prekrio usta i nos tkaninom da bi se za?titio od otrovnih para i ispalio plamene strelice u njen brlog da bi je namamio van. Zatim se suo?io s njom. Svaki put kad bi odsjekao neku njenu glavu, ona bi opet narasla. Apolodor govori da je Heraklo shvatio kako je ovako ne?e mo?i svladati te je pozvao svog ne?aka Jolaja da mu pomogne. On se dosjetio (mo?da pod uticajem Atine ) da spale rane nakon ?to odsjeku glavu. To su i u?inili te su naposljetku ubili Hidru. Jednu njenu besmrtnu glavu postavio je ispod velikog kamena na svetom putu između jezera i Eleja, a potom je umo?io strelice u Hidrinu otrovnu krv i tako zavr?io zadatak.

Druga verzija pri?e govori da je, nakon ?to bi osjekao svaku glavu, umo?io ma? u Hidrinu krv i koristio njen otrov da glave ne bi ponovno narasle.

Hera je poslije rekla da je zadatak neva?e?i jer mu je ne?ak pomogao.

3. Kerinejska ko?uta [ uredi | uredi izvor ]

Euristej je bio ljut zato ?to je Heraklo izbjegao smrti u prethodna dva zadatka te je potro?io vi?e vremena razmi?ljav?i o sljede?em zadatku. Tre?i zadatak bio je uhvatiti kerinejsku ko?utu koja je bila posve?ena Artemidi . Euristej se nadao da ?e se bo?ica ljutiti na njega.

Kerinejska ko?uta imala je bronzana kopita i zlatne rogove, br?a od strijele. Heraklo je smio samo pokazati Euristeju neozlijeđenu pa je lovio godinu dana kroz Gr?ku , Trakiju i Istru . Nakon ?to ju je izmorio, odlu?io je odapeti jednu strijelu i pogodio je u nogu, ali između mi?i?a i kosti, bez kapi prolivene krvi . Tako je zavezao i krenuo Euristeju. Susreo je Artemidu i njenog brata Apolona te joj je objasnio da mu je to zadatak i molio je za oprost rekav?i da ?e ko?utu brzo vratiti. Artemida mu je dopustila, a Heraklo je ko?utu odnio Euristeju.

Euristej je rekao da ?e ko?uta postati dijelom kraljevog zvjerinjaka. Heraklo je znao da mora vratiti ko?utu te je rekao da ?e mu je predati ako je sam Euristej uzme. Kralj je krenuo po nju, a Heraklo je pustio, a ona je, br?a od strijele, pobjegla svojoj gospodarici Artemidi . Heraklo je potom Euristeju rekao da nije bio dovoljno brz i tako je uspio zavr?iti ovaj zadatak.

4. Erimantski vepar [ uredi | uredi izvor ]

Erimantski vepar predstavljao je problem seljacima u Erimantu zbog uni?tavanja usjeva i goveda. Heraklo također nije smio ubiti svoj plijen. Kentaur Hiron rekao mu je da ga zavede u dubok snijeg . Heraklo je upla?io vepra, zbunio ga i natjerao u snijeg gdje ga je zavezao i odnio do Euristeja . Kralj se upla?io i rekao mu da se rije?i te zvijeri, a Heraklo ga je poslu?ao.

5. Augejeve ?tale [ uredi | uredi izvor ]

Euristej se dosjetio ovom zadatku jer su prija?nji zadaci samo uzdizali Herakla u o?ima ljudi, a ovako bi se i ponizio. Augej je bio Helijev sin pa je njegovo stado bilo blagoslovljeno: imao je 300 crnih bikova , 200 plodnih bikova i 12 srebrnobijelih bikova koji su branili cijelo stado. Njegove ?tale nisu bile o?i??ene jako dugo, a Heraklo je sve morao isprazniti i o?istiti u jednom danu. Prvo je razbio dva zida, a onda preusmjerio rijeke Alfej i Penej prema ?talama. U roku od nekoliko sati, posao je bio gotov. Augej nije htio dati dogovorenu desetinu stoke pa ga je Heraklo ubio, a njegovo kraljevstvo dao njegovom sinu Fileju.

Gr?ki pjesnik Pindar tvrdi da je ondje Heraklo osnovao Olimpijske igre .

6. Stimfalske ptice [ uredi | uredi izvor ]

?esti Heraklov zadatak bilo je istrebljivanje ptica koje su se razmno?ile na obalama stimfalskog jezera . Bile su posve?ene Aresu i hranile su se ljudima, a imale su bronzane kljunove, kand?e i o?tra, metalna pera kojim su mogle napadati ?rtve. Budu?i da je sve bilo mra?no, Atina i Hefest pomogli su Heraklu dav?i mu ?egrtaljku kojom je upla?io ptice i nagnao ih na let. Potom ih je, dok su poku?avale bje?ati, gađao strijelama i poubijao. U drugoj verziji pri?e gađao ih je katapultom. Ptice koje su pre?ivjele nikad se nisu vratile u Gr?ku .

7. Kretski bik [ uredi | uredi izvor ]

Na Kreti je bio bik kojeg Minos nije htio ?rtvovati Posejdonu . Bio je to ili bik koji je odveo Evropu ili onaj s kim je Pasifaja za?ela Minotaura . Iako je Minos ponudio Heraklu pomo?, on je ljubazno odbio i odlu?io obaviti posao goloruk. Taj je bik bljuvao vatru , pa je borba potrajala. Na kraju ga je nadja?ao i zarobio bika te ga odnio u Mikenu . Nakon ?to ga je Euristej vidio, htio ga je posvetiti Heri , ali je ona to odbila jer je bik odra?avao Heraklovu snagu.

8. Diomedovi konji [ uredi | uredi izvor ]

U pokrajini Trakiji ludi kralj Diomed imao je ?etiri konja : Podarga, Lampona, Ksanta i Dena koje je hranio ljudskim mesom. Heraklo je morao oti?i tamo i ukrasti te konje. On je to u?inio sa velikom lahko?om, a onda ih je nahranio Diomedom zbog njegove zlo?e i okrutnosti. Druga verzija pri?e govori da je do?ao sa svojim ljubavnikom Abderom koji je ?uvao konje dok se Heraklo borio sa Diomedom. Ali Abdera su konji pojeli, a za osvetu je Heraklo dao Diomeda njegovim konjima.

Nakon ?to su se najeli, konji su postali mirniji te ih je odnio u Mikenu da kralj Euristej odlu?i o njihovoj sudbini. Euristej je naredio da se odvedu na Olimp i budu ?rtvovani Zeusu , ali je to Zeus odbio i poslao vukove , lavove i medvjede da ih ubiju. Druga verzija pri?e govori da ih je Heraklo pustio da slobodno lutaju Argom budu?i da su postali trajno mirni.

9. Hipolitin pojas [ uredi | uredi izvor ]

Heraklo je morao Euristejevoj k?eri pribaviti pojas Hipolite , kraljice ?enskog ratni?kog naroda Amazonki kojoj je pojas dao njen otac Ares . One su onesposobljavale mu?ku djecu i mu?karce kako bi morali raditi ku?ne poslove. Koristile su bronzano oru?je i prve su osnovale redove konjice. Hera je nahu?kala Amazonke protiv Herakla, pa je on bio prisiljen pobiti ih i uzeti kraljevski pojas. Heraklo je silovao Hipolitu i potom je dao Tezeju za ?enu. U drugoj verziji pri?e, Hipolita se zaljubila u Herakla i svojevoljno mu je dala pojas.

10. Gerionovo stado [ uredi | uredi izvor ]

Heraklov deseti zadatak bilo je hvatanje ?uvenog Gerionovog stada iz Eriteje, ali ne da ga otkupi ili zatra?i ne?iju pomo?. Gerion, sin Hrisoara i Kaliroje , k?eri Titana Okeana , bio je troglavi div , uvijek naoru?an do zuba.

Na putu do Eriteje, Heraklo je pre?ao libijsku pustinju i bio ljut zbog vru?ine te je ispalio strelicu na Helija , boga Sunca . Helije ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao veliki zlatni pehar koji je potom koristio da bi plovio morem. Tako je stigao do Eriteje gdje se suo?io sa dvoglavim psom Ortom kojeg je ubio svojom toljagom. Eurition koji je ?uvao stado do?ao je pomo?i Ortu, ali ga je Heraklo ubio. ?uv?i kome?anje, Gerion je do?ao naoru?an sa tri ?tita, tri koplja i tri kacige. Naposljetku ga je Heraklo ubio strijelom koju je umo?io u otrovnu krv lernejske Hidre .

Heraklo je potom morao odvesti stoku Euristeju . Da bi mu ote?ala, Hera je poslala obada na stoku koji bi uznemiravao i iritirao stoku. Također je poslala poplavu koja je uzdigla rijeku, a Heraklo nije mogao pro?i sa stokom. Heraklo je podigao dva velika kamena smanjiv?i nivo vode i sprije?iv?i dolazak moskih ?udovi?ta i nemani. Ti stubovi kod Gibraltara i danas se nazivaju Heraklovi stubovi . Potom je odveo stoku Euristeju, a ona je posve?ena Heri .

11. Hesperidine jabuke [ uredi | uredi izvor ]

Nakon ?to je 10 zadataka zavr?io za 8 godina i mjesec, Heraklo je do?ao do Euristeja tra?e?i nagradu. Međutim, kao ?to je Hera prije naumila, moralo je biti 10 zadataka, pa Euristej nije priznao drugi i peti zadatak te je Heraklo morao izvr?iti jo? dva. Sljede?i zadatak bio je zahtjevan. Morao je donijeti Hesperidine zlatne jabuke , ali to nije u?inio sam.

Nerej iz rijeke Po savjetovao je Heraklu da zamoli Atlanta , titana koji dr?i nebeski svod, da ubere te jabuke. Ovaj bi u?inio sve da se malo odmori od svog te?kog posla, ali se bojao Ladona, bi?a sa stotinu glava koje je ?uvalo jabuke . Heraklo ga ustrijeli iz velike udaljenosti pa titan pribavi plodove (vjerovatno je bio u srodstvu sa Hesperidom, mo?da njen otac). Međutim, on se nije htio vratiti starom poslu pa ga je Heraklo morao nadmudriti: zamoli ga da pridr?i svod dok stavi podmeta? za glavu. Ovaj je nasjeo pa se Heraklo sa jabukama zaputio prema Euristeju . Na putu je osnovao Tebu , grad sa stotinu vrata. Euristej se bojao jabuka pa ih je Heraklo dao Atini koja ih je poslije vratila.

12. Kerber [ uredi | uredi izvor ]

Posljednji i najte?i zadatak bio je Kerber . Heraklo je morao oti?i do vrata Hada i tamo se obra?unati sa tim troglavim psom koji je imao rep zmije , a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio Tezeja koji je tamo bio zatvoren jer je poku?ao oteti Hadovu Perzefonu .

Heraklo je oti?ao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera . Bogovi su se slo?ili pod uslovom da ga ne ozlijedi. Neki ka?u da je Perzefona pristala jer je Heraklo bio njen brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. ?im je izi?ao iz sjene, Kerber je po?eo bijesno lajati i stenjati. Euristej se upla?io ?im je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u Had .

Nakon zadataka [ uredi | uredi izvor ]

Nakon ?to je zavr?io zadatke, Heraklo se pridru?io Argonautima u potrazi za zlatnim runom. Spasili su junakinje, osvojili Troju i pomogli bogovima u ratu protiv Giganata . Također se zaljubio u princezu Jolu od Ehalije. Kralj i njegovi sinovi sa prezirom su gledali na Heraklove poduhvate, svi osim Jolinog brata Ifita koji je postao Heraklov najbolji prijatelj. Eurit je ponudio ruku svoje k?eri onom ko ga pobijedi u strelja?kom takmi?enju. Kad je to u?inio, Eurit nije odr?ao obe?anje te je Heraklo ubio njega i njegove sinove, osim Ifrita, a Jolu je oteo. Međutim, Hera je jo? jednom Herakla natjerala do ludila te je bacio Ifita sa gradskih zidina.

Heraklo se morao iskupiti i o?istiti slu?enjem lidijskoj kraljici Omfali. Morao je raditi ?enske poslove i nositi ?ensku odje?u, a ona je nosila njegovu lavlju ko?u i toljagu. Nakon nekog vremena oslobodila ga je te su se vjen?ali.

Heraklove ljubavi [ uredi | uredi izvor ]

Heraklo je imao i mu?ke i ?enske ljubavnike. Njegovo potomstvo naziva se Heraklidama.

?ene [ uredi | uredi izvor ]

Heraklo se ?enio ?etiri puta. Prvi put sa Megarom koju je zajedno s djecom ubio u napadu ludila koje je uzrokovala Hera . Megarinu ruku dao je Jolaju jer mu je bilo prebolno gledati je. Sljede?a ?ena bila mu je Omfala , lidijska kraljica, kojoj je isprva bio rob.

Tre?a ?ena bila je Dejanira za koju se borio sa rije?nim bogom Ahelojem. Nakon vjen?anja, putovali su i trebali su pro?i jednu rijeku, a jedan je Kentaur imenom Nes ponudio pomo?, ali je poku?ao silovati Dejaniru. Heraklo ga je usmrtio strijelom natopljenom Hidrinom krvlju . Umiru?i, kentaur je Dejaniri rekao da ako ?eli Herakla sprije?iti od veza sa drugim ?enama, skupi njegovu krv i sjeme te da ih prema?e po njegovoj odje?i. Znao je da je njegova krv do?la u doticaj sa Hidrinom te da ?e ubiti Herakla.

Poslije je Dejanira bila ljubomorna na Jolu te je uronila ko?ulju u tu mje?avinu. Heraklov sluga Liha donio je Heraklu tu ko?ulju, a tkanina je na Heraklu po?ela gristi njegovo meso, na ?to Heraklo zgrabi Lihu za nogu i baci ga u more. Potom je zamolio da ga postave na loma?u da mu prekinu patnje. Filoktet je zapalio loma?u, a Heraklo mu je dao svoj luk i strijele. Nakon njegove smrti, bogovi su ga u?inili besmrtnim. Druga verzija pri?e govori da je loma?a spalila ljudsko u njemu, a da je ostalo samo bo?ansko. Potom je uznesen na Olimp gdje je o?enio Hebu .

Mu?karci [ uredi | uredi izvor ]

Heraklov ljubavnik je bio Jolaj koji mu je i pomogao sa jednim od zadataka. Bio mu je ne?ak, pomaga? i ljubavnik. Po uzoru na njih, mladi parovi zaklinjali su se u ime Jolaja. Kasnije je Jolaju Heraklo dao svoju ?enu Megaru koju vi?e nije mogao podnijeti jer je bilo prebolno, a to je bio i simbol Jolajevog ulaska u zrelu dob.

Plutarh u svom djelu Eroticos govori da ih je bilo toliko mnogo da se ne bi mogli nabrojati. Neki Heraklovih ljubavnika su:

Abder (?βδηρο?)
Admet (?δμητο?)
Elacatas
Filoktet (Φιλοκτ?τη?)
Hilas (?λα?)
Ifit (?φιτο?)
Jolaj (?Ι?λαο?)
Nestor (Ν?στωρ)

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

Sofoklo : Trahinjanke , tragedija
Euripid : Heraklova djeca , tragedija
Osvojenje Ehalije , ep

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Logo Commonsa

Heraklo na Wikimedia Commonsu.

Heraklo u gr?koj mitologiji (en)
Heraklov ?ivot Arhivirano 18. 10. 2018. na Wayback Machine (en)