Guam Guam
Zastava Grb
Polo?aj Guama
Dr?ava		SAD
Glavni grad		Hagatna
Slu?beni jezik		engleski i ?amoro
Upravni oblik		Ameri?ka ostrvska teritorija
? Guverner		Eddie Calvo
Zakonodavstvo
Povr?ina
? Ukupno		541.3 km 2
Stanovni?tvo
? Ukupno		178000
Pozivni broj		+1 671
Veb-sajt		www.guam.gov

Guam (na chamorru : Guahan ) je ostrvo u zapadnom dijelu Tihom okeanu . Organizirana je kao ostrvska teritorija SAD -a. Domoroda?ko stanovni?tvo su Chamorri . Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine dr?ava ima oko 178.000 stanovnika. ^[1]

Glavni grad je Hagatna , ( Agana ). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana ).

Ameri?ke vojne baze zauzimaju tre?inu cijele povr?ine ostrva. UN -ov odbor za dekoloniziranje je uklju?io Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Guamova historija kao kolonije je najdu?a među tihookeanskim ostrvima, po?ev?i od Magellanove posjete 1521 ., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao va?na odmori?na stanica na ?panskoj trgovinskoj ruti između Filipina i Meksika . Dok se za kulturu naroda Chamorro mo?e re?i da je jedinstvena (?ak i u prispodobi sa susjednim Sjevernim Marijanskim ostrvima , kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem ?panske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898 . nakon bitke kod Guama u ?pansko-ameri?kom ratu. Guam je najju?nije ostrvo u Marijanima i ova politi?ka promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uklju?uju?i i Saipan i Tinian ). Guam je postao usputna opslu?na baza za ameri?ke brodove koji su putovali od i prema Filipinima .

Za vrijeme Drugog svjetskog rata , Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski protektorat jo? prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i do?le su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", određeni kulturolo?ki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen "Organic Act of 1950", ameri?ko dr?avljanstvo je zajam?eno guamskom stanovni?tvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne ?tete 1997 . nakon velikog tajfuna Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imaju?i pri tome skoro kategoriju 5 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici .

• 
  Luka Apra u pomorskoj bazi Guam
• 
  Karta Guama
• 
  Guam, snimak iz zraka

Zastava i grb [ uredi | uredi izvor ]

Zastava Guama je usvojena 9. februara 1948 . Zastava je tamno plave boje sa crvenim obodom. U sredini zastave se nalazi grb Guama. Grb ima oblik kamena za lov od plemena Chamorro . Na njemu je predstavljen Agana zaliv u kojem se nalazi "proa" (vrsta mikronezijskog plovila), i kokosovo drvo, poznato i kao "drvo ?ivota". U sredini grba je natpis "GUAM".

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Marijanska ostrva
• Marijanska brazda
• Mikronezija

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Guam

WikiAtlas ima mape na temu: Guam

• Guam Arhivirano 3. 12. 2013. na Wayback Machine na CIA World Factbook