한국   대만   중국   일본 
Gr?ko pismo - Wikipedia Idi na sadr?aj

Gr?ko pismo

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19?15. vijek p. n. e.

meroiti?ko 3. vijek p. n. e.
Geneologija
Gr?ko pismo
Α α Alfa Β β Beta
Γ γ Gama Δ δ Delta
Ε ε Epsilon Ζ ζ Zeta
Η η Eta Θ θ Theta
Ι ι Jota Κ κ Kapa
Λ λ Lambda Μ μ Mi
Ν ν Ni Ξ ξ Ksi
Ο ο Omikron Π π Pi
Ρ ρ Ro Σ σ Sigma
Τ τ Tau Υ υ Ipsilon
Φ φ Fi Χ χ Hi
Ψ ψ Psi Ω ω Omega
Davne slova
Digama Stigma
Heta San
Kopa Sampi
?o

Gr?ko pismo (ili Gr?ki alfabet) jest pismo kori?teno za gr?ki jezik jo? od kasnog 9. ili ranog 8 vijeka prije nove ere. [1] [2] :9 Izvodi se iz ranijeg feni?anskog pisma . [3] To je i prvo pismo u modernom smislu, gdje je svaki znak kori?ten da ozna?i poseban suglasnik ili samoglasnik, te je i najstarije pismo koje je i danas, uz manje ili ve?e izmjene, u upotrebi. U arhai?no i rano klasi?no doba, gr?ko pismo je postojalo u mnogim lokalnim varijantama, ali je do kraja 4. vijeka prije nove ere euklidsko pismo , sa 24 slova, poredano od alfa do omega, postalo standard i upravo se ova verzija i danas koristi za gr?ko pismo.

Velika i mala slova slova su:

Α α, Β β, Γ γ, Δ δ, Ε ε, Ζ ζ, Η η, Θ θ, Ι ι, Κ κ, Λ λ, Μ μ, Ν ν, Ξ ξ, ΠΟ Ξ ξ, Ο Ο , Σ σ/?, Τ τ, Υ υ, Φ φ, Χ χ, Ψ ψ, Ω ω.

Gr?ko pismo je prete?a drugih pisama, [4] kao ?to su Glagoljica , ?irilica , Koptsko pismo i Latinica . Poput latinice i ?irilice , gr?ki je prvobitno imao samo jedan oblik svakog slova; razliku između velikih i malih slova razvilo se paralelno sa latinicom tokom moderne ere. Zvu?ne vrijednosti i konvencionalne transkripcije za neka slova razlikuju se između starogr?kog i modernog gr?kog, jer se izgovor gr?kog zna?ajno promijenio između 5. vijeka p. n. e. i danas. Moderni i starogr?ki također koriste razli?ite dijakriti?ke znakove, a moderni gr?ki zadr?ava samo naglasak (akutni) i dijarezu.

Osim upotrebe u pisanju gr?kog jezika, kako u svom drevnom tako i u modernom obliku, gr?ko pismo danas slu?i i kao izvor tehni?kih simbola i oznaka u mnogim domenima matematike , nauke i drugih oblasti.

Oblik slova [ uredi | uredi izvor ]

Kao i latinica i druga alfabetska pisma, gr?ki je izvorno imao samo jedan oblik svakog slova, bez razlike između velikih i malih slova. Ova razlika je inovacija moderne ere, koja se oslanja na razli?ite linije razvoja oblika slova u ranijem rukopisu.

Najstariji oblici slova u antici su majuskuli oblici . Osim uspravnih, ravnih natpisnih oblika (velikih slova) pronađenih u kamenorezima ili urezanoj keramici, tokom antike su se razvili i te?niji stilovi pisanja prilagođeni rukopisu na mekim materijalima. Takav rukopis sa?uvan je posebno iz rukopisa papirusa u Egiptu iz helenisti?kog perioda . Drevni rukopis je razvio dva razli?ita stila: uncijalno pisanje, sa pa?ljivo iscrtanim, zaobljenim ?tampanim slovima pribli?no jednake veli?ine, koji se koristio kao ruka knjige za pa?ljivo izrađene knji?evne i vjerske rukopise, i kurzivno pisanje, kori?teno u svakodnevne svrhe. [5] :102-103 Kurzivne forme su se pribli?ile stilu oblika malih slova, sa uzlaznim i silaznim slovom, kao i mnogim povezuju?im linijama i ligaturama između slova.

U devetom i desetom vijeku, uncijalne kazaljke za knjige zamenjene su novim, kompaktnijim stilom pisanja, sa oblicima slova djelimi?no prilagođenim ranijim kurzivom. [5] :102-103 Ovaj minijaturni stil ostao je dominantan oblik rukom pisanog gr?kog u moderno doba. Tokom renesanse, zapadni ?tampari su usvojili male oblike slova kao mala ?tampana slova, dok su velika slova modelirali na drevnim natpisnim formama. Pravopisna praksa kori?tenja razlikovanja velikih slova za ozna?avanje vlastitih imena, titula itd. razvila se paralelno sa praksom u latinskom i drugim zapadnim jezicima.

Tabela pisma [ uredi | uredi izvor ]

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu .

Slovo Ime Glas Latini?ka transkripcija Feni?ko slovo
starogr?ko novogr?ko starogr?ki novogr?ki starogr?ki novogr?ki
Α α ?λφα ?λφα alfa [ a ] [ aː ] [ a ] a a Alef alef
Β β β?τα β?τα beta [ b ] [ v ] b v Beth bet
Γ γ γ?μμα γ?μμα gama [ g ] [ ? ], [ ? ] g gh, g Gimel gimel
Δ δ δ?λτα δ?λτα delta [ d ] [ ð ] d dh, d Daleth dalet
Ε ε ε?, ? ψιλ?ν ?ψιλον epsilon [ e ] [ e? ] e e He he
Ζ ζ ζ?τα ζ?τα zeta [ zd ], [ zː ] [ z ] z z Zayin zajin
Η η ?τα ?τα eta [ ?ː ] ([ h ]) [ i ] e, ? i Heth het
Θ θ θ?τα θ?τα theta [ t? ] [ θ ] th th Teth tet
Ι ι ??τα ι?τα jota [ i ], [ iː ] [ i ], [ j ] i, ? i Yodh jod
Κ κ κ?ππα κ?ππα kapa [ k ] [ k ], [ c ] k k Kaf kaf
Λ λ λ?βδα, λ?μβδα λ?μδα lambda [ l ] [ l ] l l Lamedh lamed
Μ μ μ? μι mi [ m ] [ m ] m m Mem mem
Ν ν ν? νι ni [ n ] [ n ] n n Nun nun
Ξ ξ ξε?, ξ? ξι ksi [ ks ] [ ks ] ks ks Samekh sameh
Ο ο ο?, ? μικρ?ν ?μικρον omikron [ o ] [ o? ] o, ? o Ayin ajin
Π π πε?, π? πι pi [ p ] [ p ] p p Pe pe
Ρ ρ ?? ρω ro [ r ], [ r? ] [ ? ] r r Res re?
Σ σ, ? σ?γμα σ?γμα sigma [ s ] [ s ] s s Sin ?in
Τ τ τα? ταυ tau [ t ] [ t ] t t Taw tav
Υ υ ?, ? ψιλ?ν ?ψιλον ipsilon [ u ], [ y ], [ yː ] [ i ] u, y y Waw vav
Φ φ φε?, φ? φι fi [ p? ] [ f ] ph, f f
Χ χ χε?, χ? χι hi [ k? ], [ ks ] [ c ], [ x ] kh, ks h
Ψ ψ ψε?, ψ? ψι psi [ ps ] [ ps ] ps ps
Ω ω ?, ? μ?γα ωμ?γα omega [ ?ː ] [ o? ] o, ? o Ayin ajin

Brojevi [ uredi | uredi izvor ]

Slovo Feni?ko slovo Ime Latini?ka transkripcija Glas
latinica starogr?ko novogr?ko
? ? [6] vav vav stigma ― στ?γμα st [st]
? ?, [7] ? ? [8] kof kof kopa ??ππα κ?ππα k [k]
? ?, [9] ? ? [10] cade cade sampi ― σαμπ? ss [sː] , [ks] , [ts]

Arhajsko [ uredi | uredi izvor ]

Slovo Feni?ko slovo Ime Latini?ka transkripcija Glas
latinica starogr?ko novogr?ko
? ?, [11] ? ? [12] vav vav digama ?α? δ?γαμμα w [w]
? ? [13] het het heta ?τα ?τα h [h]
? ? [14] cade cade san ??ν σ?ν s [s]
? ? [15] cade cade ?o ― ― sh [?]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ The date of the earliest inscribed objects; A.W. Johnston, "The alphabet", in N. Stampolidis and V. Karageorghis, eds, Sea Routes from Sidon to Huelva: Interconnections in the Mediterranean 2003:263-76, summarizes the present scholarship on the dating.
  2. ^ Cook, B. F. (1987). Greek inscriptions . University of California Press/British Museum
  3. ^ The Development of the Greek Alphabet within the Chronology of the ANE (2009), Quote: "Naveh gives four major reasons why it is universally agreed that the Greek alphabet was developed from an early Phoenician alphabet.
    1 According to Herodutous "the Phoenicians who came with Cadmus... brought into Hellas the alphabet, which had hitherto been unknown, as I think, to the Greeks."
    2 The Greek Letters, alpha, beta, gimmel have no meaning in Greek but the meaning of most of their Semitic equivalents is known. For example, 'aleph' means 'ox', 'bet' means 'house' and 'gimmel' means 'throw stick'.
    3 Early Greek letters are very similar and sometimes identical to the West Semitic letters.
    4 The letter sequence between the Semitic and Greek alphabets is identical. (Naveh 1982)"
  4. ^ Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems . Oxford: Blackwell Publishers Ltd. ISBN 978-0-631-21481-6
  5. ^ a b Thompson, Edward M (1912). An introduction to Greek and Latin palaeography . Oxford: Clarendon.
  6. ^ Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  7. ^ Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
  8. ^ Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
  9. ^ Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
  10. ^ Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
  11. ^ Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  12. ^ Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  13. ^ Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)
  14. ^ San, Nick Nicholas' Home Page (en)
  15. ^ Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gr?ko_pismo&oldid=3562128 "